Nisu ni Ujedinjeni Arapski Emirati, ni Saudijska Arabija, pa čak ni Turska. Kao mjesto sastanka na kojem će, najvjerojatnije bez izravnog sudjelovanja Kijeva, odlučivati o sudbini Ukrajine, američki i ruski predsjednik odabrali su Aljasku.
"Moj dugoočekivani sastanak s predsjednikom Vladimirom Putinom održat će se u petak, 15. kolovoza, u velikoj državi Aljasci", prelomio je Donald Trump.
Razlozi odabira lokacije su kombinacija pravne praktičnosti, geografske pogodnosti i simbolike. SAD nije član Međunarodnog kaznenog suda pa ne mora izručiti Putina. Aljaska je i logistički idealna jer je najbliži američki teritorij Rusiji, udaljen samo 88 kilometara preko Beringova tjesnaca. Povijesno, bila je dio Ruskog Carstva, što susretu daje dodatnu težinu. Održavanje sastanka na američkom tlu Trumpu osigurava potpunu sigurnosnu i logističku kontrolu. Bit će to prvi susret Trumpa i Putina od 2019. godine.
Ništavna odluka
O konkretnom sadržaju sastanka službenih potvrda nema, no Trump je najavio kako će doći do "neke zamjene teritorija" te da se Volodimir Zelenski "mora pripremiti na potpisivanje". Ukrajinski predsjednik odmah je odbacio bilo kakvu razmjenu, naglasivši da Ukrajinci neće predati svoj teritorij okupatoru. "Svi sporazumi sklopljeni bez sudjelovanja Ukrajine su ništavne odluke i neće donijeti mir", poručio je Zelenski.
Međutim, američki CBS News, pozivajući se na izvore upoznate s raspravama, izvještava kako Bijela kuća pokušava uvjeriti europske čelnike da prihvate plan po kojem bi Rusija zadržala cijeli Donbas i Krim, dok bi se odrekla Hersonske i Zaporiške oblasti, koje djelomično okupira. Wall Street Journal piše da je Putin sličan prijedlog iznio Trumpovu izaslaniku Steveu Witkoffu u Moskvi. Konkretno, Rusija bi pristala na potpuno primirje u zamjenu za povlačenje ukrajinskih snaga s istoka i priznavanje ruskog suvereniteta nad Donjeckom, Luhanskom i Krimom. Što se tiče teritorija koje je Rusija zauzela u regijama Harkiv i Sumi, oni će, prema Trumpovim naznakama i informacijama iz brojnih medija, biti vraćeni Ukrajini.
Putinov plan navodno ima dvije faze. Prvo bi se povlačenjem ukrajinskih snaga zamrznula linija bojišnice, a zatim bi Trump i Putin dogovorili konačni mirovni plan, o kojem bi kasnije pregovarali sa Zelenskim. Zamrzavanje sukoba znači predah za obje strane, ali za Ukrajinu ono nosi i potencijalnu prijetnju od ponovnog ruskog napada. Moskva će htjeti da svjetske sile priznaju aneksiju okupiranih ukrajinskih regija, no Kina bi na to mogla pokazati zadršku, što bi moglo dovesti do napetosti u odnosima dviju prijateljskih zemalja.
Europski dužnosnici izražavaju rezerve, bojeći se da Putin koristi pregovore kako bi izbjegao sankcije koje predlaže Trump. Kako je Putin u međuvremenu pokazao interes za susret, Washington zasad nije uveo najavljene sankcije Rusiji. No, pitanje je koliko su Trumpove prijetnje uopće bile učinkovite jer su dva najveća ruska kupca nafte, Kina i Indija, jasno dale do znanja da će nastaviti kupnju unatoč američkim sankcijama.
Postoji puno nepoznanica oko toga kako bi sporazum točno izgledao. Jedno je od ključnih pitanja bi li se Rusija povukla iz okupiranih dijelova Hersonske i Zaporiške oblasti, kako su nedavno dali naslutiti pojedini američki izaslanici koji sudjeluju u razgovorima s Rusima.
Putin je navodno pristao samo na zamrzavanje trenutnih ruskih pozicija u okupiranim dijelovima regije. To bi značilo da bi veliki dijelovi oba područja ostali pod ruskom okupacijom, uključujući i strateške točke poput nuklearne elektrane Zaporižje. Također, moguće je da će Putin iznijeti svoje maksimalističke zahtjeve: zabranu ulaska Ukrajine u NATO, ograničavanje širenja saveza na bivše sovjetske republike i smanjenje vojnog potencijala Ukrajine.
Diplomatska pobjeda
Ukrajinski dužnosnik upozorio je za Axios da čak i ako bi Zelenski pristao na takve uvjete, prema ustavu bi prvo morao raspisati referendum jer predsjednik nema ovlasti ustupati teritorij. Ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha poručuje: "Rusija ne smije biti nagrađena za to što je započela rat." Čak i bez konkretnih rezultata, Putin bi sastanak mogao prodati kao diplomatsku pobjedu Kremlja. Susret se uklapa u njegovo viđenje svijeta u kojem velike sile određuju sfere utjecaja. Prema saznanjima Axiosa, visoki dužnosnici SAD-a, Ukrajine i nekoliko europskih zemalja okupit će se ovog vikenda u Velikoj Britaniji kako bi uskladili zajedničke stavove uoči susreta dvojice predsjednika.
Zelenski je jasno rekao da želi s Trumpom napraviti stvarni plan mira i pokušat će poništiti dogovore Kremlja i Washingtona o predaji cijelog Donbasa Rusiji. Ukrajinski portal Strana piše da će upravo o tome Zelenski ovog vikenda razgovarati s europskim i američkim dužnosnicima. No, Trumpa će teško biti uvjeriti da promijeni stav jer mu je postalo jasno da nema moć prisiliti Putina samo na prekid vatre duž trenutnih linija fronte. Zelenskom preostaje odbiti uvjete, što može značiti prekid američke pomoći, ili pristati na povlačenje iz Donbasa uz pokušaj dobivanja sigurnosnih garancija.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....