U nastavku donosimo:
- što najveća tržišta predviđanja poput Polymarketa i Kalshija trenutno signaliziraju za Zastupnički dom
- gdje se trenutačno nalazi Trumpov rejting i zašto je njegova dugotrajna nepopularnost presedan u modernoj politici
- koje političke posljedice u Kongresu otvara scenarij serije istraga i potencijalnih impeachmenta ključnih aktera
- kako se procjene Natea Silvera razlikuju od tržišnih cijena i što to znači za stranačku kartu moći
- iskustva i stavovi iz američkog komentatorskog prostora o rizicima za Republikansku stranku uoči međuizbora
Najveće platforme za prediktivno klađenje, koje su se u izbornoj noći 2024. pokazale pouzdanijima od gotovo svih klasičnih anketa i modela, danas šalju nedvosmislenu poruku: Donald Trump ulazi u drugu godinu svog drugog mandata kao predsjednik kome popularnost tone ravno prema dnu, bez znakova oporavka.
Političke konzekvence za predsjednika, njegovu administraciju, pa i Republikansku stranku, mogle bi biti posve povijesne. Do istog zaključka dolaze najuglednije analitičke platforme za podatkovnu analizu izbora i javnog mišljenja. U osnovi poruka glasi; trumpizam je nizom javnih kontroverzi, nepredvidljivošću i očiglednom nasilnošću već zacementirao poraz Republikanske stranke na midtermsima u studenom, što pak znači da već u prvom dijelu 2026. godine možemo biti sigurni da će politička 2027. biti godina Velikog Impeachmenta; Trumpa, Bondi, Patela, Noem, svakako i Lutnicka, Hegsetha, možda Kennedya…
Uz većinu u Zastupničkom domu Demokrati će sigurno uprizoriti pozornicu dramatičnih istraga protiv Trumpovih kapitalaca, a Polymarket, najveće svjetsko tržište predviđanja s milijardama dolara u prometu, u ovom trenutku daje demokratima 83 posto šanse da osvoje većinu u Zastupničkom domu na midtermsima (međuizborima) u studenom 2026. godine.
Velike šanse demokrata
Kalshi, jedina federalno regulirana američka platforma za prediktivno klađenje, konzistentno bilježi demokratske šanse između 75 i 78 posto. Nate Silver, čiji Silver Bulletin nasljeđuje respektabilnu metodologiju nekadašnjeg FiveThirtyEighta, osobno procjenjuje demokratske šanse na čak 85 posto, uz argumentaciju da tržišta zapravo podcjenjuju demokratski momentum jer se previše zaštitno kreću prema sredini. Trump stoji u usporedbi sa predsjednicima moderne američke povijesti toliko bijedno da se čak otvara pitanje može li sebi i stranci ‘priuštiti‘ bilo kakve izbore, kamoli skandaloznu ideju protu-ustavnog trećeg mandata.
Gallup, koji mjeri popularnosti američkih predsjednika od Roosevelta, utvrdio da je Trump na kraju prvog mandata imao prosječno odobravanje od 41 posto, što je rekordno najniži prosjek bilo kojeg predsjednika cijelog mandata od Drugog svjetskog rata. Uz to, Trump je jedini predsjednik koji ni u prvom ni u drugom mandatu nije niti jednom prešao granicu od 50 posto odobravanja. Svi ostali predsjednici od Trumana do Bidena imali su barem neka dulja razdoblja natpolovične podrške. Trump nikad. Nepopularan je bez presedana u modernoj američkoj političkoj povijesti.
Prvi put u povijesti dokazano da je AI javno napao čovjeka
U druom mandatu čini se da je Trump uspio ‘nemoguće‘; dodatno pokvariti popularnost u odnosu na prvi manadat; Agregat Silver Bulletina bilježi neto odobravanje od minus 15 postotnih bodova (40,5 posto za, 55,5 posto protiv), što Trumpa stavlja ispod razine Bidena na istoj točki mandata (minus 11,5) i ispod njega samog u prvom mandatu (minus 12).
Agresivnija mjerenja su surovija: AP-NORC anketa iz prve polovice veljače 2026. bilježi 36 posto odobravanja i 62 posto neodobravanja – neto minus 26. American Research Group registrirao je 35 posto za i 63 posto protiv. Politička je to jeza za Donalda Trumpa, a noćna mora za Republikansku stranku.
Trumanovo dno
Važno je, međutim, napomenuti što podaci ne govore: Trump nije predsjednik s apsolutno najnižim jednokratnim rejtingom. Truman je 1952., usred rata u Koreji i internih skandala, pao na nevjerojatnih 22 posto, što ostaje apsolutno dno u Gallupovoj povijesti mjerenja. Nixon je za Watergatea pao na 23-25 posto, a George W. Bush na 25 posto za financijske krize 2008. Sva ta urušavanja bila su dramatična, ali kratkotrajna ili uzrokovana specifičnim krizama.
Trumpova posebnost je drugačija: radi se o rekordnoj konzistentnosti na dnu, bez jedne jedine točke u kojoj je natpolovična većina Amerikanaca odobrila njegov rad, pa se otvara pitanje hoće li postati i rekorder apsolutnog političkog pada, gori od Busha i Nixona, ili će ga radikalnost polarizacijskog procesa ipak poštedjeti i tog političkog poniženja?
Vrijedi napomenuti jednu prividno paradoksalnu činjenicu: kad bi se Trumpovo odobravanje od 40-41 posto mjerilo europskim mjerilima, izgledalo bi gotovo zavidno. Većina europskih predsjednika vlada i premijera oscilira u rasponu 20-35 posto, a mnogi - od Macrona do Scholza - dulje su vremenske periode proveli znatno ispod Trumpovih aktualnih vrijednosti. No, ta usporedba bila bi metodološka greška.
Naime, u parlamentarnim sustavima šef vlade može vladati s 25 posto odobravanja dok mu koalicija drži parlamentarnu većinu; rejting je tamo signal trenda i pritiska javnosti, ali ne i direktan okidač institucionalnog mehanizma. U američkom predsjedničkom sustavu, pak, popularnost predsjednika direktno se prenosi na šanse njegove stranke na međuizborima u svim 435 kongresnih distrikta odjednom.
Loša vijest za republikance
Pad od deset postotnih bodova u Trumpovom odobravanju nije samo loša vijest za njega osobno, to je egzaktna aritmetička prijetnja desecima kongresnih mandata koje Republikanci drže u konkurentnim distriktima. Usporedba s europskim brojevima stoga je korisna jedino kao prepoznavanje zajedničkog trenda, slabljenja popularnosti etabliranih desničarskih lidera koji su dolazili uz obećanje radikalnog zaokreta, ali ne i kao indikator konkretnih institucionalnih posljedica.
Ovo je najodvratniji detalj koji se pojavio u Epsteinovim fajlovima
Najizgledniji scenarij koji sve glasnije kruži u američkom komentatorskom prostoru nije samo osvajanje Zastupničkog doma u slučaju pobjede Demokratske stranke na midtermsima, nego za republikance pogubna serija istražnih saslušanja i postupaka impeachmenta koji, zahvaljujući televizijskoj logici američke politike, imaju vlastitu gravitaciju neovisno o pravnom ishodu. Demokratski čelnici otvoreno su najavili da namjeravaju iskoristiti istražne ovlasti Kongresa, a sintagma ‘lagao pod prisegom‘ u posljednjih se nekoliko tjedana toliko puta ponovila u javnoj sferi da je stekla vlastitu političku težinu, bez ijednog pravomoćnog sudskog postupka koji bi je potvrdio ili demantirao.
Za razliku od kaznenog progona, impeachment je po svojoj naravi za demokrate politički instrument političke ofanzive. Shedlock, ekonomsko-politički analitičar koji je ove procjene javno iznio pozivajući se upravo na Polymarket, postavlja pitanje koje polagano osvaja prostor u republikanskim krugovima: je li Trump u prvoj godini drugog mandata uspio istovremeno politički odstrijeliti sebe i donijeti dugoročno razornu reputacijsku štetu Republikanskoj stranci? Pitanje ostaje otvoreno.
Zaključno, vrijedi razjasniti razliku između dvaju tipova američkih političkih prognoza koje su u javnoj raspravi često zbrkane.
Polymarket i Kalshi su prediktivna tržišta - u osnovi ogromne kladionice u kojima pravi ulagači stavljaju pravi novac na binarne ishode poput "Hoće li demokrati preuzeti Zastupnički dom?". Cijena dionice određenog ishoda direktno se interpretira kao implicitna vjerojatnost. Ključna prednost ovih platformi nije u tome što posjeduju neke tajne podatke, nego u tome što financijski poticaj tjera sudionike da budu brutalno iskreni; nema mjesta za wishful thinking. Upravo ova osobina bila je razlog zbog kojeg su u izbornoj noći u studenom 2024. Polymarket i Kalshi imali Trumpa kao favorita tjednima, dok su klasični modeli griješili preferirajući protukandidatkinju Harris.
Što kaže Nate Silver
Silver Bulletin Natea Silvera funkcionira potpuno drugačije nego ‘kladionice‘, to je klasičan probabilistički model koji unosi ankete po kongresnim distriktima, nacionalne swingove iz tzv. generic ballota (generalne ankete o stranačkim preferencijama), povijesne obrasce inače uobičajenih gubitaka predsjednikove stranke na međuizborima, ekonomske pokazatelje i predsjednikove rejtinge. Rezultat modela je raspodjela mogućih ishoda iz tisuća simulacija, a iz postotka simulacija u kojima demokrati završe s 218 ili više mjesta u Domu izvlači se konačna vjerojatnost pobjede. Silverova procjena od 85 posto viša je od tržišne, uz obrazloženje da tržišta prekonzervativno ‘hedgiraju‘ prema 50/50, dok strukturalni faktori (uska republikanska većina, Trumpov rekordno niski prosjek rejtinga, ekonomski pritisak inflacije i carina) nedvosmisleno govore u demokratsku korist.
Oba pristupa konvergiraju u rasponu 75 do 85 posto. Tolika suglasnost vrlo različitih metodologija u ovako ranom stadiju izborne godine - međuizbori su tek u studenom 2026. - sama je po sebi toliko statistički značajna činjenica da mnogi već konstatiraju da Republikanska stranka nema šanse za oporavak.
Politički paradoks MAGA pokreta mjerljiv je konkretnim postotcima o popularnosti ‘genijalnih‘ MAGA politika koje su, prema Trumpovim tvrdnjama, već ‘uvele Ameriku u Zlatno doba‘. Trump se vratio na vlast nakon groznog prvog mandata uvjerivši dio birača da donosi promjenu ekonomski i kulturno bolnog statusa quo, a sva obećanja redom pretvorio je u razočaranja. Prema recentnim agregatima, Trumpov neto rejting na inflaciji iznosi minus 25 postotnih bodova, na trgovini i carinama minus 17, na ekonomiji općenito minus 16.
Gallupovi podaci iz studenog 2025. pokazuju da mu je odobravanje na ključnim temama poput klizišta: zdravstvena politika 30 posto, situacija u Ukrajini 31 posto, federalni proračun 31 posto, Bliski istok 33 posto, ekonomija 36 posto, imigracija 37 posto, vanjska trgovina 39 posto. Jedina kategorija u kojoj se drži iznad vlastitog prosječnog rejtinga jest kriminal, s 43 posto - što je, budimo objektivni, ironično.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....