Out Bolsonaro, vikali su prosvjednici 15. lipnja u prijestolnici Braziliji, dana kada je najveća latinskoamerička država zabilježila rekordan porast broja zaraza od Covida-19. Jednom tjedno na ulicama glavnog grada se okupljaju pristaše umotani u brazilske zastave ili paravojne uniforme koji zahtijevaju ponovno otvaranje zatvorenog gospodarstva, koronavirus nazivaju dezinformacijom, pozivaju na gašenje Vrhovnog suda i Kongresa i povratak vojnoj diktaturi koja je prevladavala od 1964. do 1985. godine.
U 18 mjeseci otkako je na vlasti Jair Messias Bolsonaro, Brazil je još dublje podijeljena zemlja kojoj prijeti krah demokracije. Lako je razumjeti zašto je Bolsonaro opisan kao “tropski Trump’’. S američkim predsjednikom dijeli nacionalizam, ljubav prema Bogu, oružje i tiraniju putem izjava i statusa na Twitter profilu. Uznemirujuće je što naklonost Bolsonara prema vojnoj diktaturi nadilazi riječi i simbole. Ovaj bivši vojni zapovjednik ispunio je vladu s više od 100 vojnih i umirovljenih časnika, uključujući nekoliko ministara iz kabineta i svog potpredsjednika. Posljednja brazilska vojna diktatura trajala je nešto više od dva desetljeća i završila je 1985. usred ekonomskog kaosa koji je ostavio duboke ožiljke progona, ubijanja stotina politička protivnika i široke cenzure. Novi ustav 1988. postavio je temelje demokratskog poretka. Vojska se povukla iz politike i stekla je poštovanje kao profesionalno tijelo. Nove civilne institucije - vrhovni sud, kongres i neovisni mediji tada pokrenute danas su trn u oku krajnjeg desničara Bolsonara koji svoje heroje nailazi u čileanskom diktatoru Augustu Pinochetu ili onom venezuelanskom Hugu Chavezu. Kriza koronavirusa je diljem svijeta pokazala stupanj državništva.
Tako su visoko rangirane premijerke Jacinda Ardern na Novom Zelandu ili Sanna Marin u Finskoj zbog svoje spremnosti za zaštitom stanovništva. A Brazil je krenuo putem autoritativnih vođa koji su se tijekom krize osjećali nesputanim u izigravanju moći i potkopavanju institucija - poput mađarskog premijera Viktora Orbána ili Rodriga Dutertea s Filipina. Bolsonarova kampanja za predsjednika 2018. godine bila je visoko kontroverzna, puna seksističkih, rasističkih i homofobnih komentara. A njegov odgovor na Covid-19 bio je isti takav.
Jedinstveni u svijetu
“U mom osobnom slučaju, s mojom atletskom poviješću, kada sam bio inficiran virusom, nisam se nikad brinuo. Ili nisam ništa osjećao, ili bih najviše osjećao manju gripu ili manju temperaturu”, rečenica je to s početka krize u ožujku koja puno govori o stavu Bolsonara. Svi oko njega paničare bespotrebno zbog “histeričnih’’ medijskih izvještavanja, on smatra.
Ono što se sada događa u Brazilu, zapravo je jedinstveno na svijetu. Unatoč velikom broju slučajeva dužnosnici nisu primijenili mjere uspješne u drugim dijelovima svijeta. Nisu proveli nacionalnu kampanju testiranja i zaštite zdravlja, nema nacionalnog zaključavanja, nema dogovorenog plana. Umjesto toga ljudi su se prestali izolirati i provode vikende na plaži, najteže pogođeni gradovi otvaraju vrata trgovačkih centara i crkava čak i dok zemlja svakodnevno prijavljuje više od 30.000 novih slučajeva dnevno, što je pet puta više nego što je Italija prijavljivala na vrhuncu svoje epidemiološke krivulje.
Najveća država Latinske Amerike do sada je zabilježila više od 888.000 slučajeva koronavirusa i gotovo 44.000 smrtnih slučajeva, i korak je iza SAD-u. Dok su druge zemlje prolazile težak put krivulje i sada su usredotočene na pripreme za drugi mogući val, Brazil još ne može prijeći ni svoj prvi. Ono što Brazil pokušava postići je imunitet krda za što je potrebno 60 ili 70 posto populacije koje se može oduprijeti patogenu. Ali to čini na posve kaotičan način za razliku od primjerice Švedske. Do početka lipnja manje od 3 posto populacije imalo je protutijela protiv bolesti. “Nema kraja na vidiku’’, glasio je naslov u novinama O Globo prošlog tjedna. No, sada nitko ni ne zna prave brojke jer je Brazilsko ministarstvo zdravstva odlučilo početkom lipnja ukloniti web stranicu koja je izvještavala o statistikama zaraze. Podaci su vraćeni nakon što je Vrhovni sud naredio ministarstvu da nastavi s objavljivanjem.
“Pa što. Tugujem, što hoćete da učinim. Moje srednje ime je Mesija, ali ja ne radim čuda”, rekao je nedavno. Igra li se Bolsonaro smrtonosne igre u negiranju opasnosti? Proteklog tjedna, 12. lipnja, poručio je svojim pristašama da u lokalnim bolnicama snime videozapise kako bi dokazali bore li se zaista jedinice intenzivne njege onako kao što o tome pišu državni mediji.
Veliki jaz
Brazil je na putu da zabilježi više od 4000 smrtnih slučajeva dnevno i da do kraja srpnja prestigne SAD po broju zaraženih i u smrtnim slučajevima, pokazali su istraživači sa Sveučilišta u Washingtonu. No, iako odgovor na pandemiju pokazuje sličnosti između dviju država koju vode populistički predsjednici i bliski prijatelji, u Brazilu prevladava veliki jaz. Brazil nema ni najveće svjetsko gospodarstvo, niti jedan od najjačih zdravstvenih sustava. Više od 13 milijuna stanovnika živi u prenatrpanim favelama gdje je socijalno distanciranje nemoguće. Više od 65 milijuna ljudi živi u siromaštvu koje se još više produbilo zatvaranjem radnih mjesta.
Ograničeni resursi značili su da Brazil ima manje prostora za pogreške. Ali unatoč tome predsjednik je pozvao političare da ne čine ništa. Napao je guvernere koji su zagovarali restriktivne mjere, organizirao je velike skupove s pristašama, prijetio je da će ugostiti veliki roštilj u svojoj predsjedničkoj palači. “Svi bi se trebali vratiti u normalnost. Neke države i lokalni autoriteti moraju napustiti politike zatvaranja, blokiranja prijevoza, zatvaranja poslova i masovnog ograničenja”, govori Bolsonaro u nekoliko navrata. Bolsonaro je osvojio predsjedništvo s obećanjem da će spasiti brazilsku ekonomiju i očistiti korupciju. Prošlog mjeseca u zasebnom skandalu je otpustio svog šefa savezne policije, što je potaknulo ostavku popularnog ministra pravosuđa, Sérgija Moroa. Moro je poznatiji jer zbog njega bivši ljevičarski predsjednik, Luiz Inácija Lula da Silva, koji je bio na vlasti gotovo cijelo desetljeće, sada služi 12-godišnju kaznu zatvora zbog korupcije. Brazilski Vrhovni sud odobrio je istragu koja je potvrdila da je šef policije otpušten jer je htio pokrenuti istragu Bolsonarovih sinova zbog promicanja širenja dezinformacija. Moro je na odlasku jasno objasnio da se predsjednik politički upliće u rad policije. A što se tiče ekonomskog pada, financijski krah zbog virusa i zatvaranja prijeti i tom obećanju. Nakon što je agencija Ujedinjenih naroda za zdravstvo (WHO) upozorila vlade na rizik od preranog otvaranja, Bolsonaro je 6. lipnja optužio WHO da je “ideološki pristran’’ te će slijediti korake američkog predsjednika i napustiti zdravstveno tijelo UN-a.
Zdravstveni stručnjaci i znanstvenici u zemlji nisu mogli voditi odgovor. Pod njegovim mandatom odluke o medicinskim i znanstvenim protokolima postale su mjere političke odanosti. Otpustio je svog prvog ministra zdravstva Luiz Henriquea Mandetta jer je htio uvesti veće socijalno distanciranje. Potom je ostavku podnio i drugi ministar Nelson Teich koji se nije slagao s Bolsonarovom idejom upotrebe klorokina u liječenju koronavirusa. Trenutno je ministar zdravstva još jedan Bolsonarov vojnik, Eduardo Pazuello, koji nema pojma o medicini ali pristaje ohrabriti liječnike da široko upotrebljavaju lijek koji je američki FDA ovoga tjedna proglasio neučinkovitim u liječenju Covida-19. Štoviše “štetnim’’ jer izaziva srčani udar. Sredinom svibnja predsjednik Trump rekao je da je počeo uzimati drogu kao preventivnu mjeru, što je stvorilo zabrinutost među liječnicima. Kasnije tog mjeseca, Bijela kuća objavila je da poklanja dva milijuna doza lijeka Brazilu. Bolsonaro je uložio resurse i novce kako bi vojni medicinski kapaciteti krenuli u masovnu proizvodnju lijeka. Pristaše predsjednika potaknuli su široku upotrebu lijeka u videozapisima s YouTubea, memeovima i tvitovima koji su tvrdili da liječnike koji spašavaju život upotrebom klorokina zlostavljaju ljevičari. Oni su svoje postove promovirali pomoću hashtagova koji uključuju #BolsonaroWasRight, #HydroxychloroquineSavesLives i #HydroxychloroquineNow. Ministar za ljudska prava, Damares Alves, evangelički pastor, nazvao je lijekove “čudom”. Eduardo Bolsonaro, jedan od predsjednikovih sinova, objavio je videozapis na svom YouTube kanalu 17. travnja u kojem je napao studiju koja je upozoravala na nuspojave droge.
Neodgovorne riječi
“Ljevica stvara lažne studije o klorokinu. Cilj je demonizirati lijek a ne spasiti živote”, napisao je u videu. U međuvremenu, Eduardo se pridružio Donaldu Trumpu kritizirajući Kinu zbog pandemije. Kineska ambasada optužila je Bolsonara da je koristio “neodgovorne riječi” i da je “uhvatio mentalni virus”.
Raširena katastrofa glasnija je od znanstvenog uvjeravanja u zemlji u kojoj vjera u institucije godinama opada. Savezni dužnosnici nisu jedini odbijali slijediti smjernice stručnjaka. Veliki dio stanovništva, bilo zbog siromaštva ili apatije, živi većinom kao i prije - odlazeći na plaže, na zabave i druge okupljanja, vozeći se prepunim autobusima.
Usred nereda dogodilo se ono čega su se međunarodne organizacije za ljudska prava pribojavale. Pandemija je dospjela do starosjedilačkih zajednice Amazonije koje su povijesno podložne zarazama i imaju mali pristup zdravstvenoj njezi. Razmjer širenja virusa u nerazvijenoj i izoliranoj Amazoni pokazuje brazilsko istraživanje koje je još u tijeku. Prema njemu u saveznoj državi Roraima, više od jedne četvrtine njegovih 277.000 stanovnika razvilo je antitijela na bolest. Javni sustav prestao je testirati ljude. Obećane terenske bolnice se nikada nisu ostvarile. Masovna grobnica u Manausu, glavnom gradu države Amazonas, postala je simbol socijalne nepravde. Zajednica Kokama je oplakivala Messiasa Kokamu, voljenog poglavicu.
Narod Desana je oplakivao umjetnika Feliciana Lanu. A Bolsonaro nije nikoga jer prema tragedijama starosjedioca ima stav menefregista. Točnije, želi ih asimilirati, oduzeti prava na zemlju i opustošiti njihov teritorij. Mjere socijalnog distanciranja samo su ojačale radikalne drvosječe, agrobiznismene, rančere i garimpeirose (ilegalne rudare zlata). Brazilska svemirska agencija za istraživanje svemira koja satelitski prati Amazonsku prašumu, izračunala je da se paljenje u travnju povećalo za 64% u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Stalno na rubu izazivanja krize
U prva četiri mjeseca 2020. godine uništavanje šuma poraslo je za 54% posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, što je iznosilo oko 465 četvornih kilometara divljine. Sezona požara koja je prošlog ljeta poharala Amazonu i izazvala diplomatske skandale tek dolazi. Sječa drva, ilegalno miniranje, uklanjanje zemljišta i požari dovode “pluća svijeta’’ do točke u kojoj nema povratka, upozoravaju znanstvenici diljem svijeta. Ali Bolsonaro se oglušuje na pozive nevladinih organizacija kao i na pozive stranih državnika kojima je u ljeto 2019. godine poručio da se ne “miješaju u Brazil’’. Da se ne miješaju poručio je svim podupirateljima Pariškog klimatskog sporazuma, posebice francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu, kojem je poručio da pazi na svoje kolonije. Način na koji sada postupa s krizom koronavirusa samo je replika krize Amazone. Oni koji tvrde da čini loše, ljevičari su i liberali. Oni rade protiv njega. Treba ih utišati.
I sada se svi pitaju tko ga onda podržava? Zapravo njegova podrška je i dalje snažna zbog zastupanja tradicionalnih vrijednosti među evangelicima, zbog vojske i policije u koju neprestano ulaže, zbog ljudi koji su siromašni i koji vide ekonomski spas u njemu nakon godina ekonomskog potonuća zbog korumpiranosti bivših vlada. Ali loša administracija tijekom trenutne krize dovela je do pada njegove popularnosti. XP/Ipespe analiza pokazuje da 48 posto ljudi njegovu administraciju smatra lošom, a samo 23 posto ljudi smatra da je krizu Covida-19 vodio dobro. Podaci DataPoder360 kažu da 50 posto ljudi ne odobrava način njegova vladanja, što je za oko 30 posto više nego na početku njegova mandata u siječnju 2019. godine. Unatoč tome, Bolsonaro ne pokazuje znakove slabosti.
S jedne strane mnogi Brazilci su zabrinuti zbog inflacije, nezaposlenosti i javne sigurnosti. Pristaše smatraju da čini dobro za Brazil - potiče ekonomiju, kupuje lijekove i investira u istraživanje lijeka. Njegovi oponenti u Kongresu pozivaju na ostavku. Bolsonaro uvijek žonglira na rubu izazivanja krize izvršne, zakonodavne vlasti i pravosuđa kako bi opravdao vojnu intervenciju. Do sada su brazilske institucije izdržale napad, uz snažnu javnu podršku. Malo je vjerojatno da će vojska podržati vojni udar kako bi Bolsonara postavila na poziciju autokrata. Ali trebali bi imati na umu da su rizici za najveću demokraciju u Latinskoj Americi stvarni i da rastu.