I dok će se posljedice rata između Rusije i Ukrajine bez sumnje preliti na globalni turizam, zasad se direktnog utjecaja ipak najviše pribojavaju naši susjedi u Crnoj Gori čiji je turistički sektor daleko više vezan uz rusko i ukrajinsko tržište.
Konkretno, dok je Hrvatska 2019. godine zabilježila tek 139 tisuća dolazaka i oko 845 tisuća noćenja gostiju s područja Rusije, crnogorske brojke govore kako Rusi čine nešto malo manje od 30 posto ukupnog broja stranih dolazaka u Crnu Goru, odnosno da ovo tržište čini čak trećinu međunarodnog crnogorskog turizma.
Osim toga, pored turističkih posjeta, prema službenim brojkama u toj zemlji živi 20 tisuća Rusa dok ih velik broj u Crnoj Gori ima nekretnine u koje redovito dolaze na odmor.
Prema podacima Centralne banke Crne Gore za 2019. godinu, samo u toj godini državljani Rusije kupili su u toj zemlji nekretnina vrijednosti 39 milijuna eura po čemu su na vrhu liste stranih državljanina koji u Crnoj Gori kupuju stanove i kuće, a na što je u toj godini sveukupno utrošeno 178 milijuna dolara.
Crnogorska ovisnost o Rusima, dakle, u sezoni 2022. u kojoj bi napokon trebao biti dostignut promet iz predpandemijskih godina, turističkom bi sektoru te zemlje mogla pomrsiti planove o oporavku zbog čega brojni crnogorski ekonomski analitičari upozoravaju da zemlja pod hitno treba osmisliti model po kojem će nadomjestiti očekivane gubitke iz Rusije i Ukrajine.
Kako je crnogorskim medijima kazala analitičarka Mila Kasalica, priprema turističke sezone mora uključiti neki mehanizam pronalaženja nadomjestnih emitivnih tržišta za crnogorski turistički proizvod.
'Crna Gora treba sezonu prihoda snažniju od 2019. godine kako bi se javne financije stabilizirale nakon nedovoljno izmjerenih efekata uvođenja izmijenjene minimalne cijene rada. Ovo je set kompleksnih zadataka koji pripadaju svim institucijama i svim građanima i privrednicima u zemlji', kazala je Kasalica medijima te dodala kako će zemlju, ukoliko kriza na globalnom tržištu potraje, snaći i otežani modeli nabave, posebno prehrambenih artikala koji u 90-postotnom iznosu dolaze iz uvoza.
U 2019. godini Crna Gora je zabilježila 2.6 milijuna ruskih turista koji su ostvarili 14,5 milijuna noćenja, a rusko im je tržište bilo interesantno i tijekom pandemije pa su tako posjetitelje mamili slabijim mjerama koje su podrazumijevale ulazak u zemlju bez PCR testiranja, potvrda o cijepljenju i slično.
Hrvatska je s druge strane u 2020. godini zabilježila samo 22.774 ruskih dolazaka te 128 tisuća noćenja, što su doista niske brojke.
Gledajući povijesno, ruski dolasci i noćenja u Hrvatskoj najjači su bili negdje između 2010. i 2013. godine s vrhuncem od 1,6 milijuna noćenja u ovoj potonjoj godini, no Hrvatska općenito nije niti približno na karti tržišta kojima ruski gosti najviše pretendiraju.
Na prvom mjestu Rusima su ipak Turska, zatim Njemačka, Tajland, Italija i Španjolska, a na listi su čak i naši konkurenti poput Cipra i Grčke.
Oni rijetki koji dolaze na Jadran, pak, prema podacima HTZ-a ljetuju uglavnom u Istri - Poreču, Rovinju i Umagu, na četvrtom je mjestu Dubrovnik, a na petom Pula.