U nastavku donosimo:
- zašto je Turska u Bruxellesu uvijek imala poseban tretman i kako se njezina kandidatura pretvorila u politički simbol
- što stoji iza aktualnog zahlađenja tursko-ruskih odnosa i preusmjeravanja Ankare prema Zapadu
- koje poluge moći Ankara drži u regijama od Crnog mora do Bliskog istoka, uključujući energetiku i migracije
- kako turska unutarnja politika, kurdsko pitanje i pozicija Recepa Tayyipa Erdoğana utječu na vanjskopolitičke poteze
- što znači eskalacija napetosti s Izraelom i trajni rivalitet s Grčkom i Ciprom za istočno Sredozemlje i NATO summit u Ankari
Za Hrvatsku povijesnog 3. listopada 2005. u Luksemburgu Europskoj uniji bilo je osobito stalo da Turska otvori pregovore o pristupanju u EU prije Hrvatske. Barem pola sata ranije.
Europsko vijeće odlučilo je tog poslijepodneva da se pregovori s Hrvatskom i Turskom mogu odmah otvoriti – hrvatsko izaslanstvo bilo je nazočno i spremno u Luxembourgu, ali tursko nije (nije htjelo poletjeti iz Istanbula sve dok ne bude službeno potvrđena odluka o otvaranju pregovora). Za EU, na čijem je čelu u tom času bila Ujedinjena Kraljevina, bilo je nadasve važno da redoslijed otvaranja bude Turska pa Hrvatska, zbog čega se satima čekao dolazak Turaka i pregovori su otvoreni u prve predjutarnje sate 4. listopada. Prvo s Turskom.
Iz današnje geopolitičke optike (i činjenice da je Hrvatska punih...
