U sjeni masovnih demonstracija i generalnog štrajka koji je ovaj tjedan još jednom paralizirao zemlju, vladajuća koalicija u Grčkoj jučer je uspjela postići dogovor o uvođenju novih mjera štednje na kojima inzistiraju EU, MMF i Europska središnja banka (ECB).
Ukupno 13,5 milijardi eura težak je paket ušteda i novih poreznih mjera, koji grčka vlada treba usvojiti u zamjenu za novu tranšu kredita u vrijednosti od 31,6 milijardi eura. Vlada Antonisa Samarasa jučer nije objavila detalje međustranačkog dogovora, ali je već procurilo da će se granica za umirovljenje podići sa 65 na 67 godina, za deset posto režu se sve mirovine veće od 1000 eura, a iz javnih službi bit će otpušteno dodatnih 15.000 ljudi.
Borba protiv utajivača
Manji dio paketa, oko tri milijarde eura, osigurat će se novim poreznim mjerama: kako bi izbjegli masovne porezne utaje kod obrtnika i samostalnih zanimanja, Grci ukidaju neoporezivi dio zarade kod samozaposlenih i uvode jedinstvenu poreznu stopu od 30 posto na ukupnu zaradu liječnika i odvjetnika kao i električara i vodoinstalatera. Grčka istodobno namjerava pogodovati i bogatima i siromašnima: pomoći će onim najslabije plaćenima tako što se neoporezivi dio godišnje plaće penje s pet na sedam tisuća eura, a najviša porezna stopa za one s najvišim primanjima sada će biti smanjena na maksimalnih 35 posto.
Čekaju nove štrajkove
Dosad su ta najviša primanja bila na udaru poreza viših od 40 posto. Grčku su ovaj tjedan potresli prosvjedi i generalni štrajk, a očekuje se da će novi paket oštrih mjera izazvati nove nemire. Nakon masovnih demonstracija u srijedu, sljedeći su dan 48-satni štrajk počeli oni na koje se novi paket mjera najviše oslanja: poreznici, carinici i službenici ministarstva financija. Ipak, analitičari procjenjuju da će grčki parlament usvojiti dogovoreni paket, iako očekuju snažan otpor. Vladajuća većina ima 178 od 300 mjesta u parlamentu, pa se očekuje da će paket mjera proći i bez posebne stranačke stege.
Trojkin test
Dogovor o budućim mjerama štednje grčke su stranke postigle uoči vikenda kad se očekuje povratak predstavnika trojke - Europske komisije, MMF-a i ECB-a. Prvo će oni proučiti grčki dogovor, a ako paket mjera dobije zeleno svjetlo, grčki parlament bi ga mogao usvojiti u listopadu.
Komentator Giorgios Kyrtsos naveo je za Wall Street Journal da je problem to što ekonomija ne funkcionira pa te mjere neće pomoći, nego će imati suprotan učinak. Štednja vodi do pada BDP-a, daljnje propadanje ekonomije zahtijeva nove mjere štednje kako bi se namaknuo potreban novac, pa se socijalna situacija zaoštrava i sve češće eskalira u ulični bunt. Ekstremizam raste pa je rasistička Zlatna zora s podrškom od 12 posto postala treća stranka po popularnosti, iza vladajuće Nove demokracije desnog centra i opozicijske lijeve Syrize. Nezaposlenost od gotovo 25 posto i socijalna nesigurnost pogoduju rastu nasilja protiv imigranata: najmanje 600 stranaca napadnuto je u proteklih pola godine.
Spasonosna pomoć
No, bez novog paketa od 31,6 milijardi eura pomoći Europske unije i MMF-a Grčka neće moći plaćati dospjele rate te će se suočiti s mogućim bankrotom, no analitičari ističu kako se, usprkos tome, stišao strah da bi Grčka mogla izaći iz eurozone.