Još samo kojih tjedan dva prije Aleksandru Vučiću se činilo da ne može bolje i da je na vrhuncu. Na izborima je pomeo razjedinjenu oporbu i ostvario sjevernokorejski izbornu uspjeh - apsolutnu kontrolu u Skupštini, zatim je propao "povijesni" dogovor s Kosovom u Bijeloj kući, što ga se bojao, te je dobio dodatnu odgodu. Hvalio se pobjedom nad koronom (ali u jučerašnjem obraćanju narodu Vučić je napao Beograđane jer su "nemarni prema svom zdravlju"), o čemu je slavodobitno govorio i njegov kontroverzni epidemiolog Branimir Nestorović, i bio euforičan oko izvanrednih ekonomskih pokazatelja.
Ali, onda se sve odjednom preokrenulo. Aleksandru Vučiću sručili su se problemi na leđa, a agresivni prosvjednici dokotrljali su se ispod njegovih prozora. Policiji je trebala cijela noć, mnoštvo suzavca, pendreka i vozila da smiri tisuće nasilnih prosvjednika pred beogradskom Skupštinom, svega kojih stotinjak metra od njegove predsjedničke rezidencije. Na prosvjednike je jurišala i policijska konjica. Policija je bila vrlo brutalna, ali ni prosvjednici nisu zaostajali. Uhićeno je više desetaka prosvjednika, a ozlijeđeno je i 40-ak policajaca. Formalni razlog bila je najava da će od petka do ponedjeljka u Beogradu (a što je s ostatkom Srbije?) ponovno biti uveden drastični policijski sat zbog nevjerojatno brzog širenja koronavirusa koji prijeti da od Srbije usred ljeta napravi "ožujsku Italiju".
No, ubrzo su se prosvjedi pretvorili u nasilje i kaos, ali i s otvoreno političkim porukama. Prosvjednici nisu tamo bilo samo zbog "korone" i muljanja vlasti oko toga, već se to pretvorilo i u čudnovati politički skup, na kojem je dominirala tema Kosova, koje prosvjednici "ne daju", izvikivale su se i parola protiv imigranata, ali i 5G mreže te cijepljenja. Prosvjede je vodio ultrakonzervativni političar Srđan Nogo. Prorežimski mediji uglavnom daju naglasak na taj dio prosvjeda, zanemarujući Vučićev dio odgovornosti, a takav nastup radikala odbio je i mnoge druge prosvjednike koji su ustali protiv režimskih laži o koroni. Potpredsjednica Vučićeve Srpske napredne stranke Marija Obradović za kaos je optužila Dragana Đilasa, lidera oporbene Stranke slobode i pravde (SSP). Prema njoj, ovo je očajnički pokušaj raspale opozicije da napravi dodatni kaos u inače kompleksnoj situaciji u zemlji, izazvanoj epidemijom Covida-19.
Ona je najavila da će vlast odlučno obračunati s nasilnicima, kako naziva prosvjednike. No, Vučić je svakako u priličnim problemima, a širenje zaraze i sve lošiji status i imidž koji ima u Europi tjera ga na drastično postupanje, ali i okretanje prema Rusiji i Kini. No, istodobno, dok EU razmatra mogućnost da potpuno zatvori granice sa Srbijom i ograniči dolazak njenih građana, provučićevski mediji pišu i govore o prosvjednicima kao o "fašistima", nasilnicima i hordama te i dalje umanjuju razmjere pandemija korone u Srbiji.
Sada je evidentno da je Vučić zbog izbora manipulirao "koronom" i sve mu se to vratilo poput bumeranga, a pogotovo se spominje utakmica Crvene zvezde i Partizana, najvećeg sportsko-navijačkog događaja u Srbiji, na koji je Vučić dopustio dolazak navijača. To je, prema nekim informacijama, potaklo ponovno razbuktavanje zaraze koronavirusom, koja ipak nije bila pobijeđena, nego samo očito izborno prigušena. Vučić je dobio izbore pa mu sada korona više nije toliko presudna. Vučić i njegovi vjerni medijski kerberi nisu se uspjeli do kraja niti "izradovati" podizanju optužnice za ratne zločine protiv predsjednika Kosova Hashima Thaçija, ali tu je i činjenica da je Vučiću time propao dogovor o "korekciji granica" koji je imao s njim, a to je bilo jedno od Vučićevih spasonosnih rješenja za pitanje Kosova.
U Srbiji se širi zaraza nevjerojatnom brzinom, ima ih na stotine dnevno, a broj umrlih u jednom danu premašuje one iz ožujka i travnja, kada se govorilo da je pandemija na vrhuncu. Čini se da je korona pobjegla Vučiću iz „radijusa“ više nego je htio i mislio. Malo tko vjeruje službenim podacima o broju oboljelih, a i strani mediji pišu da su brojke najmanje deset puta veće od službenih. Novi Pazar postao je novo opasno središte, već nazvan srpskim Bergamom, a neki najavljuju da je srbijanski zdravstveni sustav pred kolapsom, a i glavni epidemiolog Srbije Predrag Kon navodi nedostatak osoblja koje će se morati popunjavati kako "zna i umije".
Iako se Vučić hvali da je u Srbiji obavljeno više testiranja nego u svim drugim zemljama bivše Jugoslavije zajedno, neki neovisni mediji napominju da se testiranja ne obavljaju i da u beogradskim bolnicama ljude vraćaju kući i upućuju ih da se vrate iza 15. srpnja .Mnogi medicinari govore o nedostatku zaštitne opreme, ali i lijekova i ostalog materijala. Dodatno uznemirenje izazvala je vijest da je Vučić iz proračunskih sredstava odobrio oko 8 milijuna eura Srpskoj pravoslavnoj crkvi za gradnju hrama svetog Save u beogradskom naselju Vračar, a istodobno je za potrebe Novog Pazara, gdje je zaraza koronavirusa najjače buknula, odobreno oko 750 tisuća eura.
Javio se i episkop diseldorfski i cijele Njemačke, vladika Grigorija, koji je kazao kako "ne treba graditi toliko crkava, jer imamo bolnice u kojima nema ručnika, papira i sve je zapušteno". No, uskoro ga je napao osobno patrijarh SPC-a Irinej, a jedan od malobrojnih nerežimskih listova u Srbiji Danas koji donosi tu vijest, patrijarh je nazvao "antisrpskim". No, Vučiću je jako bitna podrška SPC-a, pogotovo oko pitanja Kosova pa sredstva za Crkvu nisu upitna.
Predsjednik liječničkog i farmaceutskog Sindikata Rade Panić osupnut je tom informacijom te kaže kako bi se proračunske rezerve ipak trebale preusmjeriti u zdravstvo.
- Situacija na terenu je takva da medicinsko osoblje ima samo po jednu masku za cijelo dežurstvo, a trebalo bi ih mijenjati svaka dva sata. Nedostaje kirurških rukavica i jednokratnih navlaka za cipele, pa se mnoge operacije odgađaju - kazao je Panić za list Danas.
No, kad te "tera maler", kako kažu u Srbiji, onda nesreća ne dolazi sama. Tako je usred ovih prosvjedno-koronskih problema stiglo i vrlo ozbiljno upozorenje iz Bruxellesa. Naime, Srbija je, uz Rusiju i Bjelorusiju bila jedina europska zemlja koja je podržala kinesku deklaraciju o stanju u tamošnjoj pokrajini Xinjiang gdje žive pretežno Ujguri muslimani. Podršku su dale još recimo zemlje poput Sjeverne Koreje, Irana, Kube, Sirije, Venezuele, Pakistana i nekoliko afričkih zemalja.
EU je izrazio svoju zabrinutost zbog stanja ljudskih i manjinskih prava u toj kineskoj provinciji, a Srbija je kao zemlja koja vodi pregovore o ulasku u "bruxelleski klub" okrenula leđa i stala na stranu "brata Xi Jinpinga", što je potpuno izbezumilo europske birokrate.
"Ovo je najveći autogol koji je postigla jedna zemlja koja pretendira na ulazak u EU", poruka je iz Bruxellesa. Tim je Srbija definitivno okrenula leđa EU i stala na stranu Kine u jednom vrlo delikatnom pitanju, koje Srbiju može koštati dinamike pregovaračkog procesa s EU. Sada i najava Vučića o ulasku Srbije u EU za kojih 4 - 5 godina postaje upitna.
