Nekoliko stotina novinara i građana prosvjedovalo je u ponedjeljak ispred Žalbenog suda u Beogradu, koji je oslobodio krivnje osuđene za ubojstvo novinara Slavka Ćuruvije, u šutnji noseći ogledala okrenuta prema zgradi suda kako bi simbolično ukazali na sliku današnjeg pravosuđa u Srbiji.
"Ubili su pravdu, istina živi", poruka je istaknuta na velikom transparentu pred zgradom suda, gdje se održao prosvjed "Za Slavka. Za nas kojima su izbili dah". U samu zgradu bila su uperena ogledala simbolično poručujući pravosuđu da pogleda svoj odraz.
Ivana Stevanović iz zaklade Slavko Ćuruvija pozvala je okupljene da 25 minuta provedu u tišini i pokažu sudu kako se osjećaju, za 25 godina koliko su čekali pravdu za ubojstvo novinara, ali nisu je dočekali.
Nakon velikog pritiska domaće i međunarodne javnosti, koji traje od petka, Vrhovno javno tužiteljstvo (VJT) Srbije u ponedjeljak je od Žalbenog suda zatražilo da mu dostavi spise predmeta u postupku za ubojstvo Ćuruvije radi "podnošenja zahtjeva za zaštitu zakonitosti".
U priopćenju VJT navodi se da taj zahtjev može biti podnesen protiv pravomoćne odluke suda kao izvanredni pravni lijek, zbog povrede zakona.
Ubojstvo novinara Slavka Ćuruvije, koje je naručila i organizirala država, ostaje nekažnjen zločin i 25 godina nakon što je počinjen te devet godina od početka suđenja, ocjena je Zaklade Slavko Ćuruvija, koja je pozvala na prosvjed.
Žalbeni sud u Beogradu u petak je oslobodio četvoricu osuđenih za ubojstvo novinara Slavka Ćuruvije 1999., nakon što je niži sud pripadnike nekadašnje srbijanske tajne službe dvaput proglasio krivima i osudio na 100 godina zatvora.
Zaklada, koja nosi ime ubijenog novinara, rekla je da odluka suda znači da se "pravosuđe predalo pred silom".
Ćuruvija, novinar i vlasnik listova Dnevni telegraf i Europljanin, ubijen je s više hitaca 11. travnja 1999. Atentat je počinjen u vrijeme kad je na čelu ministarstva informiranja bio Aleksandar Vučić, aktualni predsjednik Srbije.
Za to ubojstvo su tek 2015. optuženi tadašnji šef tajne službe Radomir Marković i trojica visokih dužnosnika službe, Milan Radonjić, Ratko Romić i Miroslav Kurak.
Žalbeni sud je ocijenio kako nema neposrednih i posrednih dokaza koji bi pouzdano potvrdili krivnju Markovića, Radonjića, Kuraka i Romića.
Takva sudska odluka potaknula je osude novinarskih udruga, građanskih pokreta i civilnog društva u Srbiji, regiji i svijetu. Reagirali su Reporteri bez granica, Međunarodna federacija novinara, State Department, EU, uz zajedničke ocjene da je to udar na slobodu medija u Srbiji, dodatna nesigurnost za novinare i pravljenje od njih novih meta jer su u poslu svakodnevno izloženi prijetnjama, napadima i otvorenom nasilju.
Živojin Rakočević iz Udruženja novinara Srbije (UNS) na prosvjedu je ocijenio da presuda Žalbenog suda znači "službeni kraj pravde".
"Ušli smo u zonu u kojoj živimo neku vrstu savršenog zločina, o kojem se zna sve, a pravde nema. Ovom šutnjom izražavamo svoj očaj. Od šutnje su se tresli temelji ovih zgrada", naveo je Živojin Rakočević.
Pojedini beogradski portali i mrežne stranice nevladinih medija u ponedjeljak su zatamnili svoje naslovnice i objavili tri datuma - Ćuruvijinu godinu rođenja, godinu ubojstva i 2024., kao simboličnu poruku da je dvaput ubijen.
