Dok je rat u Ukrajini u punom zamahu, u susjednoj Bjelorusiji građani danas izlaze na birališta, gdje će odgovarati na referendumsko pitanje o tome slažu li se s promjenom zemljina ustava.
Još krajem prosinca objavljen je prijedlog promjena, a prijedlog je prihvaćen pa se početkom ovog tjedna započelo s dopisnim glasanjem. Analitičari su se, razlažući predložene promjene, usredotočili na stavke koje jačaju vlast i utjecaj aktualnog predsjednika Aleksandra Lukašenka. Ispod radara prošao je prijedlog koji ukazuje na to da Bjelorusija, za razliku od Ukrajine, pada bez ispaljena metka.
Naime, riječ je o ustavnoj promjeni koja bi omogućila da Bjelorusija na svojem teritoriju "ugosti" rusko nuklearno oružje, baš kao što je Vladimiru Putinu mjesec dana ranije javno na televiziji obećao Lukašenko. Izmjene teksta koje omogućuju promjenu bjeloruskog statusa ne odnose se na nove odredbe, već na brisanje stavki koje onemogućuju stacioniranje ruskog nuklearnog oružja na bjeloruskom teritoriju.
To je golema promjena jer u pitanje dovodi bjeloruske obaveze kao potpisnice Memoranduma iz Budimpešte iz 1994., koji uređuje njezin status zemlje bez nuklearnog naoružanja, prema Sporazumu o neširenju nuklearnog oružja.
Promjenama se poništava ustavna odredba o neutralnosti Bjelorusije, koja vrijedi još od kraja Hladnog rata, na što već upozoravaju iz susjednih zemalja, članica NATO-a. Vrlo je izgledno da su promjene bjeloruskog ustava napravljene kao koncesija Vladimiru Putinu za potporu Lukašenku koji je 2020. godine bio meta masovnih prosvjeda.