Bjeloruski oporbeni čelnik Viktor Babariko uhićen je u četvrtak i tako postao treća istaknuta osoba koju pravosuđe goni pošto je najavio kandidaturu protiv predsjednika Aleksandra Lukašenka na predsjedničkim izborima raspisanim za kolovoz.
Čini se da se obruč još jednom steže oko oporbe u toj bivšoj sovjetskoj republici smještenoj između Rusije i Europske unije u kojoj od Lukašenkova dolaska na vlast 1994. nije bilo slobodnih i poštenih izbora, po ocjeni europskih promatrača.
Po riječima istražitelja, Viktor Babariko je uhićen pod sumnjom da vodi "organiziranu skupinu" zaposlenika i bivših zaposlenika banke Belgazprombanka, podružnice velike ruske plinske kompanije Gazproma, u kojoj je ranije bio predsjednik upravnog odbora.
Ta je skupina odgovorna, tvrde vlasti, za prijevaru i pranje novca u vrijednosti 60 milijuna dolara.
Ivan Tertel, predsjednik nadzornog odbora bjeloruske vlade zadužen za istragu rekao je na televiziji da je Babariko "htio izvršiti pritisak na svjedoke i prikriti tragove počinjenih kaznenih djela te da je nedavno podigao veliku količinu novca s računa koje je kontrolirao".
Istražni tim rekao je nešto ranije da Viktora Babarika ispituju financijski istražitelji i da mu je izvršen pretres kuće.
Predstavljajući se kao zaštitnik poduzetnika, Babariko je u kampanju za predsjedničke izbore ušao kritizirajući gospodarski sustav koji je pod velikim utjecajem države i koji prolazi kroz krizu.
Bjeloruski predsjednik ga optužuje da želi "privatizirati" zemlju i smjera na to da ga financira Moskva.
U petak je petnaestak osoba uhićeno u policijskoj akciji u banci Balgazprombanku.
Prije Babarika bili su uznemiravana još dvojica suparnika predsjednika Aleksandra Lukašenka koji su se službeno kandidirali za predsjedničke izbore 9. kolovoza.
Izbori će se održati unatoč epidemiji novog koronavirusa koju predsjednik ne priznaje.
Od 1994. na bjeloruskoj političkoj pozornici nema oporbe. Mnogi njezini čelnici su u zatvoru a 2019. nijedan predstavnik oporbe nije izabran u parlament.
Promatrači Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) ocijenili su da prošli predsjednički izbori posljednja četiri puta nisu bili pošteni, da je bilo prijevare i da je oporba bila izložena pritisku.