U brazilskom gradu Belému počela je velika UN-ova klimatska konferencija COP 30 na kojoj se u iduća dva tjedna očekuje oko 50.000 sudionika. Kako je Belém na rubu amazonske prašume, brazilski organizatori nazvali su ovogodišnju konferenciju "šumski COP".
- COP 30 bit će COP istine. To je prvi put da se klimatski skup održava u Amazoniji i ne postoji veći simbol za cilj zaštite okoliša od amazonske prašume - rekao je brazilski predsjednik Lula da Silva na summitu šefova država i vlada koji se u Belému održao uoči konferencije COP 30.
No, na tom skupu nije bilo lidera vodećih svjetskih zagađivača: dok je kineski predsjednik Xi Jinping poslao svoju delegaciju, SAD nije niti imao svoje predstavnike na tom događanju na visokoj razini.
Podsjetimo, prvoga dana u Bijeloj kući u siječnju ove godine Donald Trump pokrenuo je proces povlačenja SAD-a iz Pariškog sporazuma koji je opisao kao "prevaru". Povlačenje SAD-a, drugog najvećeg svjetskog emitera stakleničkih plinova nakon Kine, iz globalnih klimatskih pregovora imat će brojne posljedice.
Predviđa se da će emisije u SAD-u sada padati mnogo sporije nego što je to prije bio slučaj, a Trumpova politika mogla bi potaknuti i neke druge lidere da ga slijede.
U Belém nije došao ni indijski premijer Narendra Modi. Od istaknutih svjetskih lidera, summitu su nazočili britanski premijer Keir Starmer i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, a hrvatsku delegaciju predvodila je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković.
Nakon odlaska svjetskih čelnika počeli su formalni pregovori predstavnika 190 zemalja. Ovogodišnji COP vjerojatno neće rezultirati novim važnim međunarodnim sporazumom za borbu protiv klimatskih promjena: umjesto toga, fokus će biti na razradi detalja o tome kako će postojeći sporazumi funkcionirati.
- U fokusu posljednjih nekoliko COP-ova je više bilo pitanje financiranja ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama, a najteže je pitanje financiranje gubitaka i štete. Tko je odgovoran za gubitke i štete nastale klimatskim promjenama koje najviše pogađaju zemlje u razvoju te kako osigurati pravednu zelenu tranziciju pitanja su u fokusu i ovogodišnje konferencije COP 30. Na COP-u 29 dogovoren je novi cilj u kojem će države razvijenog sjevera svake godine izdvajati 300 milijardi dolara za potrebe ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama koje najviše pogađaju siromašne zemlje - rekao nam je klimatolog dr. Ivan Güttler, glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).
Konferencija u Belému održava se deset godina nakon donošenja Pariškog klimatskog sporazuma. Cilj je toga važnog međunarodnog sporazuma ograničiti globalno zagrijavanje znatno ispod dva Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsku razinu, s dodatnim ciljem održavanja zagrijavanja na 1,5 ili ispod 1,5 stupnjeva do kraja ovog stoljeća.
No, prošla je godina ušla u povijest kao prva u kojoj je prosječna globalna temperatura zraka bila viša od 1,5 Celzijevih stupnjeva, što je prvi prag zacrtan Pariškim klimatskim sporazumom.
- Gorka je istina da nismo uspjeli ostati ispod 1,5 stupnjeva - izjavio je glavni tajnik UN-a António Guterres.
Probijanje cilja Pariškog klimatskog sporazuma od 1,5 Celzijevih stupnjeva u jednoj godini ne znači da je on prekoračen, ali to će se, kako je upozorio Guterres, vjerojatno dogoditi početkom 2030-ih. Naš je planet sada na putu da se do kraja stoljeća zagrije za 2,7 Celzijevih stupnjeva, što znači da je ugrožen i drugi cilj Pariškog klimatskog sporazuma - zadržavanje porasta temperature ispod dva Celzijeva stupnja do kraja stoljeća.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....