Ljubitelji kave , a riječ je o više od dvije milijarde ljudi, trebali bi biti zabrinuti. Biljka Coffea arabica, najčešće konzumirana sorta kave, mogla bi izumrijeti do 2080. godine, pokazalo je istraživanje britanskih znanstvenika iz Kraljevskih botaničkih vrtova u Kewu (jugozapadni London).
Istraživači pod vodstvom dr. Aarona Davisa napravili su kompjutorsku simulaciju mogućih utjecaja klimatskih promjena u istočnoj Africi gdje raste arabica i zaključili da bi u idućih 70-ak godina zbog globalnog zatopljenja mogla nestati mjesta pogodna za rast te biljke.
Najpopularnije piće
Prema najoptimističnijem scenariju emisije ugljičnog dioksida što ga je objavio Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC), 65 posto mjesta na kojima se danas uzgaja arabica bit će do 2080. godine neprikladno za uzgoj. No, ostvari li se najgori scenarij do 2080. godine, nestat će 99,7 posto današnjih plantaža kave. Prema sadašnjim razinama emisije ugljičnog dioksida, čovječanstvo je na putu za najgori scenarij, što znači da će do 2060. godine globalna temperatura narasti za četiri Celizijeva stupnja, a do 2100. godine između pet i šest Celzijevih stupnjeva.
Kava je najpopularnije piće na svijetu : dnevno se diljem svijeta popije više od 1,6 milijardi šalica. Nakon nafte kava je druga najtrgovanija roba na svijetu s godišnjim izvozom vrijednim 15 milijardi dolara. Najveći potrošač kave na svijetu jest SAD, gdje se dnevno popije 400 milijuna šalica. No, kada se gleda potrošnja po glavi stanovnika, prednjače skandinavski narodi. Tako prosječan Finac godišnje popije 12 kilograma, Šveđanin i Norvežanin 11, a Danac 10 kilograma kave. Svjetska godišnja potrošnja kave po glavi stanovnika iznosi prosječno 4,8 kilograma, dok je prosjek u EU 5,8 kilograma. U Hrvatskoj se godišnje popije više od pet kilograma kave po glavi stanovnika.
Povijest uzgoja kave seže u šesto stoljeće, kada je nekoliko stabala s visoravni u Etiopiji posađeno u Jemenu. Oko 1000. godine od sušenih i prženih sjemenki kave počeo se pripremati napitak koji se ubrzo proširio diljem Arapskog poluotoka. Tijekom vladavine sultana Sulejmana Veličanstvenog 1573. godine kava stiže u Istanbul, gdje postaje neizostavni dio svakodnevice u carskoj plači Topkapi. Europljani su okus kave prvi put osjetili 1615. godine, kada su je mletački trgovci iz Istanbula donijeli u Veneciju.
Stabla iz Etiopije
Ubrzo se kava proširila diljem Europe i postala popularno piće, a tijekom 17. i 18. stoljeća kavane se nicale u Italiji, Francuskoj, Velikoj Britaniji, Nizozemskoj i Njemačkoj. Kako bi uživali u omiljenom napitku koji sadrži stimulativno sredstvo kofein, Europljani su u svojim tropskim kolonijama podigli plantaže kave.
Danas se kava uzgaja u 70 zemalja svijeta, a dvije trećine zrna potječe od sorte Coffea arabica, čija su stabla prije 1400 godina iz Etiopije presađena u Jemenu. Zrna arabice imaju blag i profinjen okus, uz koji se svakoga dana razbuđuju stotine milijuna ljudi. Najveći proizvođač arabice jest Brazil, a slijede ga Kolumbija i Etiopija. No, globalno zagrijavanje postalno je ozbiljna prijetnja arabici.
- Biljka arabica voli blage temperature koje se u prosjeku kreću između 18 i 22 Celzijeva stupnja. Stoga ta biljka dobro uspijeva u planinskim dijelovima tropskih područja, na nadmorskim visinama između 1000 i 2000 metara. No, kako globalna temperatura raste, tako raste i donja granica na kojoj se kava uzgaja.
Primjerice, u Kolumbiji se kava nekad uzgajala na 1000 metara nadmorske visine, a sada ispod 1200 metara nadmorske visine ima vrlo malo biljaka arabice. U Kostariki kavu je na najnižim područjima, na kojima se ranije uzgajala, potisnuo ananas - rekao je za Jutarnji dr. Peter Baker, stručnjak za kavu u neprofitnoj organizaciji CABI koja savjetuje farmere u zemljama u razvoju. Baker se trenutačno nalazi u Tanzaniji, gdje pomaže tamošnjim uzgajivačima kave.
- Cvjetovi kave vrlo su osjetljivi i ako je temperatura previsoka, zakržljaju. To sada uviđamo u Tanzaniji. Nadalje, uslijed klimatskih promjena ugrožena je kvaliteta kave. Naime, ako zrna prebrzo sazriju, kvaliteta kave je narušena - pojasnio je Baker. - I ono što posebno utječe jest povećani broj ekstremnih vremenskih događaja: dugotrajne suše ili kišna razdoblja nikako ne odgovaraju stablima kave.
Projekt dr. Bakera
Ako je pretoplo i vlažno, lišće kave na udaru je epidemije, što uviđamo na plantažama u Kolumbiji i sada u Centralnoj Americi - naglasio je Baker i istaknuo da uzgajivači kave već osjećaju posljedice globalnog zagrijavanja.
Naveo je primjer Kolumbije gdje su uzgajivači kave od 2009. do 2012. godine iskusili tri godine gotovo neprestanih kiša. No, bez suhog razdoblja koje je nužno stablima kave i epidemije gljivičnih oboljenja, prinosi su dostigli najnižu razinu u posljednjih 35 godina.
- Centralna Amerika je jako na udaru zbog kaotičnog vremena: učestalih uragana i vremenskih fenomena kao što su El Nińo i La Nińa. Plantaže kave u istočnoj Africi također su ugrožene zbog izmjene sušnih i vlažnih perioda. Još uvijek je teško dokazati, no većina klimatologa vjeruje da će zbog globalnog zagrijavanja vrijeme biti još silovitije, a kava voli umjerene temperaturne uvjete - rekao je Baker.
Koliko ljudi u svijetu ovisi o uzgoju kave, pitala sam sugovornika.
- Nitko nije točno izračunao, no procjenjuje se da je riječ o 10 milijuna farmi te oko 50 milijuna članova farmerskih obitelji, odnosno više od 100 milijuna ljudi koji su uključeni u neki dio lanca uzgoja kave. Procjenjuje se da je maloprodajna vrijednost globalnog tržišta kave oko 100 milijardi dolara godišnje - naglasio je Baker, koji zajedno s kolegama u sklopu Inicijative za kavu i klimu (www.cofeeandclimate.prg) pokušava pomoći ugroženim farmerima.
- Bit će teško: radim na projektu kako bih pomogao uzgajivačima kave da se prilagode klimatskim promjenama. Imamo mnogo ideja, ali potrajat će prije nego što naše zamisli zažive među farmerima - zaključio je Baker.
Genetski modificirana kava?
Zbog neizvjesne sudbine biljke Coffea arabica, sve više pozornosti izaziva Coffea robusta čiji je najveći svjetski proizvođač Vijetnam.
Uzgoj robuste počeo je u 19. stoljeću kao odgovor na epidemiju gljivičnog oboljenja na lišću arabice, što je opustošilo plantaže kave u jugoistočnoj Aziji. Robusta ima veću količinu kofeina u sjemenkama i može se uzgajati na nižim nadmorskim visinama i višim temperaturama nego arabica. Koristi se kao jeftinija zamjena za arabicu, ali ima gorko-kiseli okus koji se mnogima ne sviđa.
Stoga se često miješa s arabicom. No, znanstvenici upozoravaju na to kako u divljini raste 125 vrsta kave, od kojih neke rastu i na temperaturama iznad 30 Celzijevih stupnjeva.
Neke od njih vjerojatno imaju gene koji bi mogli pomoći arabici da preživi klimatske promjene, pa tako znanstvenici predviđaju da bi za nekoliko desetljeća mogla početi proizvodnja genetski modificirane kave.