Bila je godina 2010., a šeik Mohammed bin Rashid al-Maktoum, potpredsjednik i premijer Ujedinjenih Arapskih Emirata te vladar Dubaija, pompozno je najavljivao inicijativu "Milijun drveća". Cilj je bio povećati zelene površine u Dubaiju kroz ovu akciju pošumljavanja, čime bi se pridonijelo ukupnoj ljepoti grada.
Plan je bio podići uzgajalište mladih stabala na zemlji koju je ustupila Policijska akademija Dubaija te ih, kada bi sazrela, slati širom emirata. Kompanija Green Land zajedno s organizacijom za očuvanje okoliša pod okriljem vlade razvila je uzgajalište i započela sa sadnjom, piše Guardian.
- Ovo je naš pokušaj da zaustavimo opustinjavanje i da pojačamo estetsku vrijednost Dubaija, rekao je Dhahi Khalfan, zamjenik šefa policije i opće sigurnosti Dubaija početkom projekta, 2010. godine.
Na svom vrhuncu, površina sadnica drveća rasprostirala se na 130 tisuća četvornih metara, a navodnjavali su je recikliranom vodom i desalinizacijom. Nekoć prazna zemlja odjednom je imala više od 30 različitih vrsta drveća s ciljem zaustavljanja širenja pustinjskog okruženja, uključujući stabla maslina, palme i janda, nacionalnog drveta Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Korporativni interesi
No, kako to obično biva u ovakvim naporima, mračna realnost hiper-razvitka u Dubaiju počela je nadjačavati ekološke potrebe kada je Dubai Holding, investicijska holding kompanija koja sadrži privatni korporativni portfelj šeika Mohammeda, objavila planove za nastanak Mall of the Worlda, zamišljenog kao najvećeg svjetskog šoping centra koji bi se rasprostirao na 4.4 milijuna četvornih metara u projektu koji je procijenjen na oko pet milijardi funti.
Stakleni šoping centar trebao je biti građen na mjestu policijske akademije i sadnica projekta "Milijun drveća", a vlasništvo nad zemljištem prebačeno je s policijske akademije na Dubai Holding 2014. u ekspresnom procesu s obzirom na to da su oba entiteta povezana s vladom.
Na koncu je taj projekt odgođen 2016., da bi se tjedan dana kasnije najavio novi megaprojekt, Jumeirah Central, multipraktični 'grad' od 4.1 milijuna četvornih metara koji je procijenjen da košta 14 milijardi funti. Plan za gradnju ovog "grada unutar grada" također je bio djelo Dubai Holdinga, koji je vlasništvo nad zemljom prepustio svojim filijalama.
- Ovi megaprojekti za cilj imaju prestiž i modernitet kojim bismo privukli stanovnike, posebice u Dubaiju. Njihov cilj nije nužno održivost, rekao je Mohammad al-Saidi, izvanredni profesor na Centru za održivi razvoj katarskog sveučilišta.
Prema dokumentima koje posjeduje Guardian, tvrtka Green Land osnivača Hamze Nazzala dobila je nekoliko obavijesti između prosinca 2016. i ožujka 2017. godine da prebaci drveće i "evakuira" sadnice prije nego voda i struja budu otkazane kao dio konstrukcijskog procesa megaprojekta Jumeirah Central.
Nazzal je istaknuo rizik prijevremenog prebacivanja sadnica, inzistirajući kako stabla trebaju dodatne tri godine prije nego ih bude moguće premjestiti.
- Postoji velik rizik da drveće nije spremno da ga se premješta, rekao je tada Ahmed El Droubi, aktivist Greenpeacea zadužen za tzv. MENA regiju, odnosno Bliski istok i sjevernu Afriku.
Pravne razmirice
Uslijedile su neugodne svađe koje su dovele do pravnih razmirica. Utvrđeno je da su voda i struja naknadno isključeni, bageri su započeli s gradnjom, a podignuta je i ograda. Kao rezultat toga, radnici na projektu nisu mogli pristupiti drveću. U jednom trenutku, radnici su stajali pored bagera kako bi prevenirali uništavanje sadnica 2017. godine. Neki su počeli kopati ispod ograde kako bi zalili drveće.
Unatoč višestrukim pokušajima tvrtke Green Land, nije postignut dogovor da se drveće premjesti izvan sadnica prije nego gradnja započne. Na koncu, Jumeirah Central je stavljen na čekanje u listopadu 2017., kada je Dubai Holding objavio da će revalorizirati planove istovremeno razmišljajući o drugim projektima u vrijeme izložbe Expo 2020.
U međuvremenu, stabla su se potpuno osušila. Stručnjak je posjetio mjesto sadnica u ožujku 2018. te zaključio da je drveće uništeno zbog manjka vode. Tadašnji izvještaj je ustanovio kako je 599.338 čitavih sadnica preostalo na mjestu, nešto više od pola nego što je prvotno planirano. Sada je 80% drveća uništeno, ako je vjerovati radnicima i nadzorniku koji je posljednji puta posjetio lokaciju u prosincu prošle, 2020. godine.
- Imao sam milijun stabala o kojima sam vodio brigu. Što god su trebala, davao sam im. Plakao sam kad sam ih nedavno vidio, sve je nestalo, rekao je nadzornik koji je zatražio anonimnost.
- Ovo je zaista slučaj ekološkog kriminala. Ne pričamo o zgradama ovdje, ovdje su bila stabla koja su trebala pažnju i održavanje, razočarano je priznao Nazzal.
Na upite Guardiana, Dubai Holding, gradska policija i vlada Dubaija nisu odgovarali, no u korespondenciji s Green Landom, odbili su optužbe da su postavili ogradu, ugasili struju i vodu te zabranili ulaz ekološkim radnicima projekta.
- Mnogo je priča o tome kako će Zaljev postati održiv. Kada se to objavi na naslovnicama, ti projekti posluže svoju svrhu, rekao je El Droubi.
Neodrživa budućnost Dubaija i zaljevskih zemalja
Zaljevske zemlje, uključujući Ujedinjene Arapske Emirate, imaju jedan od najvećih svjetskih karbonskih otisaka po glavi stanovnika te ogromne količine otpada i potrošnje vode. Razine vode koje se globalno pojačavaju ovaj će dio posebno 'udariti' - ako je vjerovati američkoj podružnici Stockholmskog okolišnog instituta. UAE bi mogli izgubiti šest posto razvijene i nastanjene obale do 2100. godine. Regija doživljava sve toplija ljeta, s ekstremima poput jakih pustinjskih oluja i obilnih kiša.
- Dobra je ideja imati više drveća i zasađenih sadnica drva u Zaljevu. Ako ih posadimo u gradovima, pružamo više zelenog zaklona i povećavamo kvalitetu življenja, rekao je Al-Saidi.
Vlada je objavila planove kako će zaštititi Dubai od klimatske krize, uključujući strategiju čiste energije, koja za svoj cilj ima učiniti Dubai 75% ovisnim o obnovljivim izvorima energije do 2050. godine, kao i smanjiti potrošnju vode i električne energije za 30% do 2030. godine. U svibnju, UAE je podnio zahtjev za domaćinstvom godišnjeg klimatskog samita 2023. godine.
U međuvremenu, inicijativa "Milijun drveća" preživjela je manje od jednog desetljeća, a tek zasađenom drvetu treba 20 godina da postane efektivno u upijanju ugljikovog dioksida.
- Više važnosti i pozornosti dano je tim masivnim, neodrživim i skupim građevinskim projektima koji se na koncu nisu ni dogodili, završio je Nazzal.