U godišnjem izvještaju Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) utvrđeno je da su ilegalne supstance prisutne "svugdje", da uključuju gotovo sve zamislive droge i da ih koriste sve skupine društva, piše Helen Collis za Politico.
- Ovo je dokaz da problemi s ilegalnim drogama prožimlju naše društvo, rekao je šef Centra Alexis Goosdee povodom objave izvješća.
Novinarka Politica proučila je izvješće te izdvojila šest ključnih zaključaka.
Rekordne zapljene
Prvi je taj da su diljem Europe zabilježen rekordne zapljene ilegalnih droga. Možda se sjećate da je Jutarnji.hr nedavno prvi objavio kako je u riječkoj luci zaplijenjeno više od pola tone kokaina. Ogromna brojka, ali zapravo tek crtica u ukupnom broju zapljena u drugim državama Starog kontinenta. Naime, samo tijekom 2021. godine u EU članicama zaplijenjeno je više od 300 tona kokaina, od čega gotovo trećina u Belgiji (96 tona) čija je luka Antwerpen postala omiljena ulazna destinacija narko kartela u Europu. Puno ne zaostaje ni Nizozemska u kojoj je policija zaplijenila 72 tone kokaina, dok je Španjolska treća s 49 tona.
Iste je godine zaplijenjeno i devet i pol tona heroina, gotovo dvostruko više nego godinu prije toga. A i to je više nego upola manje od količine heroina koja je 2021. zaplijenjena u Turskoj - rekordnih 22,2 tone.
Najpopularniji i dalje ostaje kanabis, s čak 1072 tone koje su zaplinjene u EU članicama 2021. godine. Takva brojka nije viđena duže od desetljeća.
Osim već poznatih "hitova" na crnom tržištu pojavile su se i neke nove sintetičke droge, dosad nepoznate policiji. Samo prošle godine registrirana je 41 nova psihoaktivna supstanca što njihov ukupni broj, prema popisu koji vodi EMCDDA, diže na čak 930.
Kokainske tvornice
Drugi su problem takozvane kokainske tvornice (zapravo ilegalni laboratoriji) kojih je policija samo 2021. otkrila 34 diljem EU, 11 više nego godinu ranije. To možda i nije čudno kad se uzme u obzir da kokain koristi oko 3,7 milijuna odraslih osoba u Europi (dakle, tek nešto manje od populacije Hrvatske).
Kao što smo već rekli, u ovoj priči ključan je Antwerpen u kojem je samo lani zaplijenjeno više od 110 tona kokaina, 19 tona više nego 2021. godine. Također, testiranja otpadnih voda pokazala su i da se u tom gradu "šmrče" na prilično visokim razinama. No, narko karteli već su i tu počeli sa diverzifikacijom pa tako kokain u Europu sve više uvoze i preko nekih manjih luka.
- Usprkos velikim zapljenama čistoća kokaina i dalje je visoka, a cijena stabilna, napominje se u izvješću čime se imputira da očito na crnom tržištu nema nestašice bijelog praha.
Sintetski kanabinoidi
Na tržištu su sve više prisutni i sintetski kanabinoidi, poput "Spicea" i "K2" - pod ovim pojmom podrazumijevaju se biljne mješavine „obogaćene“ kemijskim aditivima koji imitiraju djelovanje marihuane, odnosno THC-a, navodi se u definiciji Zavoda Andrija Štampar. Riječ je o vrlo snažnim supstancama, a koje zbog načina proizvodnje nose i veći rizik od trovanja.
Terapeutski psihodelici
Sve veća popularnost korištenja psihodelika u terapeutske svrhe urodila je i "prelijevanjem" na crno tržište.
- Medijsko praćenje korištenja takvih supstanci mogli bi potaknuti snažnije eksperimentiranje u široj populaciji. A tu govorimo o uzimanju tih supstanci bez medicinskog nadzora, čime bi se posebno ranjivi pojedinci mogli naći u opasnim situacijama, stoji u izvješću.
Heroin među starijima
Više od 60 posto ljudi koji se liječe od heroina diljem Europe starije je od 40 godina. Manje od 10 posto ih je mlađe od 30. To znači da zdravstvene službe ionako teške programe raznih terapija moraju dodatno prilagoditi populaciji koja je sve ranjivija. A tu se još i ne spominju društveni problemi koje sa sobom nosi ovisnost o heroinu, a među kojima su totalna izolacija, nezaposlenost, beskućništvo...
A eto i talibana
Dodatnu zabrinutost u cijelu priču oko droga unosi i zabrana talibana da se u Afganistanu uzgaja opijumski mak. Afganistan je dugo vremena bio glavni globalni opskrbljivač opijuma - jednom kad isporuke presuše, dileri će se vjerojatno okrenuti drugim, često opasnijim supstancama. Na primjer, u SAD-u je ilegalno proizvedeni fentanil (vrlo snažni sintetski opioid) u velikoj mjeri zamijenio heroin. Rizik predoziranja fentanilom puno je veći nego sa heroinom.
- Postoji bojazan da će zabrana u Afganistanu utjecati na tržište tako da će pojačati potražnja za sintetskim opioidima, zaključuje se u izvješću.