REPORT G. DRLJAČE

U Hrvatskoj u drugom valu smrtnost raste, a u Švedskoj pada. Radi li se o ‘dry tinder‘ efektu?

Ako smrtnost u Hrvatskoj u drugom valu usporedimo sa drugim zemljama onda se može uočiti da imamo vrlo visoki udio preminulih
 Goran Mehkek/Cropix

Ako Hrvatsku usporedimo s cijelim nizom europskih zemalja prema broju rasta slučajeva nakon ljeta, vidjet ćemo da se Hrvatska uklapa u opći trend vrlo snažnog rasta.

Međutim, ako smrtnost u Hrvatskoj u drugom valu usporedimo sa drugim zemljama onda se može uočiti da imamo vrlo visoki udio preminulih u ukupnom broju potvrđenih COVID-19 slučajeva. Ako uzmemo razdoblje od 1. listopada do 29. studenog u Hrvatskoj je službeni broj slučajeva narastao za 109,8 tisuća, dok se broj preminulih od zaraze povećao za 1428 ljudi. Ispada da je u tom razdoblju 1. listopada do 29. studenog u Hrvatskoj smrtnost oko 1,30 posto.

U istom razdoblju u Švedskoj je broj slučajeva narastao za 148,7 tisuća te je od COVID-19 bolesti umrlo 828 ljudi, što znači da im je u tom razdoblju smrtnost oko 0,56 posto tj. oko 2,3 puta niža nego u Hrvatskoj. Ako hrvatsku smrtnost u spomenutom razdoblju usporedimo s drugim naprednim europskim zemljama, vidjet ćemo da je smrtnost osjetno viša nego u Njemačkoj (0,91 posto), kao i Švicarskoj (1,02 posto), ali je ipak niža nego u Belgiji (1,41 posto). No, treba voditi računa kako je Belgija s 1434 mrtva na milijuna stanovnika trenutačno najgora zemlja na svijetu. Otvara pitanje zbog čega je smrtnost od COVID-19 u drugom valu pandemije u Hrvatskoj tako visoka?

image
Smrtnost u hrvata

Treba naglasiti kako bi se za korektniji izračun smrtnosti (CFR) trebao uzeti vremenski pomak deset dana unaprijed, ali bi to značilo ozbiljnije modeliranje od ovoga. No, i ovi podaci dovoljno robusno ukazuju na vrlo visoku trenutačnu smrtnost od COVID-19 u Hrvatskoj u drugom valu pandemije.

Može se postaviti i pitanje zašto Švedska trenutačno vrlo dobro u odnosu na većinu europskih zemalja kontrolira broj smrti? Zanimljivo je da je sada slična situacija i na drugom kraju svijeta, u New Yorku, koji je također, kao i Švedska, imao vrlo visoki broj smrti u prvom valu pandemije. Otvoreno je pitanje radi li se o tzv. dry tinder efektu prema kojem je u prvom valu pandemije umrlo puno ljudi koji bi s obzirom na stanje zdravlja i starost vjerojatno ionako umrli u tom razdoblju, no to je samo hipoteza koja nije znanstveno potvrđena. Ista hipoteza sada se može postaviti i za Hrvatsku, kao i za cijeli niz drugih zemalja. Drugo objašnjenje visokog postotka smrti među potvrđeno zaraženima može se vezati uz opterećenost sustava odnosno kvalitetu terapija koje primaju oni kojima je život ugrožen.

Kako traje drugi val pandemije, tako se pomalo mijenja i percepcija uspješnosti pojedinih zemalja kad su u pitanju epidemiološki modeli. Tako je na listi članica EU Švedska, koja je proglašena zemljom u kojoj „puštaju starce da umru“, sada točno pozicionirana uz prosjek smrti na milijun stanovnika. Kad se gleda cijela Europa tj. i zemlje koje nisu članice, Švedska je još uvijek nešto iznad prosjeka smrti na milijun stanovnika, ali trenutačna dinamika broja slučajeva u odnosu na broj smrti poprilično ide u njezinu korist, te je vrlo vjerojatno, ako se održi ovakav trend promjena pozicija, da bi do kraja godine Švedska mogla biti ispod europskog prosjeka u broju smrti na milijuna stanovnika. Valja napomenuti kako dinamika zaraze, može donijeti i promjenu trenda smrtnosti po zemljama.

Smrti od covida na milijuna stanovnika u Europi:

image
Smrtnost u Europi
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. prosinac 2020 13:49