Nema jasnog pobjednika izbora u Izraelu: nakon prebrojanih više od 70% glasova, ni dosadašnji premijer Benjamin Netanyahu ni njegov glavni protukandidat, bivši načelnik glavnog stožera vojske Gadi Eisenkot, nisu blizu osvajanja 61 zastupničkog mjesta potrebnog za većinu u Knessetu, koji čini 120 zastupnika. Pobjedničkoj koaliciji potrebno je najmanje 61 mjesto u Knessetu za formiranje vlade.
KADA ĆE SE ZNATI TOČNI REZULTATI IZBORA?
Za dovršetak prebrojavanja glasova bit će potrebno nekoliko dana. Prema trenutačnim procjenama, Netanyahu i stranke koje ga podržavaju osvojit će 54 mjesta, što je pad u odnosu na 68 zastupnika, koliko je njegova ultradesničarska koalicija imala u dosadašnjem sazivu Knesseta. Netanyahu osvaja više nego što su mu predviđale prve ankete. Oporbeni blok desnog centra Gadija Eisenkota izgubio je dva mjesta i pao na 47 zastupnika, a arapske su stranke povećale svoj broj zastupnika na 19.
Netanyahuov Likud trebao bi ostati najjača stranka u parlamentu. Netanyahu poziva na formiranje snažne desničarske vlade dok Eisenkot tvrdi da je Izrael glasao za okončanje Netanyahuova mandata.
TKO JE NAJBLIŽE SASTAVLJANJU VLADE?
Gadi Eisenkot, bivši načelnik glavnog stožera izraelske vojske čiji je sin poginuo u ratu u Gazi, predvodi novoosnovanu stranku Yashar i ključna je figura ‘bloka za promjene‘. Osvojio je manje glasova od Netanyahua, ali ima veći koalicijski potencijal. Većinu su osvojile stranke koje se protive Netanyahuu, a prema najnovijim procjenama, mogle bi osvojiti oko 65 mjesta. Ali te stranke ne čine jedinstven blok, podijeljene su i razjedinjene. To su stranke desnice, ljevice i centra. Netanyahuovi kritičari ove izbore vide kao ključne za svrgavanje najdesnije izraelske vlade u povijesti, koju mnogi optužuju za poticanje rasizma i mržnje. Ako žele srušiiti Netanyahua, vjerojatno će morati surađivati s arapskim strankama, čije je biračko tijelo zabilježilo rekordnu izlaznost.
KAD ĆEMO ZNATI TKO JE PREMIJER?
Za to bi mogli biti potrebni mjeseci. Kad niti jedna stranka ne osvoji apsolutnu većinu, ide se na formiranje koalicijske vlade. Izraelski predsjednik poziva na konzultacije lidere stranaka, a zatim poziva onog za kojeg smatra da ima najveće izglede za sastavljanje vlade.
Nije obvezan mandat dati stranci koja je osvojila najviše glasova, iako se tako najčešće događa. Taj kandidat potom ima 28 dana za formiranje koalicije, s mogućnošću traženja produljenja roka od 14 dana. Ako ne uspije dogovoriti koaliciju, predsjednik može odabrati drugog mandatara. Ako ni to ne uspije, zastupnici u Knessetu mogu zatražiti od predsjednika da pruži priliku i trećem lideru. Ako ni taj pokušaj ne bude uspješan, raspisuju se novi izbori.
Velika neizvjesnost u Izraelu, Netanyahu povećao prednost, ali ne može formirati većinu
KOLIKO SU IZGLEDNI NOVI IZBORI?
Izraelska politička scena je fragmentirana, između 2019. i 2022. godine izbori su morali biti raspisivani pet puta jer nitko nije imao većinu. Na izborima 2022. Likud Benjamina Netanyahua osvojio je najviše, 32 od 120 zastupničkih mjesta. Netanyahu je formirao postizbornu koaliciju s nekoliko krajnje desnih stranaka, čime su on i njegovi saveznici osigurali većinu od 64 zastupnička mjesta. Prema podacima Izraelskog instituta za demokraciju (Israel Democracy Institute), nestranačke istraživačke organizacije, za sastavljanje vlade dosad je bilo potrebno između 20 i 100 dana, a nijedna vlada nije dala zakletvu prije isteka 50 dana od izbora.
Stranke koje predstavljaju arapsku manjinu u Izraelu mogle bi imati presudnu ulogu pri sastavljanju vlade. Izraelski Palestinci čine petinu stanovništva i na birališta su izašli u dosad rekordnom broju. Mensur Abas, lider Ra‘ama, manje od dviju arapskih lista, bio je dio koalicijske vlade 2021. i 2022., kad se pridružio kratkotrajnoj koaliciji protiv Netanyahua, koju je predvodio premijer Naftali Bennett.
U predizbornoj kampanji većina stranaka poručivala je da neće surađivati s arapskim listama, zbog "nedostatka zajedničkih vrijednosti". Međutim, izraelska oporba morala bi surađivati s njima ako želi smijeniti Netanyahua. Prema dosad prebrojenim glasovima, stranke predvođene izraelskim Arapima mogle bi postati ključni faktor pri sastavljanju vlade.
Bivši general Yair Golan, lider stranke Demokrati, članice oporbenog "bloka za promjene", pozvao je na formiranje vlade koja bi uključivala stranke pod arapskim vodstvom. Uoči izbora Golan je bio jedini lider oporbenog bloka koji je istaknuo da bi surađivao s lijevo orijentiranom Zajedničkom listom i konzervativnom listom Ra‘am. Te dvije liste osvajaju 18 posto glasova nakon prebrojenih 70 posto glasova. "Svatko tko pokuša poništiti glasove arapskih građana kapitulira pred Netanyahuom i odustaje od Izraela. Imamo priliku uspostaviti vladu promjena u partnerstvu s arapskim građanima Izraela. Vladu koja će služiti svim građanima Izraela. Moramo prestati strahovati i početi djelovati", istaknuo je Golan. Abbas je rekao da odaziv pokazuje da su arapski birači svoju "frustraciju i očaj" pretvorili u nadu. Poručio je da želi smijeniti Netanyahuovu vladu na bilo koji način, pa mu je prioritet osigurati formiranje vlade s tim ciljem.
KOLIKO JE IZVJESNO FORMIRANJE VLADE S ARAPIMA
Sastavljanje vladajuće koalicije u kojoj sudjeluju Arapi ostaje vrlo osjetljivo pitanje. Mnogi izraelski Židovi smatraju da parlamentarna većina ne bi trebala ovisiti o potpori arapskih zastupnika. Danas izraelski Arapi uglavnom žive u gradovima odvojenim od židovskih Izraelaca te se suočavaju s nasiljem i diskriminatornim stambenim politikama, piše NYT. Arapi su slabo izlazili na izbore u Izraelu, ali sad su bijesni zbog vladine politike prema Palestincima na Zapadnoj obali i u Gazi, kao i zbog politika za koje smatraju da Palestince u Izraelu tretiraju kao građane drugog reda. Kad je Mensur Abas ušao u vladu 2021., to je razbjesnilo mnoge židovske birače na desnom spektru, a nakon što je vlada pala nakog godinu dana, Netanyahu je dobio priliku sastaviti najtvrđu desničarsku vladu u povijesti Izraela.
Pala odluka u Izraelu? ‘Spremni smo smijeniti Netanyahuovu vladu, život nam je pretvorio u pakao!‘
ŠTO AKO NETANYAHU OSTANE NA VLASTI?
Mnogi na ove izbore gledaju kao na izuzetno važne jer se odlučuje hoće li Izrael nastaviti sa svojom tvrdom, ratobornom politikom, kojoj su ton davale često manjinske ultradesničarske stranke u vladi.
Rijetko koja zemlja na Bliskom istoku očekuje prekretnicu u odnosima s Izraelom, ali se očekuje da će pitanje eventualne smjene vlade imati utjecaja na sukob s Iranom. Malotko očekuje da će, bez obzira na to tko na kraju izađe kao pobjednik, doći do temeljite promjene izraelske sigurnosne doktrine, radikalizirane napadom Hamasa 7. listopada 2023., koja uključuje slabljenje iranske vlasti, okupaciju dijelova Libanona i Sirije te učestalo davanje prednosti vojnoj sili nad diplomacijom. Ponovni izbor Benjamina Netanyahua, s njegovim koalicijskim partnerima s krajnje desnice, mogao bi ga ohrabriti na ponovnu eskalaciju rata s Iranom te dodatno udaljiti mogućnost diplomacije sa susjednim zemljama, piše NYT.
KOJU BI PROMJENU MOGAO DONIJETI EISENKOT?
Donio bi promjenu u tonu, ali osnove politike Izraela ostale bi jednake. Saudijska Arabija i druge zemlje dale su do znanja da bi svaki sporazum s Izraelom zahtijevao uspostavu palestinske države. No, izraelski zagovornici mirovnog rješenja s dvije države u ovom su trenutku potisnuti na političku marginu, pa se dogovor čini daljim nego ikad. Promjena bi mogla biti vidljiva u odnosu prema Iranu. U Teheranu smatraju da bi Netanyahuova pobjeda mogla produbiti sukob i dodatno ga oduljiti. Glasove protiv Netanyahua neki analitičari čitaju kao prosvjed Izraelaca protiv beskonačnih ratova koji nanose štetu Izraelu i njegovim građanima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....