Nisam u životu toliko puta napisao ‘ofenziva‘ još od osmog razreda osnovne škole kad smo učili sedam partizanskih ofenziva.
Ofenziva, napad velikih strategijskih razmjera, riječ je koja definira rusku agresiju na Ukrajinu od početka godine. Prvo smo očekivali ruski zimski udar, zapovjednikom je postavljen sam Valerij Gerasimov, načelnik Glavnog štaba ruske vojske, ali napadi, kojih je bilo, nisu opravdali definiciju ofenzive. Ruska vojska u ovom stanju nije sposobna izvoditi zahtjevne napadne operacije koje traže suradnju više rodova.
Sada čekamo ukrajinsku proljetnu ili ljetnu ofenzivu, pokretanje će ovisiti o atmosferskom vremenu i procjeni zapovjednika. Zapad, pa i čak i SAD, tvrdi da ne zna kad će biti te da ni na koji način ne želi utjecati na odluku o pokretanju.
The Washington Post je bio u Kijevu i dobio nekoliko interesantnih izjava ukrajinskog vrha. Predsjednik Volodimir Zelenski je rekao da bi povratak bilo kojeg dijela ukrajinskog teritorija smatrao “uspjehom”. Što je reteriranje u odnosu na ranije izjave da Kijev inzistira na izbacivanju ruske vojske iz cijele Ukrajine (ili barem povratku na linije prije napada 24. veljače prošle godine). Ministar obrane Oleksij Reznikov je dodao da cilj nije samo osloboditi sela i gradove nego “presjeći logističke lance [ruskih] postrojbi" i "smanjiti njihove ofenzivne kapacitete". Ovo je potpuna promjena retorike koja smanjuje dosad redovito naglašavan cilj proboja na Azovsko more. Ne odustajem od moje teze da je dio dokumenata koji je iscurio iz američkih izvora prošlog mjeseca odigrao određenu ulogu u procesu smirivanja entuzijazma i povratka realnosti.
Niži ciljevi za veći uspjeh
Razumljiva je rezerviranost ukrajinskog političkog vrha, bolje je ciljeve postaviti niže pa će njihovo nadilaženje biti uspjeh. Drugu opciju također treba uzeti u obzir, svijest ukrajinskog političkog i vojnog vrha da je ruska obrana snažna i da treba prije svega misliti na što manje gubitke u ljudstvu kako je poučavao još Sun Tzu. Veliki gubitci, bez izbacivanja agresora, bili ti poguban udarac na moral, ali i borbenu spremnost postrojbi što bi Rusija mogla upotrijebiti na štetu Kijeva. Nije isključen dolazak do zaključka u Kijevu da na globalnoj razini jača odlučnost što skorijeg prekida rata. Izjednačenost zaraćenih strana mogla bi predstavljati dobar pregovarački početak.
Predsjednik Zelenski je bio u Finskoj gdje se sreo s nordijskim liderima, ali je prije toga imao razgovor s jednim od najboljih poznavatelja Rusije i Putina, predsjednikom Saulijem Niinistöm. Zatim je otišao u Nizozemsku, važnu vojnu silu EU i NATO-a. Poruke, vjerujem sigurno Niinistöva, nisu išle u smjeru poticanja opasne ofenzive. Postoji dio vojnih analitičara koji Kijevu preporučuju da izvede nekoliko oštrih, bolnih, brzih udaraca koji neće osvojiti veliki teren, ali će ojačati pregovaračku poziciju. Uz minimalne žrtve, maksimalan učinak.
The Wall Street Journal je objavio tekst u kojem su razgovarali s nizom anonimnih dužnosnika, poznavatelja ozračja u SAD-u i EU. “Visoki dužnosnici u Parizu i Berlinu, upoznati s razgovorima svojih čelnika s predsjednikom Bidenom, kažu kako očekuju da Bijela kuća pokuša olakšati [mirovne] razgovore nakon očekivanih uspjeha ukrajinske ofenzive”, navode. U nastavku novinarski tim navodi da je teško determinirati kako bi pregovori izgledali, ali “u Parizu i Berlinu su zainteresirani za široko postavljen sporazum o prekidu vatre koji bi potencijalno uključio Kinu među jamce”. WSJ piše da se Washington približio razmišljanju dijela europskih zemalja (u toj skupini nisu Poljska ili baltičke zemlje) koje su “sklone završetku sukoba, ili u najmanju ruku ublažavanju intenziteta” te bi htjeli neko rješenje ove godine.
Zelenski uskoro ide u Berlin
List navodi i da će Zelenski uskoro u Berlin. “Iako Scholz neće vršiti pritisak na Zelenskog, očekuje se da će Biden signalizirati ukrajinskom čelniku da bi razgovori o prekidu vatre mogli biti prikladni u narednim mjesecima”, rekli su europski dužnosnici.
Ne mogu ne citirati opet Williama Burnsa, direktora CIA-e, koji je početkom godine rekao da je sljedećih šest mjeseci presudno za Ukrajinu (šest treba uzeti fleksibilno). Podsjetiti na promjenu političkih okolnosti, izbore koji iduće godine slijede u Rusiji, Ukrajini, EU i SAD-u. Prekid rata, ne prestanak, bio bi vjetar u jedra vladajućim strukturama. Čak i u Moskvi gdje bi Putin mogao mahati širenjem ruskog teritorija na četiri ukrajinske oblasti iako ih ne kontrolira i sigurno će sve biti temom pregovora.
Avril Haines, direktorica američkih obavještajnih agencija, u svjedočenju pred Senatom je iznijela: "Naša je procjena i dalje da Putin najvjerojatnije računa da vrijeme radi u njegovu korist.” Dodajući da je ruski predsjednik vjerojatno smanjio kratkoročne ciljeve u Ukrajini na konsolidaciju kontrole istoka i juga zemlje te osiguranje da se Kijev nikada ne pridruži NATO-u. Ako Putin pristupi "dogovorenoj stanci" u sukobu, kazala je gospođa Haines, njegov bi cilj mogao biti iskoristiti vrijeme radi obnove ruskih snaga za buduće ofenzivne operacije.
Zaključak prepuštam još jednoj ženi koja sjajno poznaje Rusiju i Putina. Fiona Hill, bivša dužnosnica američkog Vijeća nacionalne sigurnosti, WSJ-u je rekla da “zapadni čelnici sada polako idu prema konsenzusu da bi zaustavljanje sukoba mogla biti najbolja opcija. Čini se da je sada novi trend, zamrznite sukob i zaustavite pokolj, jer bi svi željeli da ovo prestane."