Senat Sjedinjenih Američkih Država napokon je predstavio svoj prijedlog dvostranačkog sporazuma vrijednog 118 milijardi dolara, čiji je cilj napokon pokrenuti zaustavljenu lavinu pomoći prema Ukrajini i Izraelu, a zauzvrat postrožiti imigracijsku politiku zbog sve većeg broja ljudi koji se svakodnevno pojavljuju na južnoj američkoj granici.
Dok američki predsjednik Joe Biden i čelnici Senata iz Demokratske i Republikanske stranke zagovaraju opskrbu Ukrajine ključnom ratnom pomoći, konzervativni republikanci, naglašavajući mjere za rješavanje ilegalne imigracije duž meksičke granice, pružili su otpor.
Najavljeni prijedlog zakona izdvaja 60 milijardi dolara pomoći Ukrajini, gdje su napori protiv ruske invazije prilično ometeni prestankom američkih isporuka streljiva i projektila. Osim toga, sporazum uključuje 14,1 milijardu dolara vojne pomoći za Izrael, s 2,44 milijarde dolara namijenjenih sigurnosti na Crvenom moru za suzbijanje napada jemenskih pobunjenika Hutija. Nadalje, 4,83 milijarde dolara namijenjeno je potpori azijskim partnerima usred rastućih napetosti između Kine i Tajvana.
Dodatnih 10 milijardi dolara osigurat će humanitarnu pomoć za civile u zonama sukoba, uključujući Ukrajinu, Gazu i Zapadnu obalu, iako zakon uključuje odredbu koja zabranjuje da sredstva idu UN-ovoj agenciji za Palestince, UNRWA. Bidenova administracija zaustavila je financiranje ove agencije zbog optužbe da je dio njegova osoblja umiješan u Hamasov napad 7. listopada na Izrael.
Predloženi zakon daje predsjedniku nove ovlasti da odmah protjera migrante ako se granične vlasti suoče s velikim brojem zahtjeva za azil. Prijedlog zakona također poziva na ubrzanu i strožu provedbu zahtjeva povezanih s granicom. Nezavisna senatorica Krysten Sinema rekla je novinarima da će zakon osigurati južnu granicu SAD-a i omogućiti da se privremeno "zatvori” granica za većinu migranata ako postoji prosječno više od 5000 pokušaja prelaska dnevno tijekom sedam dana.
Prepoznajući nadolazeći značaj ilegalne imigracije u nadolazećim predsjedničkim izborima, predsjednik Biden poziva Kongres da brzo usvoji dogovor, naglašavajući da "ne činiti ništa nije opcija".
Čelnik većine u Senatu Chuck Schumer planira održati glasovanje o zakonu u srijedu, karakterizirajući ga kao "monumentalan korak prema jačanju američke nacionalne sigurnosti u inozemstvu i duž naših granica".
"Sjedinjene Države i naši saveznici suočavaju se s višestrukim, složenim i, ponegdje, koordiniranim izazovima protivnika koji žele poremetiti demokraciju i proširiti autoritarni utjecaj diljem svijeta", rekao je Schumer.
Unatoč potpori najviših demokrata, sudbina zakona ostaje neizvjesna dok prolazi zakonodavni proces i u Senatu i u Zastupničkom domu, gdje republikanci imaju većinu. Republikanci u Zastupničkom domu su podijeljeni oko toga kako riješiti povećani broj imigranata i treba li Ukrajini pružiti dodatnu pomoć.
Republikanski predsjednik Zastupničkog doma Mike Johnson odbacuje dogovor Senata kao "mrtav na svom početku" u svom domu koji kontroliraju republikanci, kritizirajući njegovu percipiranu neadekvatnost u rješavanju graničnih pitanja.
“Ovaj zakon je još gori nego što smo očekivali i neće se približiti okončanju granične katastrofe koju je predsjednik stvorio“, rekao je u izjavi na X-u.
Neki bi se demokrati također mogli usprotiviti zakonu zbog povećane vojne pomoći Izraelu, posebice u svjetlu međunarodnog pritiska zbog humanitarne krize u Gazi. Mitch McConnell, vodeći republikanac u Senatu, podržao je pregovore rekavši da republikanci neće dobiti bolji zakon pod republikanskom Bijelom kućom.
"Senat mora pažljivo razmotriti priliku koja je pred nama i pripremiti se za djelovanje’’, rekao je McConnell.
Imigracija izaziva drugu po redu najveću zabrinutost za Amerikance prema anketi koju je Reuters napravio u suradnji s Ipsosom, objavljenoj u srijedu. Američka granična patrola uhvatila je oko dva milijuna migranata na južnoj granici u 2023. Donald Trump, republikanski favorit za predsjednika, vodi žestoku kampanju protiv migracije.
Republikanci u Zastupničkom domu također pokušavaju opozvati Bidenova najvišeg graničnog dužnosnika, ministra za domovinsku sigurnost Alejandra Mayorkasa.