UŽIVO: RAT U UKRAJINI

U Moskvi se šuška o pokretanju nestvarne inicijative: ‘Prva na redu je - Litva!‘

Ključne događaje 111. dana rata u Ukrajini pratimo iz minute u minutu

Prizori iz Sjeverodonecka tijekom proteklih mjesec dana

 Afp/

KLJUČNI DOGAĐAJI

- U tijeku je 111. dan rata u Ukrajini

- Rusi su uništili i posljednju rutu koja je vodila iz Sjeverodonecka

- Zelenski obećao Ukrajincima da će vratiti Krim


>>>NOVO<<<14:54 Ukrajina će morati oštro smanjiti svoju javnu potrošnju ako ne stigne veća vanjska financijska pomoć, budući da proračunski prihodi zemlje pokrivaju manje od polovice rashoda nakon ruske invazije.

- Moramo posuditi 5 milijardi dolara mjesečno. Ako ga ne dobijemo, morat ćemo smanjiti potrošnju - rekao je šef financijskog odbora ukrajinskog parlamenta Danilo Hetmantsev.


13:48 Ukrajina je primila tijela 64 vojnika kao rezultat razmjene s Rusijom, objavio je ukrajinski portal ZN.ua.

Razmjena tijela muškaraca ubijenih dok su branili čeličanu Azovstal u Mariupolju obavljena je u Zaporožju, na jugoistoku Ukrajine.

image

Ruševine Azovstala

Andrey Borodulin/Afp

U priopćenju je Ministarstvo za reintegraciju privremeno okupiranih teritorija priopćilo da su ukrajinsko ministarstvo obrane i obavještajne službe uključene u zamjenu.

Neki kažu da bi za identifikaciju ostataka moglo potrajati nekoliko mjeseci.

Ranije ovog mjeseca Rusija i Ukrajina zamijenile su oko 160 tijela.


13.36 Ministarstvo obrane Rusije objavilo je jutros priopćenje i video o aktivnostima njihovih zračnih snaga u Ukrajini.

- Posade kopnenog zrakoplovstva izvele su raketne zračne napade na vojne objekte i opremu postrojbi Oružanih snaga Ukrajine. Lansiranja projektila vršena su u parovima s malih visina. Kao rezultat borbene uporabe zrakoplovnog oružja, uništeni su kamuflirani utvrđeni terenski položaji i oklopna vozila Oružanih snaga Ukrajine - tvrde Rusi.

Video prikazuje zrakoplove Su-25, a svi su označeni oznakom "Z".


13:14 Kremlj je "siguran" da bi proruski separatistički čelnici u Donbasu bili spremni poslušati apel Ujedinjenog Kraljevstva zbog sudbine dvojice Britanaca osuđenih na smrt koji su se borili na ukrajinskoj strani.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima u konferencijskom pozivu da London nije kontaktirao Moskvu u vezi s tim pitanjem.

Sud u otcijepljenoj Narodnoj Republici Donjeck (DPR) u istočnoj Ukrajini prošlog je tjedna osudio Britance Aidena Aslina i Shauna Pinnera te Marokanca Brahima Saadouna na smrt, rekavši da su krivi za "plaćeničke aktivnosti".


13:01 Europa nema dovoljno kapaciteta za proizvodnju oružja budući da se godinama oslanjala na uvoz iz SAD-a, upozoravaju proizvođači, dodajući da neće moći pratiti potražnju za naoružavanjem Ukrajine do 2024. do 2025. godine.

„U ovoj godini svi pričaju samo o Ukrajini. Rat je dobar za posao, ali nisam sretan zbog toga", rekao je na sajmu oružja Eurosatory u Francuskoj jedan istočnoeuropski proizvođač pod uvjetom da ostane anoniman.

Prvo postpandemijsko izdanje sajma ugostilo je 1.700 proizvođača iz šezdesetak zemalja koji su predstavili svoje tenkove, oklopne transportere, puške, streljivo i opremu za kontrolu nereda.

Rusija ove godine nije poslala svoje kompanije na sajam. Tri ruska proizvođača trebala su doći, ali su se povukla. Nasuprot tome, udvostručen je ili čak utrostručen broj štandova iz nekih baltičkih i istočnoeuropskih zemalja.

Mnogi izlagači govore o ogromnom rastu potražnje budući da zemlje povećavaju proizvodnju kako bi poslale oružje u Ukrajinu ili proširile vlastiti arsena.

"Francuska je prešla na ratnu ekonomiju", rekao je predsjednik Emmanuel Macron na otvaranju sajma, pozivajući europske sile da uče iz svojih pogrešaka i da zajedno razvijaju industriju oružja.

"Moramo biti puno ambiciozniji, brži i odlučniji jer to diktira geopolitika", dodao je Macron.

Ravnatelj Centra za sigurnosne studije pri pariškom Institutu za međunarodne odnose Elie Tenenbaum rekao je da ukrajinske oružane snage sada koriste više streljiva u jednom danu no što europska industrija oružja može proizvesti u mjesec dana.

"Europska industrija oružja nije spremna za rat kakvom svjedočimo u Ukrajini", rekao je.

Manjak proizvodnih kapaciteta za Ukrajinu i za Rusiju mogla bi na kraju usporiti tempo sukoba, dodao je.

Francuske vlasti očito pokušavaju riješiti taj problem, sudeći prema izvješću dnevnika Le Monde od ponedjeljka, koji piše da se razmatra usvajanje zakona o rekviziciji civilnih tvornica radi povećanja kapaciteta za proizvodnju oružja.


12:59 Slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon kazala je da će se vanjska politika Slovenije vezano za ukrajinsku krizu koncentrirati na humanitarnu pomoć, reagirajući na zadnje domaće polemike o tome treba li u EU djelovati aktivno na naoružavanju napadnute zemlje ili je "prisiliti" na mir s Rusijom.

"Naš zajednički cilj i dalje ostaje traženje mogućnosti da Rusiju dovedemo natrag za pregovarački stol. Slovenska vanjska politika trebala bi se koncentrirati na humanitarnu i razvojnu pomoć", kazala je Fajon.

Novi slovenski premijer izjavio je u ponedjeljak da će se pozicija prema ratu u Ukrajini usuglasiti uskoro nakon rasprave na parlamentarnom odboru za vanjsku politiku jer on o tome ne odlučuje sam, a želi s jedinstvenim stajalištem o tome zastupati Sloveniju na predstojećem summitu EU-a u Bruxellesu krajem mjeseca.

Robert Golob je nakon nedavne potvrde svoje vlade u parlamentu dobio suprotstavljene poglede uglednih javnih osoba o tome kako bi se trebao postaviti prema ukrajinskoj krizi.

U prvom pismu koje su potpisali i bivši predsjednici Milan Kučan i Danilo Tuerk preporučeno mu je da se distancira od bezrezervne, pa i oružane potpore Ukrajini, koju je vodila bivša vlada Janeza Janše, te da u Europskoj uniji zastupa deeskalaciju i organiziranje mirovnih pregovora s Rusijom. Po ocjeni potpisnika tog pisma nema realnih izgleda da Ukrajina vrati izgubljeni teritorij, a slanje oružja samo povećava žrtve i izaziva globalnu krizu, te je potrebno raditi na novoj europskoj arhitekturi, pri čemu bi se uvažili i interesi Rusije.

Drugo pismo koje je potpisalo 50-ak uglednika i intelektualaca, među njima više ministara u bivšim vladama te nekadašnji premijer Miro Cerar, iznosi suprotna stajališta, te navodi da Slovenija treba ukrajinski otpor pomagati svim sredstvima koja su joj na raspolaganju, te da mir koji bi bio nametnut Ukrajini ne bi bio ni pravedan ni trajan.

Navode kako je i sporazum iz Minska koji je nakon prve agresije na Ukrajinu dogovoren uz pomoć vodećih članica EU-a bio "katastrofa" i poslužio Rusiji za opetovano kršenje međunarodnog prava i novu agresiju, te da bi takvo popuštanje Rusiji uz prisiljavanje Ukrajine da prekine otpor bilo slično popuštanju Hitleru na konferenciji u Muenchenu, kad mu je dopušteno da s izlikom obrane prava sudetskih Nijemaca priključio dio Čehoslovačke.


10:08 Rusija bi u budućnosti mogla povući priznanje neovisnosti Litve, Latvije, Estonije i Ukrajine, izjavio je zastupnik ruske Državne dume Jevgenij Fjodorov. Spomenuti zastupnik je podnio nacrt zakona o poništavanju rezolucije Državnog savjeta SSSR-a “O priznanju neovisnosti Litve”. U obrazloženju se navodi da je odluka nezakonita s obzirom na to da ju je donio neustavni organ kršeći nekoliko članaka ustava SSSR-a.

- Mi smo tek počeli s Litvom, a jasno je i zašto – Litva je opasnija za Rusiju zbog situacije s Kalinjingradskom oblašću i konfrontacijom s NATO-om i SAD-om. Zato je sada Litva važnija, ali to ne znači da ćemo se na njoj i zaustaviti, rekao je Fjodorov.

- Nakon što bude razrađen mehanizam, primijenit ćemo ga i na drugim teritorijima NATO-a, ali i ne samo NATO-a. Ukrajina je, primjerice, također nezakonito izašla iz SSSR-a, istaknuo je.

Fjodorov kao cilj ovih inicijativa navodi eliminiranje prijetnji koje dolaze iz spomenutih država, dok priznanje neovisnosti bivših sovjetskih republika koje vode “miroljubivu politiku” neće biti revidirano.


8:34 Ruske snage prekinule su sve puteve evakuacije stanovnika istočnog ukrajinskog grada Sjeverodonecka uništivši posljednji most koji ga povezuje s gradom koji drže Ukrajinci s druge strane rijeke, rekao je ukrajinski dužnosnik.

Ruske se snage "pokušavaju učvrstiti u središnjem dijelu grada", objavila je ukrajinska vojska u utorak u dnevnom pregledu sukoba u različitim dijelovima zemlje.

image

Prizor iz Sjeverodonecka

Viktor Antonyuk/Sputnik Via Afp

"Situacija u Sjeverodonecku je izuzetno pogoršana - Rusi uništavaju nebodere i Azot", objavio je Serhij Gaidai, guverner regije Luhansk, na Telegramu. Dan ranije je rekao da se stotine civila sklanjaju u krug kemijske tvornice Azot, koju granatiraju ruske snage.

Ukrajina je sve intenzivnije traži više zapadnog teškog naoružanja kako bi pomogla u obrani Sjeverodonecka, za koji Kijev kaže da bi mogao biti ključ bitke za istočnu regiju Donbas i sami rat, koji sada traje već četvrti mjesec.

U ponedjeljak je Gajdaj na društvenim mrežama rekao da je oko 70 posto grada pod neprijateljskom kontrolom, a uništenje posljednjeg mosta preko rijeke do Lisičanska znači da su svi civili koji su još u Sjeverodonecku zarobljeni i da je nemoguće dostaviti humanitarne potrepštine.

U ukrajinskom izvješću o vojnoj situaciji navodi se da neprijatelj "stvara uvjete zaofenzivu na Slovjansk", te ofenzive na gradove Liman, Jampil i Siversk - svi zapadno od Sjeverodonecka i Lisičanska.


8:25 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski svojim je sunarodnjacima obećao da će vratiti poluotok Krim koji je pripojila Rusija.

image

Volodimir Zelenski

„Ukrajinska zastava opet će se vijoriti poviše Jalte i Sudaka, poviše Džankoja i Jevpatorije“, kazao je Zelenski u videoporuci objavljenoj u ponedjeljak navečer u Kijevu. „Naravno, oslobodit ćemo naš Krim.“

Ruska vojska je taj crnomorski poluotok okupirala 2014. kada je Ukrajina bila ranjiva zbog promjene vlasti i nije mogla pružiti otpor. Nakon toga, održan je međunarodno nepriznat referendum i Krim je pripojen Rusiji.

Zelenski je uvijek zagovarao vraćanje poluotoka, ali je rijetko to postavljao kao ratni cilj.

Predsjednik je pozvao ukrajinske građane da ostanu u kontaktu s dijelovima zemlje poput Donecka i regije Harkiv koje je okupirala Rusija. Tvrdi da će ta područja u budućnosti biti oslobođena.

„Kažite im da će ukrajinska vojska definitivno doći!“

U istočnom Donbasu, tvrdi Zelenski, vojska je pod pritiskom. Hitno trebaju modernu artiljeriju od svojih stranih partnera, dodao je.


8:00 Broj obradivih polja u Ukrajini od početka ruske invazije smanjio se za četvrtinu, rekao je u ponedjeljak novinarima u Kijevu zamjenik ministra poljoprivrede zemlje Taras Visocki.

Visocki je predvidio da će žetva biti dovoljna za domaće potrebe, pogotovo jer su te potrebe smanjene otkako su mnogi pobjegli od rata u Ukrajini.

Ne samo da borba utječe na poljoprivredu u zemlji, nego utječe i ruska blokada izvoza, što dovodi do smanjene sjetve usjeva namijenjenih izvozu, rekao je Visocki.

Po njemu se poljoprivrednici okreću manje zahtjevnim usjevima kao što je soja.

Površine za uzgoj soje ostale su gotovo nepromijenjene unatoč ratu.

No, primjerice, uzgoj kukuruza pao je s 5,5 milijuna hektara 2021. na 4,6 milijuna hektara sada, rekao je.

Nije dao informacije o pšenici, čija proizvodnja ima značajan međunarodni utjecaj budući da je Ukrajina veliki izvoznik pšenice.


6:52 Litva je potpisala pismo namjere za nabavu 18 francuskih samohodnih haubica Caesar tijekom sastanka ministara obrane dviju zemalja u ponedjeljak na marginama sajma obrane Eurosatory, objavile su dvije zemlje.

"Litva će kupiti 18 haubica Caesar Mark II", objavio je litavski ministar obrane Arvydas Anusauskas u tweetu popraćenom fotografijom potpisivanja pisma namjere s njegovim francuskim kolegom Sebastienom Lecornuom.

"Haubice će značajno ojačati kapacitete litavske vojske", dodaje, precizirajući da je ovo "najveći akvizicijski projekt" ikada dogovoren s Francuskom.

Više pročitajte OVDJE.


6:28 Prema posljednjim informacijama koje je jutros objavio Reuters, Rusi su odsjekli sve rute iz Sjeverodonecka. Naime, Rusi su srušili i posljednji most preko rijeke Sjeverni Donec koji je grad spajao s područjem koje je pod ukrajinskom kontrolom.


Ruske su snage pojačale stisak u istočnom ukrajinskom gradu Sjeverodonecku čime se prekidaju posljednje humanitarne i rute za evakuaciju građana, objavio je u ponedjeljak ukrajinski dužnosnik.

Scenarij je to koji podsjeća na ruski napad na Mariupolj prošlog mjeseca.

Guverner regije Luhansk, kojoj pripada Sjeverodoneck, Sergej Gaidai, objavio je na društvenim mrežama da ruska vojska nemilice bombardira grad uslijed čega su uništeni svi mostovi koji vode iz grada.

Zbog toga je, navodi, postalo nemoguće dovesti u grad humanitarnu pomoć ili pak evakuirati građane.

No dodao je također da se u nekim dijelovima još uvijek može pristupiti gradu te da su neka gradska područja još uvijek pod kontrolom Ukrajine.

“Još uvijek postoji mogućnost prijevoza ranjenika u bolnice, tako da još postoji pristup gradu”, rekao je Gaidai za ukrajinski servis radija Slobodna Europa.

“Teško je dostavljati im oružje i zalihe. Teško, ali ne i nemoguće”, dodao je.

U zadnje vrijeme Ukrajina sve češće poziva Zapad da joj hitno pošalje više teškog naoružanja kako bi obranila Sjeverodoneck.

Za taj grad Kijev kaže da bi mogao biti ključan u bitci za istočnu regiju Donbas kao i za daljnji tijek rat koji sada već traje četvrti mjesec.

“Bitke su toliko žestoke da borba ne samo za jednu ulicu već i za jednu zgradu može trajati danima”, rekao je ranije Gaidai.

Također je istaknuo kako je ruska topnička vatra pogodila kemijsku tvornicu Azot gdje su se bile sklonile stotine civila.

“Oko 500 civila, među kojima je 40 djece, ostalo je na području tvornice Azot u Sjeverodonecku. Ponekad vojska uspije nekoga evakuirati", rekao je Gaidai.

Ruska novinska agencija RIA citirala je proruskog separatističkog glasnogovornika Eduarda Basurina koji je rekao da bi se ukrajinske trupe, koje su, kako je naveo, učinkovito blokirane u Sjeverodonecku, trebale predati ili umrijeti.

- Bitka za Donbas ući će u vojnu povijest kao jedna od najbrutalnijih borbi u Europi i za Europu, poručio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u obraćanju u ponedjeljak navečer.

- Cijena ove bitke za nas je iznimno visoka. Ovo je zastrašujuće. Skrećemo pozornost našim partnerima na dnevnoj bazi na činjenicu da samo dovoljan broj modernog oružja može osigurati našu prednost na terenu i konačni kraj ruske torture u ukrajinskom Donbasu, poručio je Zelenski.

Rusija obećala vojnu pomoć proruskim separatistima u Donbasu

Nakon što je vođa proruskih separatista u Donbasu tražio dodatne snage od Rusije, Kremlj im je obećao podršku objavivši u ponedjeljak da je cilj Rusije zaštititi narodne republike Doneck i Luhansk.

Denis Pušilin, vođa proruske separatističke regije Doneck na istoku Ukrajine, rekao je u ponedjeljak da su se u toj regiji pojačale borbe i granatiranja.

“Sve potrebne snage, uključujući i savezničke, odnosno one Ruske Federacije, bit će uključene kako bismo se suprotstavili neprijatelju”, rekao je Pušilin.

Ruska državna novinska agencija RIA prenijela je izjavu glasnogovornika Kremlja Dmitrija Peskova koji je rekao: “Općenito, zaštita tih republika (Donecka i Luhanska) glavni je cilj specijalne vojne operacije”.

Prije toga RIA je izvijestila da je u granatiranju u ponedjeljak poginulo nekoliko civila, uključujući i jedno dijete.

Reuters prenosi kako nije mogao neovisno procijeniti ruske tvrdnje o pojačanom granatiranju u regiji Doneck te kako je izostala trenutna reakcija Kijeva na razvoj događaja.

Doneck i Luhansk su dva odcijepljena proruska entiteta na istoku Ukrajine. Rusi tvrde da se bore kako bi u potpunosti uklonili kontrolu Ukrajine nad tim područjima.

Rusija je ove dvije regije priznala kao neovisne države uoči invazije na Ukrajinu ove godine. No separatisti su još 2014. preuzeli kontrolu nad velikim dijelovima tog područja.

Moskva svoju invaziju na Ukrajinu još uvijek naziva "specijalnom vojnom operacijom" kojoj je cilj, kako navodi, razoružati Ukrajinu i zaštiti je od fašista. Ukrajina i njezini zapadni saveznici navode kako je tvrdnja o fašistima neutemeljena te da je rat koji je Rusija pokrenula ničim izazvan čin agresije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. kolovoz 2022 08:12