Nakon što su prošlog vikenda izbori u Moldaviji iznjedrili pravu senzaciju, budući da je proruska opcija hametice poražena, unatoč snažnom ruskom hibridnom ratu i propagandi u toj zemlji u kojoj su dvije regije - Pridnjestrovlje (Transnistrija) i Gagauzija - izrazito proruske, Europa u nedjelju napeto iščekuje kako će završiti još jedni ključni izbori, oni u Češkoj.
Ruska propaganda u posljednje vrijeme sve je utjecajnija u toj zemlji, a prema anketama, u predvečerje izbora vodi oporbena populistička stranka ANO (Akcija nezadovoljnih građana - ‘Da‘, na češkom jeziku)) kontroverznog milijardera i bivšeg premijera Andreja Babiša, inače bliskog političkog saveznika dvojice najodanijih europskih prijatelja ruskog vladara Vladimira Putina - mađarskog premijera Viktora Orbana i slovačkog premijera Roberta Fica - i francuske krajnje desnice u euroskeptičnoj skupini Patrioti za Europu u Europskom parlamentu.
Rezultati anketa uzrokuju glavobolju zapadnim partnerima Ukrajine, a razloga za zabrinutost sve je više. Naime, kako je javio Reuters, Babiševa stranka u vjerojatno posljednjoj anketi prije izbora 3. i 4. listopada još je povećala vodstvo, iako neznatno, pred vladajućom koalicijom desnog centra Spolu (Zajedno). Anketa IPSOS-a u ponedjeljak pokazala je da je podrška ANO-u porasla za 0,4 postotna boda od kolovoza na 32,6 posto, dok je Spolu 0,4 boda slabiji i dobiva 21,1 posto glasova.
ANO mjesecima drži uvjerljivu prednost u anketama, potaknut obećanjima o smanjenju poreza, povećanju plaća, većoj potpori potrošnji, ograničenju imigracije i otporu protiv zelenih politika Europske unije. Ne očekuje se da će ijedna stranka osvojiti većinu u donjem domu parlamenta s 200 mjesta. Babiš bi se stoga mogao okrenuti krajnje desnom, protueuropskom i proruskom SPD-u (Sloboda i izravna demokracija) i proruskoj, anti NATO i EU platformi Stačilo! (Dosta!) predvođenoj komunistima ili također desničarskoj stranci Vozači za sebe za podršku.
I protagonisti i analitičari ove izbore opisuju kao ključne parlamentarne izbore koji bi mogli dovesti do sukoba s Europskom unijom oko pitanja od migracija do klimatske politike. Glasovanje će se pomno pratiti u Bruxellesu, koji nervozno razmatra mogućnost pojave trećeg anti-EU agitatora u srednjoj Europi uz Mađarsku i Slovačku, s potencijalnim negativnim implikacijama na podršku europskog bloka Ukrajini.
Britanski The Guardian je uoči izbora analizirao situaciju na češkoj političkoj sceni i izdvojio ključne momente i aktere koji ove izbore čine toliko važnima i koji bi mogli biti presudni za konačni rezultat.
Kakva je priča i zašto je važna?
Četiri godine nakon što je izgubio od velike koalicije ujedinjene protiv njega, 71-godišnji Andrej Babiš - ‘češki Trump‘ - i njegova stranka Akcija nezadovoljnih građana čine se sigurnim na prvom mjestu.
Populistička ANO, članica Orbanove nacionalne skupine u Europskom parlamentu, ima 10 bodova više glasova u anketama od saveza Spolu (Zajedno) desnog centra, kojeg predvode Građanski demokrati aktualnog premijera Petra Fiale. Stranka je pobijedila na europskim i regionalnim izborima 2024. godine i na putu je da osvoji oko 30 posto glasova birača.
Iako se, ističe Guardian, ne predviđa da će ijedna stranka osvojiti većinu u donjem domu parlamenta s 200 mjesta, ANO - pod pretpostavkom da bude relativni pobjednik izbora - započet će koalicijske pregovore s nizom manjih stranaka kako bi pokušala pronaći parlamentarnu podršku potrebnu za formiranje vlade.
Nije sigurno da će uspjeti, ali ako uspije, stranke poput Slobode i izravne demokracije, Stačila! ili Vozača za sebe tražile bi značajne političke ustupke u zamjenu za njihove glasove.
Tko su glavni akteri i što obećavaju?
Babiš, milijarder koji se obogatio u poljoprivrednom biznisu, osnovao je ANO kao centristički, proeuropski pokret 2011. godine, ali ga je od tada pretvorio u euroskeptičnu populističku stranku usmjerenu protiv imigracije. Obećali su ograničiti cijene energije, sniziti dob za mirovinu i smanjiti poreze na dohodak pojedinaca i tvrtki.
Babiš je također obećao borbu protiv zelene agende EU-a i migracija te je poručio da je otvoren za saveze sa strankama koje se protive daljnjoj pomoći Ukrajini. Želi okončati ‘češku inicijativu‘ za opskrbu Ukrajine topničkim streljivom financiranim od Zapada.
Fialin trostranački savez Spolu, koji je smanjio češki javni deficit s 5 posto na 2 posto otkako je preuzeo vlast od Babiša 2021. godine, tvrdi da bi obećanja ANO-a poslala zemlju u dužničku spiralu. Fiala obećava obnovu javnih financija, smanjenje duga i modernizaciju oružanih snaga.
Stranka Gradonačelnici i neovisni (Stan), liberalna, centristička proeuropska stranka i članica Fialine koalicije koja se zauzima za mjere štednje, želi da Češka usvoji euro, kao i liberalna, centristička Piratska stranka, koja je bila dio vlade do prošle godine.
Na krajnjoj ljevici, savez Stačilo! (Dosta!), antiestablišmentski i prijateljski nastrojen prema Moskvi, uključujući nekada moćne Socijaldemokrate i posljednju nereformiranu Komunističku stranku srednje Europe, obećava referendume o izlasku iz EU i NATO-a te nacionalizaciju ključnih industrija.
Na krajnjoj desnici, SPD, koji je progutao tri manje radikalno desne stranke, protivi se EU, NATO-u, imigraciji i pomoći Ukrajini, dok radikalno desni Vozači za sebe odbacuju zelene politike i žele smanjenje troškova života.
Koja su velika pitanja?
Visoka inflacija i teška kriza rasta troškova života potaknuli su duboko nezadovoljstvo Fialom - tek 15 posto Čeha kaže da je zadovoljno političkom situacijom u zemlji. Prošlogodišnja anketa pokazala je da manje od polovice građana stanje ocjenjuje boljim nego prije Baršunaste revolucije 1989., kada su protuvladini prosvjednici srušili komunistički režim u tadašnjoj Čehoslovačkoj.
Cijene energije i sigurnost ostaju glavne brige, no većina analitičara smatra da će mnogi ljudi glasovati s ekonomskim i financijskim pitanjima na umu. Vladu se općenito smatra neosjetljivom, zatvorenom prema javnosti i više zainteresiranom za povećanje prihoda političara nego za održavanje niskih cijena.
Fialini pokušaji da ograniči štetu do sada su se uglavnom svodili na podsjećanje birača na prijetnju koju bi koalicija predvođena ANO-om predstavljala češkoj demokraciji, vladavini prava i daljnjem usklađivanju zemlje s proeuropskom strujom.
Kako funkcionira izborni sustav?
Mjesta u parlamentu raspoređuju se u svakoj izbornoj jedinici proporcionalno, pri čemu pojedinačne stranke moraju prijeći izborni prag od 5 posto nacionalnih glasova, dvostranački savezi trebaju 8 posto, a skupine od tri ili više stranaka 11 posto.
Ukupno se 28 stranaka registriralo za sudjelovanje na izborima. Neobično je da se glasovanje u Češkoj Republici održava tijekom dva dana - u petak te subotu ujutro - a gotovo potpuni rezultati mogu se očekivati do subote kasno poslijepodne.
Što pokazuju ankete i kakvi bi mogli biti rezultati?
ANO u anketama dobiva nešto više od 30 posto glasova, vladajući savez desnog centra Spolu ima 21, a krajnje desni SPD 12 posto. Stan i Pirati imaju 11, odnosno 9 posto, Stačilo! ima 7 posto, a Vozači za sebe imaju nešto više od 5 posto.
ANO je osvojio više mjesta od bilo koje druge stranke na parlamentarnim izborima u listopadu 2021. godine, ali je izgubio potporu i potisnule su ga oporbene stranke. Stranke Spolu, Stan i Pirati poručili su da ni ovaj put neće surađivati s ANO-om, Stačilo! ili SPD-om.
Situaciju dodatno komplicira činjenica da je češki predsjednik Petr Pavel izjavio kako zadržava pravo da odbije imenovati ministre koji se zalažu za izlazak iz EU ili NATO-a, niti će imenovati zastupnike krajnje ljevice ili krajnje desnice na mjesta u vladi koja se tiču sigurnosti ili vanjskih poslova.
Analitičari navode da bi se koalicija Spolu-Stan-Pirati mogla ponovno nametnuti kao vladajuća ako stranke osvoje dovoljno mjesta. Formalnu koaliciju predvođenu ANO-om moglo bi biti puno teže formirati i održati, budući da bi morala uključivati krajnju desnicu, krajnju ljevicu ili možda čak oboje.
Nije jasno kakve bi ustupke Babiš bio spreman dati koalicijskim partnerima. Smatra se da favorizira opciju jednostranačke manjinske vlade ANO-a koju bi u parlamentu podržavali Stačilo!, SPD ili obje stranke, plus Vozači za sebe, ako dosegnu 5 posto.
No, kako zaključuje Guardian, nijedan od mogućih ishoda koji uključuju ANO ne izgleda naročito stabilno.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....