Šumom prekriveno područje veličine Francuske izraslo je širom svijeta tijekom posljednjih 20 godina, što pokazuje da se obnavljanje na nekim mjestima isplati, pokazala je nova analiza, piše Guardian.
Gotovo 59 milijuna hektara šuma obnovilo se od 2000. godine, pokazalo je istraživanje, pružajući potencijal za upijanje i skladištenje 5,9 gigatona ugljičnog dioksida - više od godišnje emisije cijelog SAD-a.
Dvogodišnja studija, provedena putem podataka satelitskih snimaka i terenskih istraživanja u desecima zemalja, identificirala je područja ponovnog rasta u atlantskoj šumi u Brazilu, gdje se područje veličine Nizozemske od 2000. godine obnovilo zbog napora na očuvanju i promjenama industrijske prakse.
Još jedno područje ponovnog rasta nalazi se u tajgama Mongolije, gdje se 1,2 milijuna hektara šume regeneriralo u dva desetljeća zahvaljujući radu konzervatora i mongolske vlade. Šume su se također vratile u dijelove središnje Afrike i Kanade.
Međutim, svijet se još uvijek suočava sa sveukupnim gubitkom šuma koje nestaju 'zastrašujućom brzinom', upozorili su istraživači, dok se krčenje šuma događa mnogo brže od shema obnove.
Tijekom sličnog razdoblja navedenog u studiji ponovnog rasta, koju je WWF vodio u sklopu projekta Trilion drveća, u svijetu je izgubljeno 386 milijuna hektara drvnog pokrova, oko sedam puta više od površine obnovljene šume.
Prethodne su studije procjenjivale da se svake godine gubi područje šuma veličine Ujedinjenog Kraljevstva, uglavnom zbog drvne građe ili kako bi se stvorilo mjesta za poljoprivredu, poput krčenja šuma koje predstavljaju veliku prijetnju divljim životinjama i naporima da se zaustavi klimatska kriza.
Krčenje šuma naglo se povećalo prošle godine, a gubici su koncentrirani na vitalne kišne šume u tropskim područjima.
Drveće se ogromnom brzinom ruši i pali, s više od 430.000 hektara izgubljenih 2021. Jair Bolsonaro, brazilski predsjednik, izložen je sve većem međunarodnom pritisku zbog takvih razmjera krčenja šuma.
'Znanost je jasna - ako želimo izbjeći opasne klimatske promjene i zaustaviti uništavanje prirode, moramo zaustaviti krčenje šuma i obnoviti prirodne šume', rekao je William Baldwin-Cantello, direktor rješenja temeljenih na prirodi u WWF-u.
'Već dugo znamo da je prirodna obnova šuma često jeftinija i bolja za biološku raznolikost od aktivno zasađenih šuma, a ovo istraživanje govori nam gdje i zašto se događa obnova i kako te uvjete možemo stvoriti i drugdje. Ali ne možemo uzeti ovu regeneraciju zdravo za gotovo - krčenje šuma i dalje zahvaća milijune hektara svake godine, znatno više nego što je obnovljeno.'