Prema podacima Eurostata objavljenima sredinom ovog mjeseca, Europska unija je u 2018. godini reciklirala 41,5 posto plastične ambalaže. U čak sedam država članica recikliralo se više od 50 posto takve ambalaže. Hrvatska nije među njima.
Po pitanju recikliranja najbolji su u 2018. godini bili Litva (69,3 posto), Slovenija, Bugarska, Češka, Cipar, Slovačka i Španjolska.
Na drugoj strani medalje, među onima koje recikliraju manje od trećine plastične ambalaže, bili su Malta, Francuska, Mađarska, Irska, Finska, Danska, Austrija i Luksemburg. Hrvatska se tek približava 40 posto.
Kad smo već kod ambalaže, ali općenito govoreći (dakle, i papir i staklo i plastika), prosječni građanin Europske unije godišnje snosi odgovornost za čak 174 kilograma takvog otpada. Naravno, te brojke variraju od države do države. U Njemačkoj je ta brojka mnogo veća i iznosi 227,5 kilograma po osobi. U Hrvatskoj je riječ o 67,8 kilograma po osobi.
U razdoblju od 2008. do 2018. godine "glavna" ambalaža u smislu otpada bio je papir i karton (31,8 milijuna tona), a nakon njega plastika (14,8 milijuna tona) pa staklo (14,5 milijuna tona).