Ruski plaćenici u Africi povezani su s masakrima u kojima je smrtno stradalo nekoliko stotina civila, što je izazvalo nove strahove od utjecaja sve snažnijih intervencija Moskve na stabilnost i sigurnost zemalja diljem 'crnog kontinenta', prenosi britanski The Guardian, koje ove informacije prenosi kao svoju ekskluzivnu vijest.
Zapadni dužnosnici do sada su se uglavnom suzdržavali od imenovanja počinitelja ubojstava, no svjedoci - čelnici lokalne zajednice, diplomati i lokalni analitičari - za mnoge su smrtne slučajeve okrivili borce koje je rasporedila grupa Wagner, mreža privatnih tvrtki koje vodi, kako tvrdi britanski The Guardian, bliski saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Incidenti su se dogodili u Maliju, strateški važnoj zapadnoafričkoj zemlji u koju je grupa Wagner stigla prošle godine, nakon što je ta skupina dogovor s vojnom huntom koja vlada u Maliju, prenosi The Guardian.
Interni dokumenti vojske Malija, u koje je Guardian imao uvid, otkrivaju prisutnost pripadnika grupe Wagner - koji vlasti predstavljaju u ulozi "ruskih instruktora" - u "mješovitim misijama" s vojnicima Malija i žandarima tijekom operacija u kojima je ubijeno mnogo civila.
Prema podacima koje je prikupila nevladina organizacija Armed Conflict Location and Event Data Project (ACLED), čak 456 civila je poginulo u devet incidenata u kojima su sudjelovale snage Malija i pripadnici skupine Wagner između siječnja i sredine travnja ove godine.
Najozbiljniji incident dogodio se u ožujku, kada je grupa Wagner navodno bila uključena u masakr u Mouri, selu pod kontrolom islamističkih ekstremista, gdje je u razdoblju od četiri dana ubijeno između 350 i 380 muškaraca.
Prošlog tjedna pojavile su se nove optužbe o dvije pucnjave u selima u okolici grada Hombori u središnjoj regiji Mopti, nakon smrti jednog ili vjerojatnije dvojice Wagnerovih plaćenika, koji su pratili malijske trupe u operacijama protiv islamističkih militanata.
Vojna hunta: Oni su samo instruktori
Humanitarni radnici, stručnjaci i aktivisti za ljudska prava, kažu da je jedan napad uslijedio nakon što je vojna patrola upala u zasjedu na rubu sela ujutro 19. travnja. Prema internom vojnom dopisu, "ruski instruktor" je ozlijeđen u eksploziji improvizirane mine te je preminuo nakon što je zračnim putem prebačen u grad Sevare. Medicinski službenik u Sevareu rekao je da se radi o Rusu u 30-im godinama života.
Nakon zasjede, pripadnici vojske Malija počeli su pucati na prepunu tržnicu.
Vojne vlasti Malija, koje su preuzele vlast pučem u svibnju prošle godine, kažu da Rusi u zemlji funkcioniraju kao instruktori te da nisu raspoređeni za borbene uloge. Vojska Malija -poznata i pod skraćenicom FAMA - zanijekala je da je Rus ubijen 19. travnja i te tvrde da je žrtva jedan od njihovih vojnika. Također su negirali ubojstvo bilo kojeg civila i kažu da je 18 terorista "neutralizirano" tijekom "snažnih" sigurnosnih operacija.
Drugi interni dopis opisuje sukob 23. travnja između militanata i "zajedničke patrole FAMA-e i ruskih instruktora" između sela Mondoro i Boni. Gubici su, prema prvim procjenama, bili "dva mrtva, jedan pripadnik FAMA-e i jedan Rus, te 10 ranjenih, od čega šest vojnika i četiri Rusa", stoji u dopisu poslanom nekoliko sati nakon incidenta. Detalji o "neprijateljskim gubicima" bili su "trenutačno nedostupni".
Smatra se da je život izgubilo i dvanaest drugih osoba, koje su možda bile ekstremisti.
Grupa Wagner je bila aktivna u desetak zemalja diljem Afrike, a više puta su optuženi za kršenje ljudskih prava na tom kontinentu. U utorak je u izvješću organizacije za ljudska prava Human Rights Watcha navedeno da su snage u Srednjoafričkoj Republici identificirane kao ruske, ubijale i mučile civile od 2019. godine, ponavljajući tako slične nalaze skupine stručnjaka UN-a prošle godine. Skupina također sudjeluje u invaziji na Ukrajinu i povezana je s tamošnjim zločinima.
Britanski dužnosnici izrazili su zabrinutost zbog "značajnog pogoršanja situacije s ljudskim pravima" u Maliju posljednjih mjeseci, za što smatraju da se poklopilo s dolaskom između 600 i 1.000 boraca skupine Wagner. "Upravo kao što je prisutnost ruskih plaćenika dovela do povećanja kršenja ljudskih prava i zlostavljanja u Srednjoafričkoj Republici 2021. godine, isto se sada može vidjeti u Maliju", rekao je jedan britanski diplomat.
Nove vlasti zemlje angažirale su rusku skupinu za, kako se procjenjuje, 10 milijuna dolara mjesečno, što će biti plaćeno u gotovini i putem prava na vađenje minerala, vjeruju stručnjaci.
Zajedničke patrole Wagnerovaca i vojnika
Skupina je u prosincu postavila sjedište u blizini međunarodne zračne luke u glavnom gradu, otkrivaju satelitske fotografije koje je podijelio Centar za strateške i međunarodne studije i evidencija letova, prije nego što se u siječnju preselila u operativne baze u središnjem dijelu Malija u siječnju i veljači.
Čelnici lokalnih zajednica, diplomati i dužnosnici rekli su za Guardian da su borci Wagnera viđeni u zajedničkim patrolama s oružanim snagama Malija duž nemirne granice s Burkinom Fasom i Nigerom, na zapadnoj granici s Mauritanijom te u gradovima na sjeveru Malija, uključujući Timbuktu.
Piloti koje je dopremila skupina Wagner sada upravljaju helikopterima malijske vojske, a grupa je također osigurala borce koji su predvodili malijske snage u većim operacijama, posebice u velikom napadu protiv islamističkih pobunjenika, koji je započeo krajem veljače.
Početkom ožujka pronađeno je više od 30 tijela spaljenih u gradu Niono u središnjem Maliju nakon operacija snaga Malija uz podršku pripadnika grupe Wagner. Lokalni svjedoci optužili su i malijske i ruske borce za ubijanje civila. Prema Human Rights Watchu, mnoge žrtve su bile vezane i povezane su im bile oči, a zatim su strijeljane. Vlasti Malija odbacile su optužbe.
Moura, gdje se u ožujku dogodio navodni masakr stotina osoba, selo je koje se nalazi u nepristupačnom močvarnom području poplavne ravnice rijeke Niger, koju godinama kontroliraju militanti iz Skupine za podršku islamu i muslimanima, (GSIM) povezane s Al-Qaidom. Ekstremisti su stanovnicima nametnuli svoju rigoroznu i netolerantnu verziju šerijatskog zakona, podignuli poreze i natjerali muškarce da poštuju njihova pravila odijevanja.
Amadou Barry, koji živi u susjednom selu, rekao je za Guardian da je 27. ožujka bio na tržnici u Mouri kada su se iznenada pojavili helikopteri i iskrcale trupe. Mala skupina islamističkih militanata u selu pucala je na vojnike, a zatim pobjegla na motorima. "Svi smo počeli trčati u svim smjerovima, neki u kuće. Vojska je tada otvorila vatru na ljude koji su trčali, ubivši jako puno ljudi", rekao je Barry.
Vojnici su potom natjerali stotine muškaraca da odmarširaju iz sela do obližnjeg suhog riječnog korita radi ispitivanja. Muškarci su tamo držani s malo hrane i vode četiri dana, dok su vojnici povremeno odvodili grupe zarobljenika kako bi ih ubili, rekli su Barry i drugi svjedoci, navodi Guardian.
Neki seljani su pušteni nakon što su im pregledali prste i ramena kako bi utvrdili jesu li pucali iz oružja, no svi muškarci pripadnici etničke manjine Peuhl su privedeni, rekao je Barry.
Svjedoci: Bijeli vojnici koji pričaju čudnim jezikom
GSIM i druge ekstremne islamističke frakcije nastojale su regrutirati pojedince iz etničke supine Peuhl, koja se bavi stočarstvom, iskorištavajući tako njihove pritužbe pritužbe na vladu i druge etničke skupine. Prema riječima preživjelih, svi ubijeni u Mouri bili su pripadnici zajednice Peuhl.
Héni Nsaibia, viši istraživač u ACLED-u, kaže da su između 60 i 100 ubijenih možda bili nenaoružani islamistički militanti, ali su svi ostali bili civili. Vladine snage pronašle su i velike količine oružja u Mouri. Više svjedoka navodi da su operaciju vodili bijelci koji su govorili "čudnim jezikom", a koji su neki identificirali kao ruski, iako su većina vojnika koji su ubijali civile bili "Malijci".
Ousmane Diallo, istraživač Amnesty Internationala u Maliju, rekao je da svjedočenja prikupljena od preživjelih i svjedoka potvrđuju da su vojnici bijelci sletjeli u Mouru 27. ožujka helikopterima i ostali tamo danima. "Znamo da su Wagnerovci raspoređeni u središnjem Maliju, oni su pomagali operacijama dovođenjem više vojnika na svoje položaje u regiji. Mislim da je prilično jasno da je grupa Wagner vodila ovu operaciju", rekao je Diallo.
Nsaibia kaže da je njegovo vlastito iscrpno istraživanje među preživjelima dovelo do sličnog zaključka, dok je zapadnoafrički diplomat u Maliju rekao da su "istrage o događajima u Mouri potvrdile kako Wagnerove snage rade sa snagama Malija u središnjem Maliju".
Human Rights Watch, nazvala je incident "najgorim pojedinačnim zločinom prijavljenim u desetljeće dugom oružanom sukobu u Maliju". Malijska vojska priopćila je da je ubila 203 militanata tijekom vojne operacije u Mouri i odbacila je izvješća o pogubljenjima.
Rusija je stavila veto na zahtjev Ujedinjenih naroda za pokretanje neovisne istrage o masakru, a Mali je blokirao napore UN-a da pošalje tim u Mouru. Zamjenik moskovskog veleposlanika pri UN-u izjavio je da vlasti Malija "nemaju skrivenu agendu" te da su tvrdnje o umiješanosti ruskih plaćenika u masakr dio "pokvarene geopolitičke igre".
SAD, Europska unija i druge neke zemlje tvrde da grupu Wagner financira moćni ruski biznismen Jevgenij Prigožin, koji je blisko povezan s Putinom. Kada ga je Guardian ovoga tjedna kontaktirao, Prigožin je zanijekao da ima bilo kakva saznanja o skupini i izvješća o masakrima. Guardian je tražio njegovu reakciju na dokaze koji upućuju na pokolje koje su počinili borci skupine Wagner u Maliju, a on je odgovorio kako je "više puta rekao da Wagner grupa ne postoji" i da on "nema ništa s tim".
'Laži i falsificiranja'
"Svakog terorista kojeg je ubila vojska Malija, Zapad je kolektivno pokušao predstaviti kao civila... Što se tiče (navodnih) zvjerstava, ni ja, ni ljudi koje poznajem, ni vojska Malija nismo ih počinili", rekao je.
Prigožin je optužio Guardian za laži i falsificiranje te za pokušaj "pljuvanja u lice meni, ruskim domoljubima i narodu Malija".
"Vi ste odumiruća zapadna civilizacija koja Ruse, Malijce, Srednjoafrikance, Kubance, stanovnike Nikaragve i mnoge druge narode i zemlje smatra ološem trećeg svijeta", dodao je biznismen. "Zapamtite, ovo nije istina… Vi ste jadna ugrožena gomila pokvarenjaka, a nas ima mnogo, milijarde. I pobjeda će biti naša!"
Prigožin kaže da "pozorno prati događaje u Maliju" gdje "cijeli Zapad, odnosno SAD, Britanija, Francuska i druge zemlje koje pokušavaju voditi politiku porobljavanja Afrike, godinama podmeću i organiziraju terorističke skupine u Maliju ”. To se radi, rekao je, "kako bi se stanovništvo ove zemlje držalo u strahu, kako bi se opljačkala njezina prirodna bogatstva i otpisao novac koji se izdvaja za takozvane mirovne operacije".
Suprotno Prigožinu, u nedjelju je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov priznao da skupina Wagner djeluje u Maliju i Libiji. Lavrov je talijanskoj televizijskoj mreži rekao da je skupina prisutna u dvije afričke zemlje "na komercijalnoj osnovi", ali je ponovio službeni stav Moskve da ta skupina "nema nikakve veze s ruskom državom".
Zapadni dužnosnici tvrde da Kremlj koristi ovu grupu za promicanje ruskih gospodarskih i političkih interesa diljem Afrike i drugdje. Poznato je da je skupina - također povezana s kršenjem ljudskih prava u Siriji i Ukrajini - rasporedila borce i savjetnike u više od desetak zemalja nakon što je prvi put identificirana 2014. godine, kada je podržavala proruske separatiste u sukobu u istočnoj Ukrajini.
Ovaj biznismen je također optužio francusku vojsku da "nemilosrdno" ubija civile i zakopava njihove posmrtne ostatke "nedaleko od vojnih baza".
Francuska je rasporedila vojnike u Mali 2012. godine, kada su islamistički i drugi pobunjenici formirali moćan savez. U veljači je francuski predsjednik Emmanuel Macron objavio da trupe napuštaju zemlju nakon sloma odnosa s vladajućom huntom u zemlji.
'Putinov kuhar'
Prošlog mjeseca francuska vojska je priopćila da su plaćenici skupine Wagner pokopali tijela u blizini malijske vojne baze, kako bi lažno optužili francuske snage, koje su bile na odlasku, da su iza sebe ostavile masovne grobnice. Francuska vojska je navela kako je njezina bespilotna letjelica snimila, kako se čini, vojnike bijelce koji pokrivaju tijela pijeskom u blizini baze Gossi u sjevernom Maliju.
Prigožina, koji je dobio nadimak "Putinov kuhar" nakon što je dobio posao catering usluga za državu, SAD su 2018. godine optužile 2018. zbog navodnog financiranja internetske operacije kako bi se utjecalo na izbore u Sjedinjenim Državama 2016. godine. Također je optužen kako poduzima sustavne napore da utječe na javno mnijenje putem lažnih profila na društvenim mrežama u Africi, gdje je Facebook više puta uklanjao profile za koje se vjeruje da su ih postavili operativci skupine Wagner.
"Postoji poslovica: Ne pokušavaj pišati protiv vjetra, utopit ćeš se u pljusku. Ove strahote se čine u vašem upaljenom mozgu, zaraznom bolešću koja se zove nacizam", rekao je Prigožin.
Prošlog tjedna islamistički ekstremisti iz GSIM-a priopćili su da su zarobili borca skupine Wagner u regiji Segou u središnjem Maliju.
"Ove ubojite snage su sudjelovale s malijskom vojskom u operaciji spuštanja iz zraka na tržnicu u selu Moura, gdje su se suočile s nekoliko mudžahedina prije nego što su ... ubile stotine nedužnih civila", priopćio je GSIM.
Analitičari vjeruju da je operativac Wagnera vjerojatno uhvaćen u veljači. Smrt "tri ili četiri" operativaca te skupine "manje-više" je potvrđena, no ukupni broj žrtava vjerojatno će biti veći, rekao je Nsaibia.
Islamističke militantne skupine također su odgovorne za ubojstvo velikog broja civila u neselektivnim napadima i mnogim drugim kršenjima ljudskih prava, kažu dužnosnici i aktivisti. Nekoliko napada skupine Islamska država u Velikoj Sahari oko Menake i na jugu pokraj Gaoa prošlog mjeseca, dovelo je do smrti najmanje 40 civila, a tisuće su raseljene.
Navodno zarobljavanje jednog od boraca skupine Wagner pokazuje koliko je ona duboko upleten u sukob u Maliju, rekao je Jared Thompson, znanstveni suradnik u Centru za strateške i međunarodne studije. "Oni su sada izravni akteri sukoba".