U Srbiji od danas počinje primjena izmijenjenog Kaznenog zakona, koji predviđa nova pravila za kažnjavanje onih koji ponovno izvrše kaznena djela s predumišljajem, a to se odnosi na kaznena djela s elementima nasilja, imovinska kaznena djela, trgovinu narkoticima te posjedovanje oružja bez dozvole, javlja Blic.
Predviđa se i pooštravanje minimuma i maksimuma kazni za niz kaznenih djela s elementima nasilja, za nova kaznena djela, kao i doživotni zatvor, koji mijenja postojeću najstrožu kaznu od 30-40 godina.
Ako je netko već dva ili više puta za neko kazneno djelo s predumišljajem osuđen na najmanje godinu dana zatvorske kazne, a kazneno djelo je zatim ponovio, sud će mu izreći kaznu iznad polovine raspona propisane kazne. Do sada je sud bio taj koji bi ocijenio hoće li recidivista kazniti strože ili ne.
- To znači da će, na primjer, za kazneno djelo za koje je propisana kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora, višestruki recidivist morati biti osuđen na kaznu višu od dvije i pol godine zatvora, rekao je za Tanjug državni tajnik Ministarstva pravde Radomir Ilić.
Povećane kazne predviđaju se u ovim izmjenama zakona i za one koji muče i ubijaju životinje, i to s jedne na dvije godine zatvora. Organizatori borbi pasa ili drugih životinja kaznit će se sa šest, umjesto dosadašnja tri mjeseca zatvora.
Kada je riječ o kaznenim djelima povezanima s proizvodnjom i trgovinom droge, kazne su od pet do 15 godina zatvora, a iste se kazne predviđaju i ako ovo kazneno djelo učini službena osoba, liječnik, svećenik, nastavnik ili odgajatelj zbog svojeg položaja, ili ako za to iskoristi maloljetnika.
Povećavaju se i kazne za kaznena djela koja se tiču napada na odvjetnike i članove njihovih obitelji. Za ovaj osnovni oblik kaznenog djela propisana je kazna zatvora do tri godine, a ako osoba tom prilikom nanese laku tjelesnu ozljedu odvjetniku ili članu njegove obitelji, slijedi kazna od jedne do pet godina zatvora. Tu su i novčane kazne za uništavanje imovine odvjetnika, piše Blic.
Kada je u pitanju dogovaranje izvršenja kaznenog djela za koje se može izreći doživotni zatvor, prijeti kazna od tri mjeseca do tri godine zatvora.
Strože su kazne i za nasilje na sportskim priredbama, napad na službene osobe dok vrše dužnost, zlostavljanje i mučenje, nasilje u obitelji i ugrožavanje osoba pod međunarodnom zaštitom.
Novost je i da će doživotnim zatvorom, umjesto dosadašnjih 30-40 godina zatvora, biti kažnjeni izvršitelji najbrutalnijih kaznenih djela počinjenih nakon 1. prosinca, a za to neće biti zastare.
Oni koji su osuđeni na doživotni zatvor moći će nakon 27 godina biti uvjetno pušteni, no uvjetni otpust ne vrijedi za počinitelje ovih pet kaznenih djela: teško ubojstvo djeteta, silovanje sa smrtnom posljedicom, silovanje nemoćne osobe sa smrtnom posljedicom, silovanje djeteta sa smrtnom posljedicom, te silovanje djeteta zloupotrebom položaja sa smrtnom posljedicom. Oni koji pak budu uvjetno pušteni, a prekrše obaveze koje im je nametnuo sud ili u roku od 10 godina izvrše novo kazneno djelo, vratit će se u zatvor i to doživotno, piše Blic.
Kampanju za uvođenje doživotne kazne za ubojstva djece pokrenula je Zaklada Tijana Jurić na čijem je čelu Igor Jurić, otac petnaestogodišnje djevojčice iz Subotice koja je nestala krajem lipnja 2014., a 12 dana kasnije pronađena je mrtva na smetlištu.
Zaklada je osnovana godinu dana kasnije s ciljem da preventivnim djelovanjem i edukacijama poboljša sigurnost djece i sačuva uspomenu na tragično nastradalu djevojčicu. Prvi korak u kampanji bila je peticija za izmjene Zakona o policiji, nazvana "Tijanin zakon".
Igor Jurić je za RTS, dan uoči stupanja zakonskih izmjena na snagu, rekao da je imao ogromnu podršku ljudi i dodao da ga je iznenadilo da su se kritike pojavile na kraju, neposredno pred usvajanje zakona.
- Nisam odustao. Mislim da je ovo društvo bilo spremno i da mu je bila potrebna ova promjena. Te kritike su me malo i osvijestile da neke stvari ne možeš prihvatiti zdravo za gotovo, da smo podijeljeni. Zasmetalo mi je da je nekako priča bila politička - naveo je Jurić.
Prema njegovim rečima, ovdje se radi o deset ljudi koji trebaju biti doživotno sklonjeni s ulica.
- To su ljudi poput čovjeka koji je ubio malu Anđelinu, koji je ubio Tijanu, koji je ubio Katarinu, Ivanu Podraščić, malu Mariju, da ne nabrajam dalje. To su stravični slučajevi. Zasmetalo mi je to što smo u nekom trenutku dobili epitet organizacije koja krši ljudska prava. Izvući ću samo jednu rečenicu sa suđenja ubojici male Anđeline. Vještaku je sudac postavio pitanje zašto na njezinim noktima nije pronađen trag čovjeka koji je ubio. Odgovor vještaka je bio da se ona nije znala braniti, rekao je Jurić.
Ta djeca su, kako je rekao, ubijena na najmonstruoznije načine i umrla su u najtežim mogućim mukama.
- I sada govorimo o tome kršimo li mi nečija ljudska prava. Ovaj zakon je itekako potreban. Mi želimo odstraniti te ljude koji su dali sebi za pravo da uskrate budućnost nekoj djeci. Ako pričamo o recidivistima, silovatelji su ljudi koje tjera nagon da to rade i tu nema lijeka. Tu nema oporavka i resocijalizacije. Ti ljudi moraju shvatiti što su učinili, ali na nekom drugom mjestu gdje će druga djeca biti sigurna - kazao je Jurić.