Zaključno s 31. prosincem 2023., u Srbiji je zabilježeno 909 slučajeva oboljenja od hripavca, prenosi N1 Televizija. U glavnom gradu zemlje Beogradu proglašena je epidemija zbog širenja hripavca, odnosno "velikog kašlja".
Institut za javno zdravlje Srbije Dr. Milan Jovanović Batut rekao je da najveći broj oboljelih prijavljen na teritoriji Južnobačkog okruga i u Beogradu dok je najveća učestalost oboljelih u odnosu na broj stanovnika zabilježena u Južnobačkom i Južnobanatskom okrugu.
Situacija s hripavcem alarmantna je i u regiji, a Hrvatska i Crna Gora redovno prijavljuju porast broja zaraženih, navodi N1.
Radio Slobodna Europa objavio je da je broj oboljelih od hripavca u Srbiji u 2023. i do šest puta veći od podataka za period između 2016. i 2019. godine.
Kad je Gradski zavod za javno zdravlje - Beograd 27. prosinca proglasio epidemiju hripavca, u glavnom je gradu Srbije bilo 409 oboljelih. Usporedbe radi, oboljelih je 2018. bilo 29 - najviše dotad, a koncem 2022. oboljelih nije ni bilo.
"Supruga i ja kašljemo već više od 10 dana. Specifičan je kašalj, ne pamtim da sam sličan imao u životu, iako sam bar dva puta preležao koronu, o gripu i prehladama da ne govorim. Ide u naletima, gušenje pola sata pa si miran nekoliko sati. Najgore je noću kada ne možeš spavati, od kašljanja te bole glava, želudac... Promijenio sam i krevet kako bi se bolje namjestio i smirio. Nijedan drugi simptom bolesti nemam. Samo kašalj", rekao je za Blic Vladimir V. iz Beograda.
"Sve što mogu učiniti da kod kuće pomognem djeci već sam probala, ali ne vrijedi. Danas idemo kod liječnika, sve ih vodim. Noću ne spavamo. I oni i mi smo iscrpljeni. Imam utisak da nije običan kašalj", rekla je za Blic Sanja D., majka troje djece iz Subotice.
Dr. Snežana Rsovac, pulmologinja u Sveučilišnoj dječjoj klinici u Tiršovoj ulici u Beogradu, rekla je da godinama nije vidjela ovakav porast broja oboljelih od hripavca. "Imala sam i 2017. novorođenče na intenzivnoj njezi s katastrofalnim oblikom hripavca, a onda djevojčicu od 16 godina prije tri godine s oblikom hripavca koji je trajao četiri do pet mjeseci, ali nije bilo ovakvog porasta broja", rekla je Rsovac.
Pulmologinja je dodala da dojenčadi sada prijeti velika opasnost, a i da se bolest sve više javlja i među odraslima.
Kada je riječ o simptomima bolesti, Rsovac kaže da je početak nespecifičan kao i kod ostalih respiratornih infekcija. "Može postojati i manja temperatura, bolnost grla, curenje nosa", rekla je liječnica i dodala da je važno razlikovati hripavac i druge respiratorne infekcije. "Kašalj se kod hripavca s vremenom pogoršava. Hripavac ne slabi kao recimo respiratorni sincicijski virus i drugi koronavirusi te prehlada i gripa, koji ide s višim temperaturama. Ovdje imate jedan period kada u stvari dijete kašlje sve jače, sve teže te prestaje disati. To je već prelazak u drugu fazu bolesti", ustvrdila je Rsovac te dodala da je najvažnije rano ustanoviti oboljenje i što prije krenuti s terapijom.
Specijalistica pedijatrije dr. Josipa Krajninger iz subotičke Službe za zdravstvenu zaštitu žena i djece Doma zdravlja rekla je za Blic da je hripavac u Subotici prisutan kod velikog broja starijih osnovaca i srednjoškolaca.
S druge strane, dr. Aleksandar Stojanović, direktor Doma zdravlja Palilula, rekao je da ako netko kašlje duže bez drugih simptoma najvjerojatnije boluje od kašlja do kojeg je došlo zbog promjene vremena ili ga je dobio od nekog drugog.
"U početku ne znamo da li je hripavac u pitanju ili neka druga obična prehlada, pošto se simptomi ni po čemu ne razlikuju od obične prehlade. Međutim, pošto kašalj traje, ima određeni tok i karakter, nakon oko deset dana do dva tjedna možemo posumnjati da se radi o hripavcu i tada tražimo serološku potvrdu. Ako dobijemo potvrdu, automatski krećemo s liječenjem, a ako potvrdu ne dobijemo, ali sumnjamo i imamo saznanja da se radi o tome, isto krećemo s liječenjem. Bolest ima određeni tok i traje 100 dana. Kašalj je takav da dovodi do gušenja, do povraćanja. Drugih simptoma ni nema, osim intenzivnog kašlja koji je naročito izražen noću i tada se i pojačava", rekla je Krajninger.
Pedijatrica je rekla da hripavac treba liječiti liječnik te da ga nitko ne bi trebao samostalno liječiti.
Institut za javno zdravlje Srbije Dr. Milan Jovanović Batut rekao je da se povećanje broja oboljelih dovodi u vezu s padom imuniteta određenih dobnih grupa do kojeg je došlo nakon posljednjeg cijepljenja te sa smanjenim brojem cijepljenih protiv hripavca za vrijeme pandemije koronavirusa. Zato je porastao broj osjetljive populacije i okruženja u kojem se može lakše širiti.
Epidemiolog Zoran Radovanović rekao je da nije istina da je hripavac iskorijenjen te da nema govora da će se to dogoditi.
Epidemiolog Nebojša Bohucki rekao je da su respiratorne bolesti postale svjetske teme otkad se pojavio covid-19. "Ako netko kašlje i radno je aktivan treba znati da ne treba ići na posao ako je bolestan! Ljudi ne leže, ne piju dovoljno tekućina i naravno da će bolest duže trajati. Ako čovjek kašlje dva do tri tjedna, to nije neobično, jer oporavak od viroza može trajati i do mjesec dana. I malaksalost može da traje tjednima i duže od mjesec dana. Bohucki je rekao da ne traju sve bolesti "samo par dana". "I covid izolacija trajala je sedam dana, ali to ne znači da je svako ozdravio za tjedan dana", dodao je Bohucki.
"Čim osoba kašlje duže od dva tjedna, može se posumnjati na hripavac i pravi trenutak da se uzme uzorak krvi. Tako se može otkriti je li riječ o njemu ili nije. Jer, kod odraslih je skroz nejasna klinička slika osim kašlja. I uglavnom kašalj bude samo noću. Kod djece je tijekom cijelog dana, a kod odraslih je tek kada se smire i legnu. Tada kašalj postaje iritirajući, a dok se krećemo i aktivni smo nekako se izborimo s njim, ne primjećujemo ga. Uvečer, pred spavanje, više obraćamo pažnju, pa nas dodatno iritira", rekao je Bohucki.
Bohucki je rekao da su dvije doze cjepiva koje se prime u prvoj godini života te nove doze koje se prime u drugoj jedini način da se prevenira hripavac.