KOMPLICIRANA SITUACIJA

U Ukrajini sve napetije: Macron zove Putina, Biden ima hitan sastanak, "ruski NATO" nudi intervenciju

Washington tvrdi da su ruske snage nagomilane uz ukrajinsku granicu spremne za napad

Ukrajinski vojnik

 AFP PHOTO/Ukrainian Armed Forces

Bijela kuća smatra da Rusija može napasti Ukrajinu u bilo kojem trenutku pa će predsjednik Joe Biden zbog toga za nedjelju sazvati sastanak nacionalnog vijeća sigurnosti, priopćeno je u subotu navečer.

U kratkom se priopćenju Bijele kuće navodi da će nacionalno vijeće sigurnosti, glavno predsjednikovo savjetodavno tijelo za odluke o sigurnosnoj i vanjskoj politici, raspravljati o toj situaciji.

Washington tvrdi da su ruske snage nagomilane uz ukrajinsku granicu spremne za napad.

U subotu je Rusija započela i strateški važne nuklearne vježbe koje uključuju lansiranje balističkih projektila, no tvrdi da one nisu povezane s raspoređivanjem vojnih snaga duž ukrajinske granice.

Američki predsjednik Joe Biden rekao je u petak da ima razloga za vjerovati da će ruske snage napasti Ukrajinu sljedećih dana.

Bojazan od ruske vojne intervencije u Ukrajini veća je no ikad zbog učestalog kršenja primirja između proruskih separatista i ukrajinskih vojnika koji od 2014. ratuju na istoku Ukrajine.

Nekoliko sati prije priopćenja Bijele kuće, i NATO je objavio da očekuje da će ruska vojska izvesti sveobuhvatni napad na susjednu Ukrajinu.

"Svi znakovi ukazuju na to da Rusija planira potpuni napad na Ukrajinu", kazao je u subotu glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg u ARD-ovoj emisiji.

Stoltenberg, koji sudjeluje na Konferenciji o sigurnosti u Münchenu, govorio je o neprestanom gomilanju ruske vojske u blizini granice s Ukrajinom. "Vojnici se ne povlače, kako tvrdi Rusija, već dolaze novi." Kazao je da postoje indikacije da Rusija priprema izliku za napad.

NATO je premjestio svoje osoblje iz glavnog ukrajinskog grada Kijeva u Lavov na zapadu zemlje i u Bruxelles iz sigurnosnih razloga.

Zelenski: Ukrajina neće odgovarati na ruske provokacije

Ukrajina neće odgovarati na provokacije proruskih separatista na istoku zemlje, kazao je predsjednik Volodimir Zelenski kasno u subotu u telefonskom razgovoru s francuskim kolegom Emmanuelom Macronom.

Zelenski je razgovoru duljem od sat vremena, po priopćenju Elizejske palače, poručio i da je otvoren za dijalog s Moskvom.

"Rekao je da Ukrajina neće odgovarati na provokacije na liniji razdvajanja i da je spreman za dijalog", izjavio je AFP-u jedan od savjetnika francuskog predsjednika.

Macron u nedjelju ima zakazan telefonski razgovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

"Ruska vojna akcija protiv Ukrajine dovela bi rat u srce Europe", kazao je savjetnik. "U tom slučaju, ne postoji druga mogućnost osim vrlo snažne reakcije".

"Situacija je vrlo opasna, ali još ima mjesta za diplomaciju", nastavio je. Nije isključio mogućnost da bi Macron mogao ponovo u diplomatsku misiju u Moskvu i Kijev.

Razvoj situacije je teško predvidjeti. "Predsjednik misli da je rizik velik i da brojnost ruske vojske i opreme uz ukrajinsku granicu Putinu omogućuje da napadne ako želi. Ali ne želi prejudicirati da će se to i dogoditi".

"Nitko ne zna što će biti, nitko nije u Putinovoj glavi", rekao je izvor.

Ali je sigurno da će ulazak ruskih snaga u Ukrajinu rezultirati trenutačnim sankcijama europskih zemalja, naglasio je.

Blinken zbunjen Putinovim motivima

Američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena zbunjuju motivi ruskog predsjednika Putina koji se, izgleda, priprema napasti Ukrajinu.

Zapadni čelnici duboko su zabrinuti time što je Rusija nagomilala više od 100.000 vojnika duž ukrajinske granice i poduzimaju intenzivne diplomatske napore da spriječe rat.

Putin je ubrzao sve što je navodno želio spriječiti, rekao je Blinken u razgovoru za njemački list Süddeutsche Zeitung.

Na primjer, velika većina Ukrajinaca sada je protiv Rusije i želi da njihova zemlja uđe u NATO, kazao je.

Uz to, NATO je sada snažniji što je posljedica ruskih "agresivnih mjera", ustvrdio je.

"To je on htio spriječiti, a sada zapravo tome pridonosi".

Blinken je još jednom upozorio Moskvu da ne napada Ukrajinu i najavio "mnoge teške sankcije" ako se to dogodi.

Ako Rusija do tada ne napadne, on će se u srijedu sastati s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovom.

Blinken, međutim, pretpostavlja da se Putin već odlučio na rat.

Ukrajinski ministar bježao u zaklon pred separatističkim granatama

Ukrajinski ministar unutarnjih poslova spašavao je živu glavu u subotu nakon što je obišao vojnike na položaju na liniji razdvajanja na istoku Ukrajine.

Samo nekoliko minuta ranije Denis Monastirski rekao je novinarima: "Spremni smo u bilo kojem trenutku na bilo koji scenarij".

Taj scenarij bila je iznenadna minobacačka paljba nakon što je obišao vojsku na prvoj liniji bojišta kod sela Novoluganska, na istoku Ukrajine.

Dok se ministar, odjeven u maskirnu odoru i s vojnom kacigom na glavi, udaljavao od prometnice pune napuštenih vozila, granate su počele fijukati zrakom i eksplodirati u obližnjim poljima.

Monastirski i njegova pratnja brzo su potražili zaklon prije nego što su otrčali do svojih automobila. U tom napadu nitko nije ranjen.

Poruka njemu i novinarima u njegovoj pratnji bila je jasna - separatističke snage koje imaju potporu Moskve jačaju napade na prvoj liniji. Mnogi misle da je to uvertira u rusku invaziju na Ukrajinu.

U subotu su u sličnim napadima poginula dvojica ukrajinskih vojnika.

Jedan od njih, 35-godišnji satnik Anton Sidorov, otac troje djece, stradao je upravo u blizini napada na ministra.

Kršenja primirja na istoku Ukrajine sve su brojnija, a dvije strane optužuju jedna drugu za to.

Promatrači OESS-a zabilježili su gotovo 2.000 kršenja primirja na istoku Ukrajine u subotu, kazao je diplomatski izvor. Ukrajinska vlada i proruski separatisti bore se ondje od 2014. godine.

"Ruski NATO" nudi "mirovnu misiju" u Ukrajini

Glavni tajnik Organizacije dogovora o kolektivnoj sigurnosti (ODKB), vojnog pakta koji okuplja Rusiju i nekoliko članica bivšeg SSSR-a, a koji funkcionira kao svojevrsni "ruski NATO", najavio je da bi spomenuti blok mogao u Donbas poslati "mirovnu misiju" s ciljem "stabilizacije napete situacije", ali pod uvjetom da na to pristanu Kijev i međunarodna zajednica. Stanislav Zas je u razgovoru za agenciju Reuters u subotu ustvrdio da ODKB ima "kolosalan potencijal u svojim rukama" kao i da mora biti "vrlo oprezan" u upravljanju tim "oštrim instrumentom".

Izjavio je da ima kapacitet poslati ogroman broj trupa.

"Vjerujte mi, možemo ih poslati koliko god je to potrebno", kazao je Zas.

"Ako ih treba 3.000, poslat ćemo ih toliko, ako ih treba 17.000, poslat ćemo ih toliko. Ako ih zatreba više, bit će ih više. Koliko god bude potrebno", pojasnio je ipak dodajući da bi za takvu intervenciju trebala dozvola više strana, uključujući u Kijev, koji nije član bloka.

"Hipotetski gledano, moguće je zamisliti takvu misiju ako Ukrajina pokaže dobru volju. Ipak se radi o njezinom teritoriju... Misija je moguća i u slučaju da je odobri UN-ovo Vijeće sigurnosti", rekao je Zas koji je za Reuters intervju dao prije proglašenja opće mobilizacije i organiziranja evakuacije civila iz Donbasa.

ODKB je u siječnju intervenirao u Kazahstanu, na zahtjev tamošnjeg režima, koji je bio uzdrman nakon izbijanja uličnih demonstracija zbog cijene autoplina.

Zaraćene strane na istoku Ukrajine izvještavaju o novim kršenjima primirja

Sukobljene strane u istočnoj Ukrajine izvijestile su u nedjelju o novim kršenjima primirja, dan nakon što je čelnik NATO-a rekao da svi znakovi upućuju na to da Rusija planira izvesti sveobuhvatni napad na susjednu državu.

Separatisti koje podržava Rusija u Lugansku i Donjecku rekli su da su sela granatirana nekoliko puta od ponoći.

Ukrajinska vojska ujutro je navela nekoliko kršenja primirja.

Tvrdnje zaraćenih strana nisu se mogle neovisno provjeriti.

Vijesti o kršenju dolaze dan nakon što je šef NATO-a Jens Stoltenberg rekao da postoje dokazi koji upućuju na to da Rusija planira napad punog razmjera na Ukrajinu.

"Ne povlače se vojnici, kako Rusija kaže, nego stižu nove snage", rekao je, dodajući da postoje i naznake da se Rusija sprema stvoriti izgovor za napad.

Unatoč činjenici da je Moskva nagomilala više od 100.000 vojnika na svojoj strani granice s Ukrajinom, više puta je zanijekala bilo kakav takav plan.

Prema međunarodnim promatračima, broj kršenja primirja posljednjih se dana znatno povećao.

U regiji Lugansk zabilježeno je 975 kršenja, uključujući 860 eksplozija, navodi se u priopćenju Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS).

U regiji Donjeck prijavljeno je 591 kršenje, uključujući 535 eksplozija.

Te brojke odnosile su se na aktivnosti u petak. (Hina)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. kolovoz 2022 22:41