Otvarajući prvu radnu sjednicu XIV redovitog zasjedanja Biskupske sinode, u ponedjeljak točno u 9 sati, papa Frane je naglasio da „Sinoda nije parlament gdje vlada kompromis“, nije mjesto „gdje se radi postizanja konsenzusa ili zajedničkog dogovora pribjegava pregovorima, nagodbama i kompromisima, nego je jedina metoda Sinode apostolskom se hrabrošću, evanđeoskom poniznošću i molitvom punom povjerenja otvoriti Duhu svetome da nas on vodi i prosvijetli te nas navede da sebi predočimo, kroz osobno mišljenje, vjeru u Boga, vjernost naučavanju, te dobro Crkve“.
Poglavar Katoličke crkve je od sudionika zasjedanja zahtijevao „apostolsku hrabrost, da se daju zastrašiti svjetovnim zavođenjem“.
„Kršćanski život“, zaključio je papa, „ne treba biti muzej uspomena, utišajmo naša raspoloženja i poslušajmo blagi glas Božji koji govori u tišini“. Pozvao je sudionike da djeluju evanđeoskom poniznošću koja se „zna čuvati vlastitih uvjerenja i predrasuda nego sluša braću. Koja pruža ne prst prema drugima da ih osudi, nego ruku da im pomogne ustati, nikada se ne osjećajući superiorno nad njima.“
Papa je posebno zahvalio novinarima za „strasno sudjelovanje i pozornost dostojnu divljenja“.
Zasjedanje Sinode potrajat će do 25 listopada. Dotad će 270 sinodskih otaca biskupa, među kojima i su mnogi kardinali, uz pomoć 90 stručnjaka, auditora, te izaslanika inih kršćanskih crkava, potražiti odgovore na pitanja sadržana u naslovu zasjedanja: „Vokacija i misija obitelji u Crkvi i suvremenu svijetu“. Oni će predzadnjeg dana glasati o završnom dokumentu koji Sinoda podastire Papi, a on odlučuje što će i kako od toga prihvatiti i kada objaviti.
Lani je Papa Bergoglio unaprijed odlučio dokument objaviti sav i odmah.
Poznato je da je Papa i lani na izvanrednom zasjedanju Biskupske sinode, na kojemu su otvorena ista pitanja, insistirao na otvorenoj debati, ne namećući svoja gledišta, iako ih je naznačio i riječima i simboličkim gestama. Lanjsko izvanredno zasjedanje izazvalo je živu raspravu i duboke odjeke u svjetskoj javnosti, osobito u katoličkim društvima koja su usredotočena na vjeru u sadašnjosti i budućnosti.
Papa je i ove godine pozvao sinodske oce na rad „u duhu solidarnosti, hrabro i otvoreno“.
Među pitanjima koja su izazvala najviše rasprava ostaju eventualno davanje prava na pričest katolicima koji su se nakon raspada svoga crkvenog braka ponovo civilno vjenčali, pastoralni rad sa crkveno nevjenčanim parovima, pa i radi zadržavanja njihove djece u Katoličkoj crkvi i njezinoj vjerskoj praksi, zatim pastoralni rad s istospolnim parovima.
Oko tih pitanja je nastala znatna podjela, kako po kontinentima, tako i unutar nekih nacionalnih crkava, poglavito u Njemačkoj.
Uoči otvaranja zasjedanja Sinode skupina od 11 kardinala izdala je knjigu u kojoj govore o „obitelji u pogibelji“ i o „fazi raspada kojoj nema premca u povijesti“. U grupi prelata koje novinari uvjetno svrstavaju u konzervativne, istaknuti su kardinali Ludwig Gerhard Müller (prefekt Kongregacije za nauk vjere), Heorge Pell (tajnik Tajništva za ekonomiju), Carlo Caffara (Bologna), Angelo Scola (Milano) itd. Njoj je bliska i većina hrvatskih biskupa.
U skupinu uvjetno nazvanu liberalnom (bilo bi je bolje zvati posibilističkom ili milosrdnom) istaknuti su kardinali Walter Kasper, Reinhard Marx (München), André Vingt-Trois (Pariz), Maradiaga (Tegucigalpa, voditelj papinske kardinalske grupe za reformu, zvane G8) itd., a tu je i posebni tajnik Sinode mons. Bruno Forte.
Iako odlučni u zastupanju svojih stavova, i jedni i drugi su uoči zasjedanja Sinode naglasili povjerenje u postizanje zajedničkih stavova.