Zapadne tvrtke tvrde da Kina od njih traži osjetljive poslovne informacije u zamjenu za dozvolu za izvoz rijetkih minerala i magneta. To izaziva zabrinutost zbog potencijalne zlouporabe podataka i otkrivanja poslovnih tajni, izvještava Financial Times.
Kina proizvodi najviše rijetkih minerala i magneta koji imaju široku primjenu u elektronici, motorima električnih vozila, vjetroturbinama, raketama i vojnim avionima. Nakon što je američki predsjednik Donald Trump krenuo s osvetničkim carinama, koje su najžešće pogodile Kinu, Peking je u travnju prvo zabranio, a onda uveo strogu kontrolu izvoza sedam rijetkih minerala.
Ako želite dozvolu za izvoz neke od rijetkih tvari iz Kine, ministarstvo trgovine u Pekingu traži detalje o proizvodnji i popise kupaca, piše FT. Zbog toga su tvrtke diljem svijeta požurile osigurati zalihe kako bi održale proizvodnju u slučaju daljnje eskalacije američko-kineskog trgovinskog rata.
Kineske vlasti traže od tvrtki da otkriju povjerljive informacije o svojim proizvodima i poslovanju kako bi dobile odobrenja za izvoz, kaže Frank Eckard, direktor njemačkog proizvođača magneta Magnosphere. Tako Kina službenim kanalima traži povjerljive informacije, umjesto da ih pokuša ukrasti, dodao je.
Andrea Pratesi, direktor nabave u talijanskoj tvrtki B&C Speakers iz Firence koja proizvodi zvučnike za koncerte, otkriva da su dostavili slike i videosnimke svoje proizvodne linije, kao i imena svojih kupaca i neke ugovore. "Morali smo, inače bi stavili naše papire na stranu", rekao je. Dva zahtjeva su im odobrena, sad čekaju treći. "Nemamo što skrivati, proizvodimo zvučnike", ističe Talijan.
PROČITAJTE VIŠE Trump kaže da je trgovinski sporazum s Kinom ‘gotov‘, evo kakav je dogovor pao
Zabrana za poluvodiče
Matthew Swallow iz britanske tvrtke Magnet Applications izjavio je za FT da su u travnju dobili nekoliko odbijenica "zbog nedostatka dokaza o krajnjim korisnicima". Sada zato šalju fotografije magneta u proizvodnji i detalje o konačnoj primjeni kod svojih kupaca, krajnjih korisnika. No, zabrinuti su zbog razotkrivanja svojih kupaca. Prijave kineskom ministarstvu trgovine obično podnose kineski dobavljači u ime svojih klijenata.
SAD i Kina ovog su tjedna postigli okvirni sporazum. Donald Trump je ustvrdio da će Kina ublažiti ograničenja prometa rijetkih minerala, što je prioritet Bijele kuće. No, Peking nije objavio da će odustati od kontrole izvoza.
Prema trenutačnom režimu, Kina zahtijeva od stranih tvrtki da dostave podatke o svom poslovanju, radnoj snazi, krajnjoj primjeni tražene tvari i proizvodnji. Od tvrtki se nekad traži da dostave slike proizvoda, objekata i detalje o prošlim poslovnim suradnjama, kako se to navodi u smjernicama kineskog ministra trgovine za izvoz robe s dvojnom civilnom i vojnom namjenom. No, znaju ići i preko toga. Jens Eskelund, predsjednik Trgovinske komore EU u Kini, kaže da je za tvrtke u osjetljivim industrijama teško ispuniti zahtjeve, ili čak uopće podnijeti zahtjev za izvoznu dozvolu. Neki europski menadžeri ističu da je sada za većinu tvrtki važnije osigurati rijetke metale nego što bi se bojali potencijalnih dugoročnih sigurnosnih problema.
Ograničenje izvoza rijetkih minerala jako je uznemirilo vlasti u Washingtonu. Kada su se dužnosnici SAD-a i Kine ovog tjedna sastali u Londonu kako bi pokušali riješiti trgovinske napetosti, kontrola izvoza ponovno je bila u prvom planu.
Nije Kina ta koja se prva sjetila ograničiti svoj izvoz. Više od desetljeća dužnosnici u Washingtonu, još od mandata predsjednika Baracka Obame, kontroliraju izvoz kako bi spriječili pristup Kine naprednoj tehnologiji, piše The New York Times. Trudili su se usporiti kineski razvoj vrhunskih tehnologija, posebno onih koje se mogu koristiti u vojne svrhe, poput poluvodiča i umjetne inteligencije.
Američki predsjednik Donald Trump započeo je trgovinski rat s Pekingom 2018. godine uvođenjem carina na solarne panele uvezene iz Kine. Uskoro je uveo carine od 15 do 30 posto na avione, automobile i drugu robu. Iste je godine zabranio američkim tvrtkama prodaju kineskoj tehnološkoj tvrtki ZTE, koju je još u vrijeme Obame pratila optužba da je prekršila američke sankcije Iranu. Trump je ukinuo zabranu nakon što je ZTE pristao platiti kaznu od milijardu dolara.
Iduće, 2019. godine Trumpova administracija je kineskog telekomunikacijskog diva Huaweija dodala na crnu listu tvrtki kojima američke kompanije ne smiju prodavati svoje proizvode. Također, američki su dužnosnici izlobirali kod nizozemske vlade da zabrani tvrtki ASML da i dalje prodaje strojeve Kini. ASML proizvodi strojeve koji se koriste za proizvodnju vrhunskih čipova.
PROČITAJTE VIŠE Trump odradio dugoočekivani razgovor s Xijem
Kazna za Tajvan
Administracija Joea Bidena dodatno je pojačala kontrolu izvoza. Umjesto ciljanja određenih kineskih tvrtki, sad je cilj postao ograničiti Kinu u razvoju tehnologija koje se mogu koristiti u vojne svrhe. U Bidenovu mandatu Washington je više puta pooštravao kontrole izvoza kako bi spriječio Kinu da dođe do sposobnosti proizvodnje vlastitih čipova te jačao pritisak na zemlje saveznice da ograniče izvoz visoke tehnologije u Kinu.
Kina je nedavno uvela sankcije nekim američkim vojnim proizvođačima zbog njihove uloge u opskrbi Tajvana. Te sankcije sada zabranjuju kineskim tvrtkama i pojedincima bilo kakvu financijsku vezu s američkom vojnom industrijom. To nije imalo puno utjecaja donedavno, jer je Kina izvozila samarij kemijskim tvrtkama koje su miješale metal s kobaltom prije nego što su ga prodale proizvođačima magneta, koji su ga zatim prodavali vojnim proizvođačima. Amerika također ima rezerve samarija, ali je njegova eksploatacija ekonomski neisplativa.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....