U nastavku donosimo:
- trumpovu poruku o “pritisku” i kontrast s onim što otkrivaju izvori poput The Wall Street Journala
- što znači linija za valutnu razmjenu i zašto je zahtjev UAE važan za ulogu dolara
- izjave ministra financija Scotta Bessenta i njihove implikacije na ratne energetske poremećaje
- kako privremene odluke o sankcijama utječu na tokove nafte i financijsku stabilnost saveznika
U Trumpovoj teško obuhvatljivoj logoreji i skriboreji pozornost privlači izjava dan prije produljenja primirja: “Pročitao sam lažne vijesti da sam pod ‘pritiskom‘ da sklopim dogovor. TO NIJE ISTINA! Nisam ni pod kakvim pritiskom, iako će se sve dogoditi relativno brzo! Vrijeme mi nije protivnik”.
Primitivna iranska taktika je upalila, ludo bogati Arapi ‘žicaju‘ dolare i prijete okretanjem Kini
Lažne vijesti su sve novine koje pišu da se iranska kriza ne odvija kako Trump priča javnosti. The Wall Street Journal je 19. travnja objavio da su Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) započeli pregovore sa SAD-om o osiguravanju financijske potpore ako ih rat s Iranom odvede u dublju krizu. “Guverner Središnje banke UAE-a Khaled Mohamed Balama iznio je ideju o liniji za valutnu razmjenu s ministrom financija Scottom Bessentom”, pisao je WSJ. “Linija za valutni ugovor o razmjeni (swap) ugovor je između dviju središnjih banaka o razmjeni valuta. Njome se središnjoj banci omogućuje pribavljanje devizne likvidnosti od središnje banke koja izdaje stranu valutu o kojoj je riječ, obično zbog toga što su ta sredstva potrebna domaćim poslovnim bankama”, tumači Europska središnja banka.
U srijedu je ministar Bessent, na senatskom saslušanju, izjavio da je nekoliko saveznika u Zaljevu i Aziji zatražilo od SAD-a linije za valutnu razmjenu kako bi se suočili s energetskim šokovima i drugim posljedicama rata na Bliskom istoku. Zasad je poznato da je samo UAE tražio swap. Takvi aranžmani idu u korist SAD-u i jačaju ulogu dolara; tako je bilo tijekom globalne financijske krize 2008. godine. “Linije za valutnu razmjenu, bilo da dolaze od Federalnih rezervi ili Ministarstva financija, služe održavanju reda na tržištima dolarskog financiranja i sprječavanju nereda pri prodaji američke imovine”, rekao je Bessent. Pozornost privlači početak druge rečenice, “sprječavanje nereda”.
Ministar financija, koji je u jednom trenutku djelovao kao odrasla osoba u kabinetu, 15. travnja je izjavio da “SAD neće produljiti izuzeća koja su omogućavala kupnju iranske i ruske nafte bez suočavanja s američkim sankcijama”. Ove srijede u Senatu Bessent kaže da je produljio ublažavanje sankcija na rusku i iransku naftu koja se prevozi morem za 30 dana. Dodao je da su zahtjevi stigli od financijskih čelnika oko deset zemalja, najosjetljivijih na nestašice nafte uzrokovane zatvorenim Hormuškim tjesnacem, tijekom prošlotjednih sastanaka Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke. Produljenje suspenzije obuhvatit će još 100 milijuna barela ruske nafte, tumači Kirill Dmitrijev, posebni izaslanik ruskog predsjednika Vladimira Putina, i udvostručiti količinu barela s američkom dozvolom, navodi Reuters.
Kad se pogledaju ove dvije izjave i usporede s Trumpom, zaključak je neumitan: SAD se nalazi pod snažnim pritiskom sa svih strana da a) što brže završi rat sklapajući sporazum s Iranom; b) olakša zemljama Zaljeva ekonomski pritisak koji je posljedica rata i razaranja njihove ekonomije – štete u dva mjeseca rata iznose 58 milijardi dolara, a u četiri godine rata u Ukrajini 588 milijardi; c) osigura opskrbu globalnog tržišta naftom ne samo iz SAD-a, čime se neprestano hvali, nego i iz – Irana s kojim ratuje. Sve je rečeno.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....