IZVANREDNO STANJE

Ubijena djeca, odrubljene glave, mladići koji vise s mostova: Bili su mirna država, a onda su ih preoteli!

U Ekvadoru je izvanredno stanje nakon atentata na predsjedničkog kandidata

Ekvadorska policija

 Galo Paguay/Afp

U Ekvadoru je proglašeno 60-dnevno izvanredno stanje nakon atentata na predsjedničkog kandidata Fernanda Villavicencija. Ubojstvo prominentnog kritičara korupcije i organiziranog kriminala otkrilo je sve političke rane aktualnog predsjednika Guillerma Lassa. Konzervativac Lasso na vlast je došao 2021., uz obećanje da će privući strana ulaganja i odvojiti se od ljevičarske politike svojih prethodnika Rafaela Correae i Lenína Morene.

Međutim, Lasso tijekom dvije godine vladavine nije uspio uspostaviti kontrolu nad lukama Ekvadora, ključnim rutama za transport narkotika iz Kolumbije i Perua u SAD i Europu, u kojima se karteli bore za prevlast. Da stvar bude još gora, širenje organiziranog kriminala kompromitiralo je ekvadorsko pravosuđe, dodatno naštetivši Lassovoj reputaciji.

Situacija je eskalirala prošlog proljeća, kad su se sukobi narkokartela prelili iz zatvora na ulice Ekvadora. Problem je toliko izmaknuo kontroli da je Lasso proglasio izvanredno stanje u tri obalne provincije, glavnim područjima krijumčarenja droge - Esmeraldas, Guayas i Manabí. No, zvukovi pucnjave i krikovi majki koje oplakuju svoju djecu, nevine žrtve nasilja, nastavili su odzvanjati u većini gradova diljem zemlje.

image

Izvanredno stanje u Ekvadoru

Galo Paguay/Afp

Stopa ubojstva učetverostručila se u samo dvije godine. Ekvador je od 2021. do danas prošao jezivu transformaciju iz jedne od najmanje nasilnih zemalja u regiji u jednu od najnasilnijih na čitavom planetu. Ubojstva se događaju usred bijela dana, a iz dana u dan pada povjerenje javnosti u vlast.

Prošlog je mjeseca gradonačelnik lučkog grada Manta upucan dok je vršio inspekciju javnih radova u gradu. Naoružani napadač izašao je iz kamiona, otvorio vatru i upucao gradonačelnika i jednu ženu, koja je bila kolateralna žrtva. Ekvador se pod Lassom strelovito kretao unazad. Institucije i vladavina prava počeli su se raspadati, a korupcija je prodrla duboko u javni i privatni sektor. Mnogi tužitelji koji su još uvijek vjerovali u borbu za pravdu su ubijeni, novinari su pobjegli iz zemlje, a aktivisti za ljudska prava su ušutkani jer su istraživali ili govorili protiv kriminala i korupcije.

Istina je da Ekvador kroz povijest nije ostao imun na djelovanje organiziranih kriminalnih skupina. S obzirom na to da je smješten između Kolumbije i Perua, najvećih proizvođača kokaina na svijetu, Ekvador je od početka 21. stoljeća bio značajna tranzitna zona za drogu na putu do Europe i SAD-a. Ali, Ekvadoru se posvećivalo malo pažnje jer je stopa ubojstva bila niska i nije bilo narkokartela poput onih u Meksiku i Kolumbiji.

Sve se promijenilo kad je tijekom pandemije u Kolumbiji došlo do porasta proizvodnje kokaina. Međunarodne kriminalne organizacije shvatile su da u Ekvadoru ne postoji jak nadzor nad trgovinom narkoticima te su odlučile dio svog poslovanje preseliti u tu zemlju.

Danas oko 750 tona kolumbijskog kokaina završava u Ekvadoru, a policija godišnje zaplijeni tek oko 210 tona. Od otprilike 300.000 brodskih kontejnera koji polaze svaki mjesec iz Guayaquile, jedne od najprometnijih luka Južne Amerike, vlasti uspijevaju pretražiti tek 20 posto zbog nedostatka sredstava.

image

Vozilo hitne pomoći prevozi upucanog predsjedničkog kanidata koji nije preživio atentat

Galo Paguay/Afp

Droga se iz ekvadorskih luka prevozi prema zapadnim zemljama skrivena u kutijama s bananama i kakaovcem. Glavnu riječ u trgovini drogom u Ekvadoru vode međunarodni karteli. U prvom redu su to dva najjača meksička kartela, Sinaloa i Jalisco Nueva Generación (CJNG). Choneros, najveća lokalna banda u Ekvadoru, navodno prevozi kokain isključivo za kartel Sinaloa i sukobljava se sa svojim ekvadorskim rivalima koji su povezani s CJNG-om. Od 1990-ih je na području Ekvadora prisutna i albanska mafija.

Albanci su do 2020. mogli slobodno ulaziti u Ekvador bez vize te su tijekom desetljeća razvili veze s lokalnim kartelima. Većina poznatih albanskih kriminalaca živi u Guayaquilu, često pod lažnim identitetom. Prema studiji Kolumbijskog opservatorija za organizirani kriminal (OCCO), Guayaquil je epicentar regionalnih okršaja narkobandi i bilježi gotovo 50 ubojstava na 100.000 stanovnika. OCCO ističe da već neko vrijeme na teritoriju Ekvadora djeluju i organizirane organizacije iz Hrvatske, Crne Gore, Rusije i Srbije.

Sukobi tih kartela ostavljaju nezamislive posljedice na društvo. Televizijske postaje svakodnevno izvještavaju o odrubljivanjima glava, automobilskim bombama, mladićima koji vise s mostova i djeci ubijenoj ispred svojih domova ili škola. Trgovci, škole i komunalne službe prisiljeni su plaćati reket kriminalnim skupinama u zamjenu za sigurnost. U zemlji koja se bori za oporavak od gospodarskih posljedica pandemije, u kojoj su siromaštvo i nezaposlenost u porastu, prisutnost bandi znači i "priliku" za izlazak iz bijede. Lokalne bande regrutiraju tinejdžere za reketarenje ili transport droge i oružja diljem zemlje.

Mnogi mladi koji izađu iz zatvora nastave krasti ili prodavati drogu jer, po njihovim riječima, "jednostavno ne postoji drugi način da se preživi". Jedan diler drogom je za think-tank International Crisis Group otkrio da se mala vrećica kokaina u Ekvadoru može kupiti za dva dolara, 25 grama kokaina za 60 dolara, a pola kilograma "crispyja" (marihuana pomiješana s kokainom) za 360 dolara. "Jeftina je i lako ju je kupiti. Ipak, droga nije nužno dobre kvalitete. U Ekvadoru se prodaju ‘ostaci‘, a SAD i Europa dobivaju najbolje pakete", ispričao je neimenovani diler.

Iako ubijeni predsjednički kandidat Villavicencio nije bio favorit (imao je potporu samo oko 7,5 posto birača), njegovo ubojstvo pokazuje koliko se grčevito kriminalne organizacije bore kako bi zadržale uzde u svojim rukama, ne birajući sredstva da ostvare svoje ciljeve.

image

Privođenje muškarca osumnjičenog za atentat

Str/Afp

Jedinstvenog rješenja za izlazak iz krize nema, ali postoji nekoliko potencijalnih. Neki zazivaju dolazak "tvrdog" političara, poput predsjednika El Salvadora, Nayiba Bukelea, koji je zaslužan za masovno zatvaranje osumnjičenih gangstera i pad stope kriminala. No, Bukeleove poteze također kritiziraju zbog kršenja ljudskih prava. Drugi traže povratak američke vojne baze u blizini Guayaquila, kako bi pomagala u zaustavljanju protoka droge.

Bivši direktor ekvadorske obavještajne službe Mario Pazmiño uvjeren je kako se problem može riješiti snažnijom političkom odlukom. "Potrebna je šira patrola duž sjeverne granice, u bilateralnom sporazumu s Kolumbijom, kako bi se izbjegao taj dotok kokaina, to je ono što generira cijeli problem. Mora postojati i privremena militarizacija luka i zračnih luka kako bi se blokirao protok droge u inozemstvo", zaključio je Pazmiño za BNamericas.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. travanj 2024 21:47