SPORAN UDŽBENIK

Učenici osmih razreda u Srbiji uče da hrvatski jezik ne postoji: ‘Negativna slika se produbljuje‘

‘Sve što dolazi iz Hrvatske je upitno ili manje vrijedno, čak nepostojeće. To je dio naših ideologijskih okvira u kojima mi živimo‘
Tomislav Žigmanov
 Marko Todorov/CROPIX

Političko vodstvo Hrvata u Srbiji osudilo je u ponedjeljak nijekanje hrvatskog jezika u udžbenicima gramatike za učenike osmih razreda, ističući kako stoga ne trebaju čuditi negativni stavovi mladih u Srbiji o Hrvatima.

Hrvatski jezik u Srbiji ne postoji, upozorio je u izjavi predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov, dodajući kako je to "vrh ledenog brijega društvenog konteksta koji uvelike opterećuje položaj Hrvata u Srbiji“.

Kako prenosi tjednik Hrvatska riječ, u udžbeniku gramatike skupine autora "S reči na dela" za učenike osmih razreda, navodi se da srpski, slovenski, makedonski i bugarski jezik pripadaju skupini južnoslavenskih jezika, a da "Hrvati, Bošnjaci i neki Crnogorci srpski jezik nazivaju hrvatski, bosanski, bošnjački i crnogorski“.

Premda se time negira postojanje hrvatskog jezika, ovaj udžbenik je odobrio Zavod za unapređivanje obrazovanja i odgoja Srbije, navodi Hrvatska riječ, koja se tim povodom obratila mjerodavnim državnim tijelima.

- U vezi s objašnjenjem pojmova lingvistički jezik i politički jezik smatramo da je na piscima udžbenika da to objasne. O tome ima dovoljno u udžbenicima, a tu su i stručnjaci za srpski jezik u Zavodu da provjere udžbenike - navodi se među ostalim u odgovoru Odbora za standardizaciju srpskog jezika upućenom tjedniku Hrvatska riječ.

- Naš jezik obrazovni sustav Ministarstva prosvjete Srbije niječe. Nemojmo se čuditi stavovima djece obrazovanih iz ovakvih udžbenika - priopćio je tim povodom DSHV na svojem službenom Twitter nalogu.

Koliko se negativnosti u Srbiji pripisuje onome što ime hrvatski predznak, predsjednik te stranke Žigmanov ilustrira primjerom proglašenja bunjevačke ikavice službenim, nehrvatskim jezikom u Subotici, na sjeveru Vojvodine u svibnju ove godine.

- Paradoksalno je da se u Srbiji osporava hrvatski, koji je jedan od jezika Europske unije, a status službenog jezika dodjeljuje se takozvanom bunjevačkom jeziku, koji nigdje u svijetu nije priznat i ne može biti priznat u punom značenju te riječi. To je paradoks koji mi ovdje u Srbiji živimo - navodi on.

Kako dodaje, nijekanje samostalnosti hrvatskog književnog jezika postoji kao trend, koji se i u političkom i kulturnom kontekstu u Srbiji gotovo kontinuirano pojavljuje kad su u pitanju vladajuće strukture.

- Negativna slika o hrvatstvu se tako produbljuje - sve što dolazi iz Hrvatske je upitno ili manje vrijedno, čak nepostojeće. To je naravno daleko od istine, ali dio je naših ideologijskih okvira u kojima mi živimo - zaključio je Žigmanov.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. lipanj 2022 08:25