“Život ide dalje. Škola je počela za sve učenike od prvog do devetog razreda, a i vrtići rade potpuno normalno. Korona nije ništa zaustavila i moglo bi se reći da živimo gotovo kao da Covida-19 nema, barem u školama. Moji mali učenici svakodnevno su u razredu, sjede jedni pokraj drugih baš kao i u vrijeme kad korone nije bilo. Nitko ne nosi maske”, kaže nam švedska učiteljica hrvatskih korijena, Lili Kapper, zaposlena u jednoj stockholmskoj školi.
Naime, nastava je za švedske učenike počela prije tri dana s minimalnim ograničenjima u odnosu na vrijeme prije korona krize, točnije nastava se odvija na isti način kao i tijekom proljeća, kad su u većini europskih škola vrata ostala zatvorena.
Normalan ritam
“Djeca svih devet razreda su u školama i to ni u jednom trenutku nije bilo upitno.
Naime, drugo polugodište prošle školske godine također je odrađeno u školama, a odluka da se tako i nastavi temelji se na podacima da je vrlo mali broj djece bio zaražen. Roditelji moraju na posao, djeca u školu i tako će ostati. Istodobno, stariji i kronični bolesnici u osobno su odabranoj samoizolaciji kako bi se što bolje zaštitili i tako ćemo funkcionirati i dalje”, opisuje Kapper početak nove školske godine u Stockholmu.
Prvi dan nastava je bila od 8.10 do 13 sati, a već sljedeći krenuo je normalan duži ritam. Odustalo se jedino od uobičajeno velikog susreta učenika na prvi dan škole koji se inače održava u školskom dvorištu. Isto tako, zbog korone je roditeljima onemogućen ulazak u školsku zgradu, odnosno moraju djecu predati djelatnicima škole ispred ulaza, a isto tako radi se kad djeca odlaze s nastave.
“U školski restoran djeca se puštaju jedno po jedno u malim razmacima, za to vrijeme ne smiju razgovarati, jednako kao i dok sjede za stolom, odnosno dok jedu kako bi se smanjilo širenje aerosola. No, za stolom sjede jednako blizu jedno drugom kao i prije korone”, objašnjava Kapper.
Što se tiče srednjoškolaca, dodaje da je organizacija nastave u rukama lokalne samouprave pa će tako dio njih imati online nastavu, a dio će dolaziti u školu. Naglašava kako je iz razgovora s učenicima saznala da velik dio njihovih roditelja ima antitijela, odnosno ili su preboljeli ili su bili u kontaktu s koronom već ranije.
“I sama sam imala Covid-19 u ožujku, ali nije, srećom, bilo ništa strašno. Simptomi su bili svrbež, izostanak okusa i mirisa i malo glavobolje. Sve u svemu, nije bio neki veliki problem”, objašnjava Kapper svoje iskustvo s koronavirusom. Zanimljivo, dodaje, nitko od njezinih ukućana od nje nije dobio koronu.
Kao u Finskoj
Ovaj pristup “otvorenih vrata” škola u Švedskoj temelji se na iskustvu od proljeća jer to nije dovelo do veće stope infekcije među školarcima nego je ona bila jednaka kao i u susjednoj Finskoj, gdje su škole bile privremeno zatvorene.
Nedavno su po tom pitanju Švedska i Finska izdale zajedničko izvješće njihovih agencija za javno zdravstvo po kojem su u razdoblju od 2. veljače do 14. lipnja u Švedskoj bila 1124 potvrđena slučaja Covida-19 među djecom, što je 0,05 posto od ukupnog broja djece u dobi od godinu do 19 godina.
Finska je u tom razdoblju imala 584 slučaja, odnosno također 0,05 posto. Zaključno su prošlog tjedna agencije rekle kako “zatvaranje škola nije imalo mjerljiv izravan utjecaj na broj laboratorijski potvrđenih slučajeva školske djece u Finskoj ili Švedskoj”.