Otkako je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, Srbiji nije lako. Službeni Beograd, to jest predsjednik Aleksandar Vučić, godinama nastoji balansirati svoju politiku između Zapada i Moskve, a kako rat napreduje tu iluziju sjedenja na dvije stolice sve je teže održavati.
U zadnje vrijeme, pišu Miša Savić i Andrea Dudik za Bloomberg, Srbija se ipak nastoji distancirati od svojeg tradicionalnog saveznika Rusije. U intervjuu koji je dao za Bloomberg Vučić je otvoreno rekao da Srbija ne priznaje rusko prisvajanje ukrajinskog teritorija te je poručio da "najgore tek slijedi u ovom sukobu".
A da su odnosi s Moskvom nategnuti, svjedoči i Vučićevo priznanje da s Putinom "nije razgovarao mjesecima" - što je pomalo neuobičajeno za srpskog lidera koji je s ruskim predsjednikom proteklih godina komunicirao prilično često.
- Mi smo od samog početka govorili da ne podržavamo rusku invaziju. Za nas, Krim i Donbas su Ukrajina i tako će i ostati, rekao je Vučić. Ipak, njegova zemlja i dalje ostaje jedna od rijetkih u Europi koja dosad nije uvela sankcije Rusiji. S obzirom na duboke ekonomske i kulturne veze dviju država, kao i prilično izražen proruski stav većine stanovništva Srbije, to i nije toliko iznenađujuće.
Pritisak Zapada
No, oklijevanje Beograda da se pridruži sankcijama koje su EU i SAD uvele Rusiji ojačalo je pritisak Zapada na Vučića da konačno prekine veze s Putinom. Budući da Srbija itekako ovisi o energentima iz Rusije (na primjer, plin im Moskva prodaje ispod tržišne cijene), to za Beograd predstavlja tešku odluku.
S druge strane, Rusija i dalje podržava Srbiju po pitanju nepriznavanja neovisnosti Kosova, a budući da se radi o jednoj od članica Vijeća sigurnosti UN-a takve se podrške teško odreći. Ipak, čak ni po pitanju Kosova Rusija nije 100 posto stajala uz Srbiju - valja podsjetiti da je sam Putin prošle godine iskoristio primjer Kosova kao opravdanje za proglašenje takozvane Luhanske Narodne Republike i Donjecke Narodne Republike. Riječ je o većim dijelom okupiranim ukrajinskim oblastima koje je Rusija u rujnu prošle godine i službeno anketirala (što gotovo ni jedna članica UN-a nije priznala).
- Nismo uvijek sretni zbog stavova Moskve. Tradicionalno imamo dobre odnose, ali to ne znači da podržavamo baš svaku odluku Kremlja, kaže Vučić.
Srbijanski predsjednik ipak je poručio da je Rusiji i dalje zahvalan na njihovom stavu o Kosovu. Priština srbijanskog predsjednika optužuje da namjerno diže tenzije oko Kosova, a sve je kulminiralo prošlih tjedana kad su na sjeveru Kosova osvanule i barikade tamošnjih Srba. Tada su goruća pitanja bila kosovske registarske tablice i osobne isprave za koje je Priština tražila da ih Srbi sa sjevera zemlje uvedu. Vučić je za Bloomberg rekao kako je "on sam uložio velike napore da Srbi uklone barikade jer bi nas u suprotnom to odvelo u katastrofu". Dodao je i kako je razumnije očekivati da će Srbija prema Kosovu, koje još uvijek smatra dijelom svoje zemlje, učiniti male korake umjesto nekog velikog dogovora o službenom priznavanju države od strane Beograda.
- Moramo izgraditi povjerenje između dvije frakcije, a onda se baciti na sve ostalo. I moramo prestati sanjati da će se dogoditi nešto za što svi znamo da se neće dogoditi, rekao je Vučić odbacujući mogućnost priznavanja Kosova.
Ekonomsko odmicanje
Autori teksta na Bloombergu primjećuju da se Srbija zapravo "odmiče" iz ekonomske sfere Rusije na koju otpada oko 6 posto njihove inozemne trgovine. S druge strane, s državama EU Srbija trguje mnogo više. Kad su u pitanju krediti na međunarodnim tržištima Beograd je prije nekoliko mjeseci dignuo jedan od MMF-a (2,4 milijarde eura) te jedan od Ujedinjenih Arapskih Emirata (milijardu dolara). Cilj? Ustabiliti javne financije u okolnostima rastuće inflacije.
No, Srbija uz Mađarsku i dalje odskače među europskim državama u svojoj poziciji prema Rusiji. Srbijanski nacionalni avioprijevoznik Air Serbia zadržao je letove prema Rusiji, a nemali broj Rusa od početka invazije skrasio se u Srbiji. Konačno, većina Srba prema istraživanjima i dalje Putina gleda kao najomiljenijeg stranog lidera.
No, pukotine u odnosu dviju zemalja sve su vidljivije. Tako je ovih dana buru u našem susjedstvu izazvala reklama ruske plaćeničke grupe Wagner koja je regrutirala borce za rat u Ukrajini. Vučiću se to nije svidjelo:
- Wagner to neće raditi u Srbiji, poručio je, na veselje američkog veleposlanika u Beogradu Christophera Hilla.
- Drago mi je da sam to čuo. To pokazuje da je najbolje što Rusija može ponuditi Srbima prilika da poginu u udaljenoj zemlji boreći se u tuđem ratu, rekao je Hill.
Što se tiče približavanja Europi to jest mogućeg pridruživanja Europskoj uniji, Srbi tome, prema recentnim istraživanjima, nisu suviše skloni. No, Vučić je uvjeren da će jednog dana na referendumu o pridruživanju EU (kada i ako taj dan dođe, op.a.) glasati za ulazak u Uniju. Ipak ističe da prije toga Srbija mora dobiti garancije da je njihovo članstvo realna mogućnost.
- Znam da je EU naš put. Drugih puteva nema.