Odluka Real Madrida, Barcelone, Atletica, Juventusa, Intera, Milana, oba Manchestera, Liverpoola, Chelseaja, Arsenala i Tottenhama o osnivanju Superlige izazvala je tektonski poremećaj u nogometu, a mi ćemo vam pokušati objasniti i odgovoriti na najčešće postavljana i na najvažnija pitanja.
O Superligi govori se već desetljećima. Što se promijenilo da su ti klubovi baš sada otišli ovako daleko?
- Dominacija američkog shvaćanja sporta i biznisa. Četiri kluba su u vlasništvu Amerikanaca koji ne prihvaćaju europsko shvaćanje sporta. Barcelona, Real Madrid, Juventus u velikim su dugovanjima, i treba im što više novca u što kraćem vremenu, a Arsenal i Tottenham su daleko od igranja u Uefinoj Ligi prvaka. Investitora su pronašli u američkoj investicijskoj banci JP Morgan. Osim toga, na ovaj način sprečavaju da novac koji, uglavnom, oni generiraju, odlazi "manje zaslužnima".
O kojem je novcu riječ?
- Klubovi osnivači, trebalo bi ih biti 15, u startu bi trebali podijeliti 3,5 milijarde dolara. Uefa po sezoni svim klubovima u svim natjecanjima podijeli oko 2 milijarde eura.
Kada počinje Superliga?
- U kolovozu, ali nije navedeno koje godine.
Zašto među njima nema francuskih i njemačkih klubova?
- PSG je stao na Uefinu stranu, između ostaloga, kako bi si poboljšao status uoči polufinala Lige prvaka koje počinje za tjedan dana. Bayern se, zasad, drži principa na kojima funkcionira njemačka nogometna liga. Superliga se nada da će ih "preobratiti" prije nego što počne natjecanje te kako će baš oni popuniti brojku od 15 stalnih članica.
Koliko su ozbiljne Uefine prijetnje klubovima i igračima iz Superlige?
- Ozbiljne su, ali teško je u ovom trenutku procijeniti hoće li se i ostvariti ako se Superliga pokrene. Puno toga moglo bi se određivati na sudovima. Superliga je još u nedjelju navečer na nekoliko sudova u raznim državama podnijela zahtjeve u kojima traži pravnu zaštitu za igrače kojima bi Uefa i Fifa zabranile nastupanje za nacionalne reprezentacije. Sindikat profesionalaca (FIFPro) je također najavio da će se boriti protiv toga da se "igrači koriste kao imovina u pregovorima" i da se donese bilo kakva mjera koja će "ometati njihovo pravo na igranje za reprezentaciju". Klubovima bi, naravno, odgovaralo njihovi igrači ne odlaze u reprezentaciju.
Hoće li biti još tužbi?
- Naravno. Uefa će od odmetnutih klubova tražiti između 50 i 60 milijardi eura odštete. Tužbe pripremaju i televizijske kuće koje su otkupile TV prava za prijenose utakmica nacionalnog prvenstva i Lige prvaka.
Zar će zaista klubove iz Superlige izbaciti iz nacionalnih prvenstava?
- Tako glasi Uefina prijetnja.
Kako su reagirali nacionalni savezi i lige?
- Zasad su na Uefinoj strani, ali pitanje je kako će reagirati ako/kada Superliga uistinu počne. Hoće li, primjerice, španjolski Savez prihvatiti nacionalnu ligu bez Real Madrida i Barcelone, ili će ustrajati na tome da ih zadrži pa makar ti klubovi preko tjedna igrali Superligu, a ne Uefinu Ligu prvaka. Osnivači Superlige spremni su vikendima igrati u nacionalnoj ligi. Zasad (u kojoj će zbog dodatnog bogaćenja imati priliku biti još dominantniji). Potezi nacionalnih saveza mogli bi biti ključni u ovom nogometnom ratu, a uvelike će ovisiti i o tome kako će se rasplesti Uefina prijetnja o zabrani igranja za reprezentaciju igračima iz odmetnute Superlige.
Kad smo kod igrača, zar je moguće da Modrić, Brozović, Perišić i ostali neće igrati za Hrvatsku na Europskom prvenstvu ovoga ljeta?
- Kako bi se Uefina prijetnja pretvorila u konkretnu odluku prvo je potrebno da odmetnici odluče sa Superligom startati već ovog kolovoza, što bi značilo da se neće prijaviti za Uefina natjecanja u sezoni 2021./2022. Rok za prijavu Uefi je početkom lipnja. Svako odgađanje Superlige odgađa moguće Uefine sankcije igračima. Što se tiče Modrića, on ionako (još) nije formalno potpisao ugovor za sljedeću sezonu pa nakon kraja sezone više neće biti član Reala (dok ne potpiše produljenje).
Uefa u svojoj borbi zagovara političare i navijače. Što oni mogu učiniti?
- Zazivanje političara s Uefine strane je licemjerno, jer već godinama prijete i kažnjavaju nacionalne saveze zbog "uplitanja politike u nogomet", ali zasad imaju njihovu podršku. Navijači iz Europe masovno su protiv Superlige, ali tek će se saznati kolika je njihova moć.
Kakav je stav "superligaša" o navijačima i njihovoj pobuni?
- Nas, staromodne navijače, smatraju nužnim zlom. Uvjereni su da će preživjeti pobunu lokalnih navijača, odnosno da će ih i dalje dovoljno dolaziti na utakmice kad se otvore stadioni. Komercijalni prihodi ionako uvelike nadmašuju prihode od prodanih ulaznica. Prilikom dogovaranja Superlige navijače su podijelili na dva dijela: "legacy fans" i "fans of the future". Oni prvi su, kao što smo naveli, staromodni navijači, koji sport doživljavaju piramidalno, s mogućnošću da ama baš svaki klub ima priliku izboriti se za Ligu prvaka. "Superligaši" okreću se ovim drugim navijačima, koji žele što češće gledati utakmice između najboljih klubova i igrača, i koje ne uzbuđuju "uljezi" poput Dinama, BATE Borisova, Ferencvarosa... Generacijama koje će uskoro, ako već i nisu, postati glavni potrošači i predvodnici kompanija koje su budući investitori i sponzori.
OK, klubovi su gramzivi i žele postati još bogatiji i smanjiti rizik gubitka novca. Ali kolika je Uefina odgovornost?
- Velika, jer nije bila spremna za nedjeljni udar "12 odmetnika". Osim toga, Uefa je ta koja je stvorila to čudovište zvano Superliga, kada je Kup prvaka pretvorila u natjecanje u kojem sudjeluju i četvrtoplasirane momčadi pojedinih liga. I nacionalni savezi također su odgovorni. Ovo što se danas događa posljedica je i stvaranja liga poput Premiershipa, koja je omogućila da, na području Engleske, bogati postanu još bogatiji.
Gdje je u svemu Fifa?
- Javno je zasad vrlo blaga. Naglasila je da neće dopustiti zatvorenu ligu (Superliga želi to ispuniti ostavljanjem pet mjesta za klubove koji bi to izborili rezultatom u nacionalnoj ligi) i pozvala na dodatnu rundu razgovora. Infantino je oprezan jer u ljeto 2022. godine, ili najkasnije 2023., želi startati sa Svjetskim klupskim prvenstvom u ljetnom periodu, u kojem bi sudjelovala 24 kluba. Za taj projekt potrebni su joj klubovi koji su osnivači Superlige. Fifa želi preuzeti i dio Uefinog kolača i ovlasti, ali to ne iznose javno.
Je li ovo početak ili kraj?
- Samo početak. Krajnji cilj "superligaša" je europski nogometni NBA, liga s 30-ak klubova, iz koje ne bi bilo ispadanja i u potpunosti bi preuzela termine današnjih nacionalnih liga i Uefinih klupskih natjecanja. Zbog toga ovo što se danas događa nije samo borba protiv Superlige koja bi zamijenila Uefinu Ligu prvaka, nego borba protiv amerikanizacije europskog shvaćanja sporta.