Jedan od najčitanijih poslovnih časopisa u Njemačkoj, WirtschaftsWoche, objavio je ovaj tjedan veliku priču o robovskom radu koji je obogatio njemačke industrijske gigante za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Brojne velike firme, poput Boscha, Mercedesa, Deutsche Banka, Volkswagena i drugih, koristile su robovsku radnu snagu koja se uglavnom sastojala od zarobljenika koncentracijskih logora. Ukupno je njemačkoj industriji pomoglo gotovo 300.000 robova.
Mnoge tvrtke koje se nalaze na listi tjednika već su se razračunale sa svojom nacističkom prošlošću.
Daimler je još 1986. priznao da je koristio 40.000 prisilnih radnika pod groznim radnim i životnim uvjetima za vrijeme rata, što je tvrtci omogučilo zgrtanje masivnog profita.
Električni gigant Bosch koristio je 20.000 robova, dok je obitelj Quandt, vlasnici BMW-a, koristila 50.000 robova, a čeličana ThyssenKrupp čak 75.000.
Volkswagen, proizvođači popularne ‘bube’, ovisili su o robovskom radu 12.000 zatvorenika u najgorim zamislivim uvjetima u svojoj tvornici u Wolfsburgu. Kemijske i farmaceutske tvrtke BASF, Bayer i Hoechst upošljavale su 80.000 robova.
Najveća njemačka banka - Deutsche Bank - nije koristila robovsku radnu snagu, no svejedno se obogatila za vrijeme nacizma. Kada su nacisti došli na vlast, banka je otpustila sve židovske direktore i od 1938. na dalje postala je najbogatija u Njemačkoj kroz oduzimanje židovskih tvrtki.
Izdavački div Bertelsmann, današnji vlasnici RTL-a, postao je bogat objavljujući ratne knjige za Hitlerjugend, i profitirajući na ugovorima s njemačkom vojskom i centralom nacističke stranke u Minhenu.