Rumunjski ministar vanjskih poslova Teodor Meleşcanu posjetio je Hrvatsku. Prvo je u Splitu otvorio počasni konzulat, a zatim je u Zagrebu održao razgovore s državnim vrhom. I dao intervju za Jutarnji list.
Koji je razlog toliko dinamičnih hrvatsko-rumunjskih odnosa u posljednje vrijeme?
- Kontinuirani pozitivni trend naših bilateralnih odnosa - na mnogim područjima i na mnogim pitanjima - temelji se na našim sličnostima gledišta o gotovo svim aspektima regionalnog, europskog i međunarodnog programa, što nam daje vrlo čvrstu osnovu za daljnje produbljivanje naše suradnje.
Izvanredna vrijednost koju dijelimo je i veza između ljudi: hrvatske manjine u Rumunjskoj i rumunjske zajednice, kao i rumunjskih jezičnih zajednica u Hrvatskoj.
Koja područja suradnje vidite da se mogu poboljšati ili otvoriti između naših dviju zemalja?
- Sa zadovoljstvom vas izvještavam da već imamo vrlo dobru suradnju na mnogim područjima, kao što su unutarnji poslovi, pravosuđe, obrana, obrazovanje i zaštita manjina.
Rumunjska i Hrvatska obje su u podunavskoj regiji. Stoga imamo priliku konsolidirati suradnju pod pokroviteljstvom Strategije EU za dunavsku regiju, uz rastuću suradnju na području turizma i okoliša. U okviru naše suradnje trebali bismo uključiti i promociju regionalne vizije energetske sigurnosti koja se temelji na pravu država u regiji da imaju siguran, učinkovit, diverzificiran i prihvatljiv pristup energetskim resursima u skladu s načelima Strategije energetske unije EU-a. Rumunjska i Hrvatska angažirane su u europskoj raspravi o ovoj temi, kao i u regionalnim projektima povezivanja i opskrbe s ciljem jačanja energetske sigurnosti naših zemalja i naših susjeda.
U kojoj mjeri Rumunjska radi s Hrvatskom glede predsjedanja Vijećem EU?
- Rumunjska će preuzeti svoj prvi mandat predsjedavajućeg Vijeća EU 1. siječnja 2019. Pristupamo ovom izazovu kao izvanrednoj prilici za doprinos jačanju i produbljivanju temeljnih načela i vrijednosti EU-a s čvrstim opredjeljenjem za ujedinjenu i još povezaniju Uniju. Rumunjska, Finska i Hrvatska imat će, kao predsjedavajuća trojka, važnu ulogu u oblikovanju budućnosti Europske unije. Rumunjska je snažno posvećena konsolidaciji zajedničkog rada u korist snažnog, uspješnog i budućnosti okrenutog europskog projekta koji u središte stavlja europskog građanina i temeljne vrijednosti na kojima se zasniva U tom kontekstu Rumunjska visoko cijeni vrlo pragmatičan i konstruktivan pristup koji je Hrvatska promovirala u raspravama već održanim u cilju identificiranja potencijalnih zajedničkih prioriteta. Budućnost EU-a i jasan fokus na politiku usmjerenu prema građanima već su identificirani kao zajednički opći prioriteti za naredno razdoblje. Konkretnije, Rumunjska i Hrvatska, zajedno s Finskom, također su se složile oko mogućnosti koju nudi predsjedavajuća trojka, da zajednički rade na povećanju povezanosti na unutarnjem tržištu, uključujući promociju makroregionalnih strategija kako bi se omogućilo s jedne strane, pošten i nepristran pristup resursima i koristima članstva u EU, a s druge strane, na održivoj osnovi podupirati povećanje konkurentnosti europskog gospodarstva.
Kako vidite budućnost Inicijative triju mora? Je li ona previše američki orijentirana i predaleko od Bruxellesa kao što neki kažu?
- Inicijativa "Triju mora" je ekonomska platforma suradnje usmjerena na rješavanje razvojnih razlika između novijih i starijih članica EU i na pomoć zemljama sudionicama u povećanju ekonomske konvergencije s ostatkom Unije. Jedno od glavnih područja suradnje Inicijative je energija, zajedno s transportom i digitalizacijom, a nadamo se da ćemo moći identificirati glavne regionalne projekte koji će se promovirati unutar ove inicijative. Inicijativa je istodobno pro-EU i pro-transatlantska, a mi bismo voljeli da su u potpunosti uključene institucije EU, druge članice EU i SAD. Ne percipiratmo pro-EU i pro-transatlantske dimenzije Inicijative međusobno isključivima. Naprotiv, vjerujemo da u fluidnom i izazovnom globalnom kontekstu trebamo da EU i SAD ostanu što je moguće više bliži - politički, ekonomski i na području sigurnosti.
Postoji li prijetnja da PESCO potkopava NATO?
- PESCO je u središtu tih događaja, kao inicijativa osmišljena da se osigura snažnija obrambena suradnja članica sudionica. Za Rumunjsku je važan razvoj PESCO-a, temeljen na transparentnosti, koherentnosti i uključenosti. Smatramo da PESCO može pridonijeti jačanju suradnje između EU i NATO-a na različitim područjima kao što je razvoj kapaciteta. Cilj ne smije biti samo izbjegavanje dupliciranja već i poboljšanje sinergija i usklađivanje prioriteta EU i NATO-a. Prema našem mišljenju, ne može se postaviti pitanje EU ili NATO ako želimo postići dugoročnu sigurnost i stabilnost. Trebamo i EU i NATO, Europu i SAD kako usko surađuju.
U Europi postoje kritičari koji tvrde da je ruska prijetnja prenapuhana. Kakvo je vaše mišljenje?
- Svjestan sam takvih razmišljanja, na temelju različitih kalkulacija. Ali stvarnost govori za sebe. Prije 4 godine Rusija je nezakonito pripojila Krim, svojim djelovanjem i dalje destabilizira istočni dio Ukrajine. Te su akcije kao nikada prije (u proteklih 40 godina) dovele u pitanje europsku sigurnost u svojoj srži. Dodajte postojeći niz zamrznutih sukoba (Transdnjerstija, Nagorno-Karabakh, Južna Osetija i Abhazija) koji se mogu lako otopiti. Rusko vojno jačanje u Crnom moru još je jedna stvar zabrinjavajuća realnost. Umjesto uklanjanja okolnosti koje su dovele do sankcija, Rusija nastoji na svaki način podijeliti zemlje članice EU i javno mnijenje u našim državama oko ovog pitanja.
Bojite li se da Transdnjestrija može postati Krim?
- Iz perspektive temeljnih načela i normi međunarodnog prava, nijedna od ovih dviju situacija nije prihvatljiva. Rumunjska se drži svog načelnog stajališta: potpora suverenosti i teritorijalnom integritetui Republike Moldavije i Ukrajine.
Što je problem kad je riječ o ulasku Rumunjske u schengensku zonu?
- Rumunjska ispunjava sve kriterije za pristupanje Schengenu. Moramo uzeti u obzir da su migracijska kriza i izazovi terorizma koji su se pojavili 2015. godine znatno promijenili pristup s naglaskom na potrebu konsolidacije i prilagodbe schengenskog prostora novom sigurnosnom kontekstu. Sudjelujemo u procesu reforme schengenskog prostora iznoseći konkretne prijedloge u pregovorima koji se bave trenutnom revizijom schengenskog acquisa. Rumunjska će nastaviti djelovati u duhu solidarnosti i odgovornosti, priznavajući kako ne smijemo dozvoliti nikakvu sigurnosnu povredu u jamčenju sigurnosti građanima EU i nadamo se da će svi uključeni akteri biti svjesni važnosti finaliziranja, što je brže moguće, proširenja Schengena. Vjerujemo da se jačanje schengenskog prostora može postići jedino dopuštajući Rumunjskoj i Bugarskoj da postanu punopravne članice, a također podupiremo pristupanje Hrvatske schengenskom području čim ispuni sve kriterije.
Rumunjskog šefa diplomacije primit će danas među ostalim predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, premijer Andrej Plenković i potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić.