Ugledni portal koji se bavi infrastrukturom B1M napravio je pregled najvećih infrastrukturnih projekata koji će doprinijeti boljem povezivanju Europe.
Riječ je o projektima čija se vrijednost u pravilu mjeri milijardama eura - na nekima je gradnja već daleko odmakla, a ne nekima tek treba započeti.
Hrvatskoj je zanimljivo i da se među ogromnim željezničkim tunelima ispod Alpa, cestovnim tunelom ispod Baltičkog mora te velikim vodenim kanalom u Francuskoj našao i Pelješki most.
Pa pogledajmo koje je sve megaprojekte B1M uvrstio na svoju listu.
Pelješki most (Hrvatska)
Prvi projekt koji se navodi je Pelješki most koji će, jednom kad bude dovršen (najvjerojatnije za dvije godine) spojiti najjužniji dio Hrvatske s ostatkom zemlje, čime se zaobići trenutno nužni prijelaz granice s BiH u Neumu. Most će biti dugačak 2404 metra, širok 23,6 metara, a cijeli projekt gradnje vrijedan je 420 milijuna eura.
Izvođač radova je kineska kompanija China Road and Bridge Corporation, dok pristupne ceste, ukupno duge 32 kilometara, grade austrijska tvrtka Strabag i grčki Avax.
Projekt Seine-Scheldt (Francuska i Belgija)
Ovaj 8 milijardi eura vrijedan projekt trebao bi kanalima povezati unutrašnjost Europe s oceanom. Iako je Zapadna Europa, naročito Benelux, već prepuna kanala, mnogi od njih su prilično stari i ograničeni za plovidbu brodova čija nosivost ne prelazi 600 tona.
Stoga se ovim projekt planira napraviti mreža plovnih kanala kojima bi se Pariz povezao sa Sjevernim morem, a kojima bi mogli ploviti brodovi nosivost od 4500 tona. Ukupno bi se od Pariza do Dunkirka, Antwerpena i Rotterdama izgradilo 177 kilometara novih plovnih kanala, a mreža bi koristila i postojeće plovne puteve (rijeke i kanale).
Jednom kad projekt bude u potpunosti dovršen povezat će riječne slivove Seine i Rajne.
Bazni tunel Brenner (Austrija i Italija)
Riječ je o ogromnom, 55 kilometara dugom željezničkom tunelu s dvije cijevi koji će povezati Austriju i Italiju ispod Istočnih Alpa. Gradnja je počela još 2008., trebala bi se završiti 2028. godine, a vrijednost projekta procjenjuje se na 8,4 milijarde eura.
Zajedno s većim dijelom već postojećeg Inntal tunela u blizini Innsbrucka činit će ukupno 64 kilometara dug željeznički tunel, najduži na svijetu. Ovaj će tunel skratiti vrijeme putovanja od austrijskog Innsbrucka do talijanskog Bolzana s 2 sata na samo 50 minuta, a istovremeno će poboljšati efikasnost prijevoza tereta i smanjiti zagađenje okoliša.
Šire gledano, ovaj tunel centralni je dio 2200 kilometara duge željezničke osi koja će se protezati od Berlina pa sve do Palerma na Siciliji.
Fehmarnbelt tunel (Njemačka i Danska)
Ovaj 18 kilometara dugi tunel za cestovni i željeznički promet spojit će Njemačku i Dansku ispod Baltičkog mora.
Tunel će se graditi spajanjem unaprijed konstruiranih, 73.000 tona teških sekcija tunela koje će se s pontona spuštati ispod površine mora u kanal iskopan na dnu mora, a potom će se prekriti slojevima pijeska i kamenja.
Cijeli projekt, navodi B1M, težak je 7,4 milijarde eura, a na toj će ruti skratiti putovanje od Danske do Njemačke s 45 minuta putovanja trajektom na samo 10 minuta za putovanje autom i 7 minuta za putovanje brzim vlakovima koji će povezivati Hamburg i Copenhagen.
Gradnja bi trebala početi s prvim danom 2021., a ovaj tunel će po dovršetku ubrzati i vrijeme putovanja od Njemačke prema Švedskoj i Norveškoj.
Brza željeznička linija Lyon - Torino
Cilj ovog projekta je povezati francusku i talijansku mrežu brzih željeznica prugom od 270 kilometara koja će spajati Lyon i Torino. Ovo je ujedno najambiciozniji, ali i najkontroverzniji projekt na listi čiji se trošak procjenjuje na čak 25 milijardi eura.
Gotovo trećinu svih sredstava "posjet će" izgradnja 57,5 kilometara dugog Baznog tunela Mont d’Ambin. Riječ je o tunelu koji će se protezati ispod Alpa, na dijelovima čak 3 kilometara ispod vrhova planinskog masiva, a koji će po dužini preteći trenutno najduži željeznički tunel na svijetu, švicarski Bazni tunel Gotthard, za 400 metara.
Radovi su na ovom projektu počeli prošle godine, ali ne prolaze bez teškoća s obzirom na to da se talijanski pokret No Tav protivi gradnji gigantskog tunela. (Priredio: Jutarnji.hr)
