Nakon višemjesečne pauze, predstavnici Irana i svjetskih sila u ponedjeljak su se dogovorili da će ponovno sjesti za stol i pokušati pronaći rješenje za oživljavanje iranskog nuklearnog sporazuma. Riječ je o indirektnim pregovorima u kojima predstavnici europskih država služe kao posrednici između Teherana i Washingtona, uz prisutnost Kine i Rusije kao potpisnica originalnog sporazuma iz 2015. godine.
Deklarativni je cilj Irana osloboditi se američkih sankcija koje ozbiljno opterećuju ionako izmučeno iransko gospodarstvo, dok Sjedinjene Države i ostali zapadni saveznici žele da se iranski nuklearni program vrati u okvire zadane originalnim sporazumom koji je zamišljen kako bi osigurao da Iran ne može razviti nuklearno oružje.
Sporazum, koji su uz Iran i SAD potpisale sve stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a, uz Njemačku i EU, 2018. godine jednostrano je napustio tadašnji američki predsjednik Donald Trump, koji je potom nametnuo sankcije Teheranu obećavajući da će isposlovati bolji sporazum.
Iran je prvo pričekao godinu dana da ostale potpisnice pokušaju utjecati na Washington da se vrati sporazumu, a potom se upustio u seriju eskalirajućih kršenja ograničenja svojeg nuklearnog programa, obogaćujući uran iznad razine i preko količina dopuštenih sporazumom. S dolaskom predsjednika Joea Bidena na vlast Washington je poslao signale da je voljan vratiti se u sporazum, no Teheran je inzistirao da SAD mora učiniti prvi korak - ukinuti sankcije - prije nego što Iran zaustavi nedopušteno obogaćivanje urana.
Šest sastanaka
Predstavnici svih originalnih potpisnica sporazuma održali su ove godine u Beču šest sastanaka kako bi pokušali razriješiti tu pat-poziciju, no pregovori su zaustavljeni u lipnju, uoči iranskih predsjedničkih izbora na kojima je umjerenog predsjednika Hassana Rouhanija zamijenio ultrakonzervativni klerikalac Ebrahim Raisi, koji je uz podršku vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija jasno naznačio da namjerava zauzeti još tvrđi stav u pregovorima sa Zapadom.
Povećavaju zalihe
Iranski je službeni stav da SAD mora ne samo prekinuti sankcije, nego i ponuditi više od toga, s obzirom na to da se Washington pokazao kao nepouzdan partner te da je originalni sporazum propao upravo zbog SAD-a. Dok su pregovori bili pauzirani, Iran je nastavio obogaćivati i povećavati svoje zalihe urana koji bi se uskoro mogao teoretski iskoristiti za izradu nuklearnog oružja.
Izrael, kao i pojedini zapadni analitičari, strahuje da Teheran zapravo pregovara s figom u džepu te da samo pokušava dobiti na vremenu kako bi prešao točku bez povratka u razvoju nuklearnog oružja. Zabrinutost sadašnjim stavom Teherana izrazio je i posebni izaslanik SAD-a za Iran Rob Malley, koji nije optimističan oko uspjeha pregovora.
"Ako počnu biti preblizu, bliže nego što nam je ugodno, naravno da nećemo biti spremni mirno sjediti", rekao je za NPR ranije ovog tjedna. Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA), čiji inspektori imaju sve manji pristup iranskim postrojenjima, objavila je ovaj mjesec da Teheran već raspolaže s više od 17 kilograma visokoobogaćenog urana, s barem 60 posto fisilnog izotopa urana-235 te više od 113 kilograma obogaćenog na barem 20 posto.
Inspektori IAEA-e izrazili su i zabrinutost zbog iranskog odbijanja suradnje, no zapadni su diplomati prošli tjedan odbili donijeti rezoluciju koja bi kritizirala Teheran, kako se ne bi ugrozili dalji pregovori.
Iran, vjeruju pojedini diplomati, vjeruje da će izboriti bolje ustupke i kraće pregovore ako se nastavi ponašati beskompromisno, no takav je stav dvosjekli mač. Uz uvijene američke prijetnje oko nuklearnog programa, realna je prijetnja i Izrael koji bi se mogao upustiti u samostalni napad na iranska postrojenja ako se zabrine da je Teheran preblizu nuklearnom oružju.