Pitanje ukidanja patenta na cjepiva za covid-19 novi je kamen smutnje između Njemačke i Sjedinjenih Država nakon što je američki predsjednik Joe Biden u srijedu objavio da podržava tu izvanrednu i neočekivanu mjeru, a kancelarka Angela Merkel u četvrtak poručila da joj se protivi jer ukidanje patenta neće proizvesti željeni učinak.
Berlin se, naime, ne slaže s Bidenovim stavom da bi privremeno ukidanje patenata ubrzalo proizvodnju cjepiva i učinilo ga dostupnim zemljama u razvoju od kojih su neke pod jakim pritiskom pandemije, a čak se pojavila prijetnja da bi mogle ugroziti napredak u dijelu svijeta koji se pomalo izvlači iz trećeg vala zahvaljujući cijepljenju stanovništva.
Iz Svjetske zdravstvene organizacije pozdravili su, pak, američku ideju, koja je, kada je objavljena, izazvala lagani šok. Neki su je čak nazvali "seizmičkom" odlukom, objeručke su je prihvatili Liječnici bez granica, prvi na udaru pandemije, dok su drugi neslužbeno govorili da Biden donosi odluke koje će se "svidjeti narodu, ali nisu dobre dugoročno".
Ursula von Der Leyen, šefica Europske komisije, objavila je da je EU "otvorena za raspravu o ideji kako riješiti problem", a Francuska je čak nominalno pozdravila ideju. Ključne će ipak biti druge zemlje.
Važan je konsenzus
Osim Njemačke, čiji je BioNTech proizveo Pfizerovo cjepivo, to su i Ujedinjeno Kraljevstvo, čiji Oxford stoji iza cjepiva AstraZenece, ali i zemlje poput Švicarske i Kanade, Norveške i Japana, koje su također u taboru "protiv".
Bilo koja odluka koja će se donijeti pred Svjetskom zdravstvenom organizacijom mora biti temeljena na konsenzusu zbog čega se od Bidenove ideje trenutno ne očekuje puno. No, neki ionako spekuliraju da je Biden taktizirao s ciljem da se velike farmaceutske kompanije pritisnu da izdaju više licenci za proizvodnju trećim zemljama poput Indije.
Farmaceuti i protivnici ideje ističu da nije stvar u receptu za cjepivo već u proizvodnji, kvaliteti, kontroli sirovina, tehnologiji za proizvodnju i drugome. "Američki prijedlog imao bi značajne posljedice na proizvodnju cjepiva u cjelini. Ograničavajući faktori u proizvodnji cjepiva su proizvodni kapaciteti i visoki standardi kvalitete proizvodnje, a ne patenti. Zaštita intelektualnog vlasništva je temelj za inovaciju i tako mora ostati i ubuduće", poručili su iz Berlina.
Pitanje na burzama
Mnogima je ipak teško oteti se dojmu da je u prvom redu riječ o novcu i zaštiti interesa farmaceutskih kompanija iako se nalazimo u "nenormalnim vremenima". Prijedlog američkog predsjednika već je u tom smislu izazvao potrese jer je njegova izjava gurnula prema dolje vrijednost američkih i kineskih farmaceuta na burzama.
Američki državni tajnik Tony Blinken izjavio je da je američki prijedlog samo jedan od prijedloga koje SAD razmatra kako bi se ubrzala borba protiv pandemije. Da nešto treba učiniti je jasno i svjetska politika slaže se sa stručnjacima da dok nisu sigurni svi, nije siguran nitko.
I dok se cijepljenje u razvijenom svijetu zahuktalo, novu zabrinutost izaziva nezaštićenost siromašnijih zemalja čiji se zdravstveni sustavi ne mogu nositi s pritiskom pandemije. Zemlje poput Južne Afrike i Indije još su prošle jeseni zatražile privremeno ukidanje patenata kako bi se riješila ta neravnoteža.
"Ovo nisu normalna vremena, poručile su te dvije zemlje i zatražile da se recept za proizvodnju podijeli svima kako bi i druge zemlje mogle proizvoditi cjepiva kod kuće. Tada je i Amerika bila snažno protiv.
Naime, zarada od patenta je važna jer omogućuje nove inovacije i ulaganje u daljnji razvoj. Farmaceutske kompanije koje se protive prijedlogu iz SAD-a ustraju u tvrdnji kako bi ukidanje patenta ionako bilo kao da otkriju recept bez davanja sastojaka ili uputstava za upotrebu.