Većina barikada koje su postavili Srbi sa sjevera Kosova uklonjena je u petak nakon 19 dana, dok Beograd poslije deeskalacije očekuje pritisak međunarodne zajednice da se ubrza postizanje sporazuma s Prištinom.
Na teritoriju četiri općine sjevera Kosova Srbi su postavili zapreke početkom prosinca, prosvjedujući zbog uhićenja svojih sunarodnjaka i dolaska specijalnih postrojbi kosovske policije.
Priština uhićene tereti za narušavanje ustavnog poretka, a najava kosovskih vlasti da će silom ukloniti barikade izazvala je potkraj godine nove napetosti.
Poslije oslobađanja dvojice uhićenih, predstavnici Srba sa sjevera dogovorili su u četvrtak s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem uklanjanje barikada. Većina zapreka je u međuvremenu uklonjena, ceste su prohodne, ali dva prijelaza - Jarinje i Brnjak - još nisu otvoreni za promet, javljaju lokalni portali.
Uklanjanje barikada pozdravili su međunarodni dužnosnici SAD-a i EU-a, tražeći da sad obje strane odustanu od teških riječi, smire strasti i ubrzaju dogovore do postizanja konačnog sporazuma o normalizaciji odnosa.
Rastu sumnje da bi dijalog mogao biti okončan do roka u ožujku 2023.
- Vjerujem da je sad riješen problem, ali tenzije ostaju visoke i stupanj nepovjerenja veći je nego ikad - izjavio je za portal Politico posebni izaslanik EU-a za pregovore Beograda i Prištine, Miroslav Lajčak, komentirajući odluku o uklanjanju barikada.
Sad je "zaista važno ne dopustiti da situacija sklizne u novu krizu", rekao je Lajčak, naglasivši kako je nužno da čelnici Srbije i Kosova "kreiraju ozračje koje će donijeti produktivnu diskusiju o normalizaciji odnosa".
Lajčak je prethodnih tjedana, u koordinaciji s dužnosnicima SAD-a i NATO-a, nastojao uvjeriti Beograd i Prištinu da odustanu od zapaljive retorike, incidenata i spriječe moguće sukobe.
Portal Politico navodi kako, premda Srbi uklanjaju barikade, sad rastu sumnje da bi dijalog uz posredovanje EU-a mogao biti okončan do roka postavljenog za ožujak 2023. godine.
Lajčak naglašava da diplomatski napori neće prestati, napominjući da je ožujak određen kao rok kako bi se "ukazalo na ozbiljnost namjera" da se postigne sporazum.
Vučić: ‘Situacija opasnija i teža nego što se misli‘
Srbijanski predsjednik Vučić izjavio je u petak da je tijekom jutra razgovarao s predstavnicima EU-a i "zamolio ih da povedu računa jer je situacija na Kosovu i Metohiji puno opasnija i teža nego što se misli".
"Bojim se neodgovornosti europskih predstavnika i bahatosti prištinskih vlasti", rekao je Vučić novinarima u Beogradu, nakon što je primio jednog od Srba kojeg su vlasti u Prištini oslobodile iz pritvora.
Vučić je naglasio kako očekuje "da polovicom siječnja dođu velikani i velikaši iz svijeta" i poruče kako "moramo postići sporazume".
Kosovo, bivša pokrajina unutar Srbije u nekadašnjoj Jugoslaviji, proglasilo je 2008. godine neovisnost koju službeni Beograd, uz potporu Rusije i Kine, ne priznaje i odbija se suglasiti o članstvu Kosova u UN-u i međunarodnim organizacijama.
Državnost Kosovu ne priznaje stotinjak članica UN-a, među kojima i pet članica Europske unije te Vatikan.
Beograd inzistira na dosljednom provođenju Briselskog sporazuma, postignutog 2013. pod pokroviteljstvom EU-a kojim se Priština obvezala na stvaranje zajednice općina sa srpskom većinom na Kosovu.
Sporazum nikad nije proveden jer se dvije strane ne mogu dogovoriti kako bi uopće funkcionirala ta asocijacija za koju Priština tvrdi da bi mogla dovesti do paralelne izvršne vlasti pod kontrolom Beograda.
Na stolu je trenutačno i tzv. plan Macron-Sholz kao prijelazno rješenje do postizanja konačnog pravno-obvezujućeg sporazuma koji Priština u konačnici vidi kao međusobno priznanje i članstvo u UN-u.
Beograd, pak, inzistira na kompromisu i "crvenim linijama" pod kojim podrazumijeva poštivanje dosadašnjih sporazuma te Rezolucije 1244 VS-a UN-a kojom su okončani ratni skuobi na Kosovu potkraj 90-ih godina prošloga stoljeća.