U
Ž
I
V
O
Rusija i Ukrajina u utorak su razmjenjivale žestoku topničku vatru u Doneckoj oblasti i na jugu zemlje dok je u Parizu Emmanuel Macron bio domaćin sastanka o pomoći Ukrajini čije stanovništvo jedva preživljava na ledenim zimskim temperaturama.
Na južnom bojištu ukrajinske su snage djelomično oštetile most pokraj grada Melitopolja koji je u ruskim rukama i koji predstavlja glavni cilj ukrajinskih snaga u tom dijelu zemlje. Riječ je o prijelazu preko rijeke Moločna koji se nalazi istočno od Melitopolja. Snimka koju je objavila ukrajinska strana pokazuje dvije oštećene potpore mosta zbog kojih je neupotrebljiv za tešku vojnu opremu. Prije dva dana Ukrajina je pogodila hotel u istom gradu, što je rezultiralo znatnim brojem žrtava.
Repriza Hersona?
Mnogi analitičari ukrajinski pritisak vide kao ponavljanje strategije korištene tijekom vraćanja grada Hersona. Pritisak na Melitopolj znači i pritisak na ruske živce u pogledu razbijanju obrane poluotoka Krima. Naime, ukrajinske snage napadaju ruske vojne ciljeve, uključujući opskrbne linije i logističke kanale prema Krimu i gradovima smještenim dalje prema istoku, Berdjansku i Mariupolju.
Ukrajinska vojska je izvijestila o uspješnom odbijanju ruskih napada na deset područja u Donecku. Rusija je također ustvrdila da polako pomiče svoje pozicije te da je prethodni dan u jednom napadu usmrtila 30 ukrajinskih boraca. Međutim, neovisne analize kažu da je rusko napredovanje slabo, iako se tjednima vode teške borbe. Oko 70 zemalja i međunarodnih organizacija danas se sastalo u Parizu na donatorskoj konferenciji za Ukrajinu. Naime, ruska kampanja za bacanje zemlje u mrak i hladnoću uspješno se nastavlja, a pomoć saveznika trebala bi idućih tjedana i mjeseci stići do Ukrajine i pomoći stanovništvu koje pati u uvjetima jake zime. Dok se već nekoliko dana najavljuje novi val izbjeglica iz smrznute Ukrajine, francuski je predsjednik, otvarajući konferenciju, nazvao rusko granatiranje civilne energetske infrastrukture ratnim zločinom koji se događa kao znak osvete zbog gubitaka na frontu.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski videovezom je sudionicima rekao da je 12 milijuna stanovnika bez redovite opskrbe električnom energijom. Zelenski je istaknuo kako su prijeko potrebni generatori, oklopna vozila i pancirke za vojnike. Ruski napadi dronovima diljem zemlje doveli su do uništenja polovice energetske infrastrukture. Zelenski je od zemalja članica skupine G7 prethodni dan zatražio i moderne tenkove i oružje dugog dometa. Govoreći o infrastrukturi,rekao je da vlada u Kijevu treba 800 milijuna za "hitne energetske potrebe tijekom zime". Drugi sastanak - između Francuske, Ukrajine i oko 500 kompanija - trebao bi pronaći odgovore na pitanja kako se može uložiti u Ukrajinu kratkoročno i dugoročno. Jedan francuski diplomat novinarima je otkrio kako je prioritet osigurati da ne dođe do kolapsa električne mreže i da se cijevi s vodom ne zalede. Švicarska kompanija Nestlé najavila je gradnju tvornice na zapadu Ukrajine. Emmanuel Macron je prije konferencije rekao da postoji sporazum o uklanjanju teškog naoružanja iz nuklearnog postrojenja Zaporižja te da su u tijeku razgovori o detaljima. Pomoć Ukrajini najavio je niz saveznika, među ostalim i Njemačka. Berlin će odobriti još 50 milijuna eura pomoći Ukrajini zbog napada na ukrajinsku infrastrukturu, rekla je njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock. Dodala je da Berlin radi na isporuci generatora, deka i goriva za grijanje.
Pregovori o primirju
"Nećemo dopustiti ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da slomi narod Ukrajine", poručila je Baerbock iz Pariza.
Dva dana se razgovaralo i o mogućnosti mira ili barem primirja. Naime, Ukrajina je u ponedjeljak iznijela svoj prijedlog, navodeći da je mir moguć ako Rusija povuče svoje vojnike s ukrajinskog teritorija i vrati sva okupirana područja. Zelenski je u ponedjeljak predložio održavanje "svjetskog mirovnog sastanka na vrhu". Javio se i Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja, poručivši kako "ne dolazi u obzir" da Rusija povuče svoju vojsku prije Božića, kako to zahtijeva Zelenski. Kremlj kaže da Ukrajina mora predati teritorije koje je Rusija anektirala prije bilo kakvih diplomatskih pregovora. No, Ukrajina se ne slaže. Kijev mora prihvatiti činjenično stanje na terenu, smatra Moskva. "Ruska Federacija ima nove državljane nakon referenduma provedenog na tim teritorijima", izjavio je Peskov i dodao da neće biti diplomatskog pomaka dok Ukrajina to ne prihvati.
Dobra vijest za Ukrajinu stigla je iz Mađarske koja je napokon skinula veto sa slanja 18 milijardi eura vrijedne pomoći Kijevu u zamjenu za odmrzavanje fondova EU. Mađarska je veto na slanje pomoći Ukrajini objašnjavala protivljenjem novom zaduživanju te je govorila da pomoć s Kijevom treba dogovoriti na bilateralnoj osnovi. Međutim, sada je odlučila povući svoj veto kako bi oslobodila europska sredstva za oporavak.