Ukrajina se sve snažnije okreće gušenju ruske logistike na Krimu - i to daje rezultate. Krim se sada nalazi pod učinkovitom opsadom Kijeva, koja je dugo pripremana, a u sklopu koje Ukrajina sustavno izolira svoj okupirani poluotok od ruskih snaga i ostatka ukrajinskog teritorija pod ruskom kontrolom, kroz višesmjernu kampanju udara bespilotnim letjelicama.
"Kreće pakao", rekao je ukrajinski ministar obrane Mihajlo Fedorov u jednom intervjuu prošlog tjedna. "Logistički pravci se prekidaju. Krim se izolira", dodao je.
Uvedeno izvanredno stanje
Naime, Ukrajina, kako donosi u svojoj analizi za Kyiv Independent neovisni vanjskopolitički i sigurnosni analitičar Jimmy Rushton, planira potpuno izolirati poluotok, odsijecajući ga od ruskih opskrbnih linija i istodobno uništavajući ključnu infrastrukturu, što bi u konačnici trebalo dovesti do toga da ruska okupacija Krima postupno oslabi i uruši se sama od sebe. Ukrajinska "blokada" već je dovela do ozbiljnih nestašica goriva, dok su napadi bespilotnim letjelicama dugog dometa na elektroenergetsku infrastrukturu uzrokovali nestanke struje diljem okupiranog ukrajinskog poluotoka. Ruski turisti počeli su se brže-bolje vraćati kućama, dok sve zabrinutiji ruski proratni vojni blogeri nastoje upozoriti na lošu rusku situaciju na Krimu.
Internetom se šire snimke dugih kolona vozila na Krimu zapelih u gužvi, a navodno se radi o ruskim turistima koji bježe glavom bez obzira. Pojavljuju se i snimke na kojima Rusi koji su došli na odmor, ali i lokalno stanovništvo na Krimu, svjedoče kako situacija sliči "apokalipsi", žaleći se na nestašicu goriva, struje, vode, interneta i slično te najavljuju ili razmišljaju o napuštanju Krima. "Nema trajekta, nema mostova, nema goriva, nema autobusa, nema aviona, nema vlakova – a Moskva šuti", primjedbe su Rusa, kako je prenio na X-u bivši savjetnik ukrajinskog ministra unutarnjih poslova Anton Geraščenko. Okupacijske vlasti na Krimu su zaustavile i prijem djece u ljetne kampove za djecu do kraja ljeta.
Ruski poslovni dnevnik Kommersant izvijestio je u petak da je na Krimu i u Sevastopolju uveden režim izvanrednog stanja. Do ove mjere došlo je nakon višednevnih intenzivnih ukrajinskih napada koji su doveli do nestanka struje u dijelovima poluotoka i pogoršali stalne izazove za stanovnike, uključujući nestašicu goriva i ograničenja javnog prijevoza. Tamošnje okupacijske vlasti izvanredno stanje uvele su kako bi se riješili ekonomski problemi, prema objavi čelnika Krima Sergeja Aksjonova, kojeg je postavio Kremlj, na Telegramu.
"Zajedno s guvernerom grada Sevastopolja Mihailom Vladimirovičem Razvožajevim odlučeno je da se potpišu uredbe o uvođenju regionalnog režima izvanrednog stanja u Republici Krim i gradu Sevastopolju. Odluka je donesena prvenstveno radi pojednostavljenja pitanja ekonomske prirode", naveo je Aksjonov. Prema njegovim riječima, pravni režim izvanrednog stanja omogućuje rješavanje pitanja stabilnog funkcioniranja svih sfera o kojima ovisi životna podrška građana.
"Situacija je sada ozbiljna, ali prijeti da postane kritična u samo nekoliko tjedana ako neprijatelj nastavi svoju ‘stratešku zračnu ofenzivu‘ sve intenzivnijim tempom", pesimistična je procjena bivšeg časnika FSB-a, a danas utjecajnog proratnog blogera Igora Girkina, poznatijeg pod ratnim nadimkom Strelkov, ultranacionalista koji je 2014. godine bio jedan od glavnih proruskih separatista u Ukrajini te je dogurao do funkcije "ministra obrane" samoproglašene tzv. Donjecke Narodne Republike, osuđenog u Nizozemskoj zbog rušenja zrakoplova i ubojstva 298 putnika i članova posade na letu MH17 Malaysia Airlinesa iste godine nad istočnom Ukrajinom.
Zabrana prodaje goriva
Ukrajinski napadi na Krim nisu novost, no aktualna kampanja označava prijelaz od sporadičnih udara prema napadima na visokovrijedne vojne ciljeve u sustavnom nastojanju da se poluotok učini sve težim za obranu i opskrbu. Od travnja 2026. godine ukrajinske bespilotne letjelice srednjeg dometa sustavno napadaju ruske konvoje i vozila koja se kreću autocestom R-280, tzv. "Novorosijskom magistralom", dok je Fedorovljevo "zaključavanje logistike" stupilo na snagu. Ukrajina također napada trajekte koje Rusija koristi za prijevoz nafte i vojne opreme preko Kerčkog tjesnaca, mostove koji povezuju poluotok s okupiranim dijelom Hersonske oblasti, kao i skladišta goriva, skladišta plina i elektroenergetsku infrastrukturu na samom Krimu.
"Ukrajinski udari sve se više usmjeravaju prema Krimu", izjavila je za Kyiv Independent Oksana Kuzan, suosnivačica Ukrajinskog centra za sigurnost i suradnju. "Ono što je započelo korištenjem dronova za presijecanje ključnih logističkih arterija u Donjeckoj oblasti razvilo se u mnogo širu operaciju", dodaje.
Ta operacija već rezultira značajnim učincima. Nakon što su ukrajinski dronovi u nedjelju pogodili naftni terminal u Kerču, ruske okupacijske vlasti proglasile su potpunu zabranu prodaje goriva civilima. "Gorivo će se prodavati isključivo državnim institucijama koje osiguravaju funkcioniranje i sigurnost Republike Krim", objavio je istoga dana Sergej Aksjonov.
VIDEO Jedan od najvećih napada Ukrajine do sada, uništena baza na Krimu, drama i u Rusiji
U još jednom pokušaju "štednje goriva", ruski guverner Sevastopolja, Mihail Razvožajev, naredio je obvezno zatvaranje supermarketa, kafića i restorana u regionalnom središtu već u 20 sati. Dodatno pogoršavajući ruske probleme, ukrajinski dronovi pogodili su u srijedu elektranu u Simferopolju i glavnu trafostanicu u Sevastopolju, ostavljajući regionalno središte i velike dijelove poluotoka bez električne energije. "Neprijatelj ponovno udara, pokušavajući nas lišiti normalnih životnih uvjeta i posijati paniku", požalio se tada Razvožajev na Telegramu.
Uništavanje logistike
Ukrajina još od 2022. godine, godine početka invazije punog opsega, postupno, ali uporno prisiljava Rusiju na demilitarizaciju Krimskog poluotoka napadajući zračne baze, položaje protuzračne obrane i pomorske baze. Zračna baza Saki u Novofedorivki pogođena je u kolovozu 2022. misterioznim projektilima dugog dometa, što je bio prvi značajan napad na neki ruski vojni objekt na poluotoku. Tada je uništeno sedam ruskih borbenih zrakoplova, a četiri su oštećena.
Napadi su nastavljeni tijekom 2023. godine, kada je Ukrajina koristila krstareće projektile R-360 Neptun vlastite proizvodnje za gađanje i uništavanje ruskih sustava protuzračne obrane velikog dometa S-400. Brodovi ruske Crnomorske flote gađani su pomorskim dronovima i projektilima dugog dometa, dok su krstareći projektili Storm Shadow/SCALP (ovisno o tome radi li se o britanskoj ili francuskoj inačici projektila, nap. a.) izvršili snažan udar i uništili stožer flote u njezinoj povijesnoj matičnoj luci Sevastopolju. Neprestani ukrajinski pritisak prisilio je na koncu rusku mornaricu da premjesti Crnomorsku flotu u Novorosijsk, oko 350 kilometara istočno.
Od 2025. godine ukrajinske postrojbe bespilotnih letjelica dugog dometa, posebno specijalna operativna jedinica "Prymary" ukrajinske vojne obavještajne službe (HUR), sustavno vrebaju ruske vojne ciljeve diljem poluotoka, osobito sustave protuzračne obrane i radare. "Ukrajina je snažno usmjerena na slabljenje ruskih sustava protuzračne obrane, ne samo na Krimu nego i na svim okupiranim područjima", izjavio je za Kyiv Independent Kyle Glen, istraživač u Centru za otpornost informacija, koji prati ukrajinske i ruske kampanje bespilotnih letjelica. "Uništavanje tih sustava otvorilo je put ukrajinskoj kampanji udara srednjeg dometa na logistiku na jugu zemlje, kao i uspješnim napadima dugog dometa na ciljeve na Krimu i unutar same Rusije", rekao je Glen.
Održiva kampanja
Ukrajinska nastojanja uspostave "blokade dronovima" predstavljaju novu taktiku, omogućenu slabljenjem ruskih sustava protuzračne obrane te potpomognutu novom flotom jeftinih dronova srednjeg dometa i "kamikaza dronova", uglavnom domaće proizvodnje. Rusija se u velikoj mjeri oslanja na cestovnu logistiku koja se kreće Novorosijskom magistralom kako bi dopremala gorivo i vojnu opremu potrebnu za održavanje okupacije Krima, ali i za opskrbu ruskih snaga koje drže pod kontrolom dijelove Hersonske i Zaporiške oblasti. Upravo je stvaranje "kopnenog koridora" prema Krimu bilo jedan od ključnih ruskih ratnih ciljeva.
Transport vojnog tereta na određenim dionicama te rute smanjio se za 71 posto tijekom posljednja dva tjedna, izjavio je 9. lipnja zapovjednik Ukrajinskih snaga besposadnih sustava Robert "Mađar" Brovdi. Suočena s prijetnjom ukrajinskih dronova, ruska vojska uvela je sustav konvoja, pri čemu skupine cisterni prate mobilni protuzračni timovi, te je značajan broj vojnika rasporedila na zadaće obrane od dronova. Ipak, čini se, kako piše Rushton, da to nije previše pomoglo jer se gotovo svakodnevno objavljuju snimke uništenih ruskih logističkih vozila koja su pogodile Brovdijeve snage i brojne druge ukrajinske vojne postrojbe. I sami mobilni protuzračni timovi često postaju žrtve ukrajinskih dronova, koji neprestano patroliraju područjem.
Prema mišljenju Michaela Bohnerta, vojnog analitičara iz think tanka RAND, Moskva će teško pronaći učinkovit odgovor na ukrajinske rojeve malih, jeftinih i masovno proizvedenih dronova. "Ukrajinska kampanja je vrlo održiva", kaže Bohnert za Kyiv Independent. "Ukrajinski dron Hornet (Stršljen) košta do 5000 dolara, a dron Darts (Pikado) oko 2000 dolara", rekao je Bohnert, ističući da je cijena pojedinog drona znatno niža od cijene ruskog prijenosnog protuzračnog projektila te približno jednaka cijeni kratkog rafala granata ispaljenih iz teškog protuzračnog topa. "Čini se da Ukrajina ima dovoljno kapaciteta za dugotrajne i kontinuirane napade", dodao je, naglašavajući da to još prije godinu dana nije bio slučaj.
Prekid prometnih veza
Osim napada na pojedinačna vozila, poglavito kamione, Ukrajina nastoji uništiti i prometne veze koje povezuju Krim s Rusijom i okupiranim dijelovima Ukrajine – željezničke pravce, mostove i trajekte. I ova kampanja, kako se navodi, postiže značajne uspjehe, kako piše Rushton. Više cestovnih i željezničkih mostova koji povezuju poluotok s okupiranim područjima Hersonske oblasti više je puta bilo meta ukrajinskih dronova. Najmanje jedan most je uništen, dok su najmanje tri druga teško oštećena. Satelitske snimke pokazuju ozbiljna oštećenja cestovnog mosta kod Heničeska, koji se sada, čini se, više ne može koristiti za promet, dok je cestovni most kod Čonhara teško oštećen, pri čemu je jedna prometna traka potpuno zatvorena. U oba slučaja ruski vojni inženjeri gradili su pontonske mostove uz postojeće betonske konstrukcije.
Masovni bijeg s poluotoka, ruski čelnik izgovorio donedavno nezamislive riječi: ‘Gotovo je!‘
Ukrajina je most kod Čonhara već gađala krstarećim projektilima Storm Shadow tijekom 2023. godine, nanijevši mu značajnu, ali popravljivu štetu. Ograničene zalihe tih skupih projektila značile su da takva dugotrajna kampanja zračnih udara nije bila moguća. No, ukrajinski dronovi domaće proizvodnje promijenili su tu računicu – čak i ako ne mogu potpuno uništiti mostove, mogu ih dovoljno oštetiti da prolazak teške vojne opreme i velikih logističkih vozila postane nemoguć. "Čini se da Ukrajina ima dovoljno kapaciteta da mostove i druge ključne logističke pravce drži izvan funkcije", ocjenjuje Bohnert. "Ukrajinski dronovi za uništavanje mostova, poput Behemotha, stoje manje od 50.000 dolara, a za rušenje mosta potrebno ih je nekoliko. Ipak, to je daleko manje od približno dva milijuna dolara, koliko stoji jedan projektil Storm Shadow", dodao je. Ključno je i to što se ti bespilotni sustavi proizvode u Ukrajini, čime je osigurana stabilna opskrba bez političkih ograničenja ili uvjeta.
Uništene i trajektne veze
Meta napada postali su i trajekti koji prometuju preko Kerčkog tjesnaca. Promet preko Kerčkog (Krimskog) mosta strogo je ograničen, pa su Rusi prisiljeni cisterne s gorivom, vojni logistički transport i druge teške terete prevoziti trajektima preko tjesnaca. Rusija je zabranila prolazak cisterni i ostalog teškog tereta preko Kerčkog mosta zbog straha od ponavljanja ukrajinskog napada iz listopada 2022. godine, kada je kamion-bomba eksplodirao pokraj željezničke kompozicije natovarene loživim uljem, izazvavši veliki požar i urušavanje više segmenata cestovnog dijela mosta.
Dana 8. travnja dronovi kojima je upravljao Odjel za aktivne operacije HUR-a pogodili su željeznički trajekt "Slavjanin", prouzročivši teška oštećenja i izbacivši brod iz uporabe. Kasnije satelitske snimke pokazale su brod privezan na doku, snažno nagnut na jednu stranu, s pramcem djelomično potopljenim. Trajekti "Panagia" i "Lavrentij", koje su Rusi koristili za prijevoz vojne opreme iz Rusije na Krim, pogođeni su prošle nedjelje, nakon čega je trajektni promet obustavljen. Ukrajinski izvori tvrdili su da je u istom napadu pogođen još jedan neimenovani trajekt. Svaki teški teret za koji se više ne mogu koristiti trajekti za prijevoz preko Kerčkog tjesnaca stoga mora ići obalnom cestom R-280, gdje je izložen opasnosti od ukrajinskih dronova.
No, koliko god situacija na Krimu trenutačno bila teška, uvijek može postati još gora. Ruski vojni blogeri sada otvoreno izražavaju zabrinutost zbog mogućeg novog ukrajinskog napada na sam Kerčki most, koji je ruski čelnik Vladimir Putin otvorio u svibnju 2018. godine. Most je danas okružen protuzračnim topovima, generatorima dima i višeslojnim pomorskim preprekama namijenjenima zaštiti od napada iz zraka i s mora.
Pitanje pregovaračkog procesa
Oksana Kuzan smatra da će ukrajinski uspjeh u izoliranju Krima pomoći nastojanjima da se Rusiju prisili na povratak pregovaračkom procesu. "Ako Ukrajina već nije preuzela inicijativu od Rusije, onda barem postavlja temelje za to", kaže Kuzan. "Stvaraju se uvjeti koji će Rusiju na kraju prisiliti da sjedne za stol i započne stvarni pregovarački proces", dodaje.
Hanna Notte, stručnjakinja za Rusiju iz Centra za studije neširenja nuklearnog oružja James Martin, izjavila je za Kyiv Independent da Ukrajina može nanijeti Rusiji značajnu "gospodarsku bol", kako na Krimu tako i u samoj Rusiji, ali smatra kako je malo vjerojatno da će Rusija pristati na primirje isključivo zbog ukrajinskog pritiska na Krim. "Mislim da bi događaji na Krimu mogli izazvati konkretnu rusku reakciju samo ako Ukrajinci uspiju dovesti u pitanje rusku kontrolu nad Krimom", rekla je Notte, dodajući kako ne vjeruje da Ukrajina trenutačno ima sposobnost ugroziti rusku vlast nad poluotokom, kako piše autor.
"Naša operacija, uključujući i onu koja se odnosi na Krim, pažljivo je proračunata", rekao je predsjednik Volodimir Zelenski u svom večernjem obraćanju u srijedu, ustvrdivši da će Ukrajina, ako dobije potporu koju su zapadni partneri obećali tijekom nedavnog sastanka skupine G7, "brzo stvoriti uvjete koji će Rusiju prisiliti da odabere mir".
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....