Ukrajina strahuje da se u eventualnom mirovnom sporazumu ne može u potpunosti osloniti na sigurnosna jamstva svojih saveznika te da mora biti spremna stajati sama – poput „čeličnog dikobraza“ – kako bi spriječila ruskog diktatora Vladimira Putina da ponovno napadne.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen prošle je godine instruirala Kijev da zemlju pretvori „u čeličnog dikobraza, neprobavljivog za sadašnje i buduće agresore“.
To, u praksi, znači trajno veliku vojsku, golema ulaganja u najnovije tehnologije bespilotnih letjelica i projektila te snažnu domaću proizvodnju oružja.
„Ukrajina je prošla kroz temeljito preispitivanje onoga što sigurnosna jamstva uopće znače i na čemu bi se trebala temeljiti“, rekla je Aljona Getmančuk, šefica ukrajinske misije pri NATO-u, u razgovoru za POLITICO.
„Ranije je vizija bila gotovo u potpunosti usmjerena na zaštitna obećanja partnera. Danas, međutim, postoji jasno razumijevanje da jezgru svakih sigurnosnih jamstava moraju činiti ukrajinska vojska i obrambena industrija.“
No, da bi se to ostvarilo, Ukrajina mora izgraditi održiv obrambeni sektor, reformirati sustav nabave, temeljito preoblikovati sustav regrutacije, nastaviti ubrzani razvoj dronova, razvijati dalekometne projektile, mora opremiti vojsku suvremenim tenkovima, topništvom i borbenim zrakoplovima (Kijev je već skicirao dogovor o nabavi do 150 švedskih lovaca Saab JAS-39E Gripen) te osigurati desetke milijardi pomoći za izgradnju vojske koje bi se Rusija bojala.
„Buduća sigurnost Ukrajine prije svega se svodi na otpornost proizvodnje“, rekao je Igor Fedirko, direktor Ukrajinskog vijeća obrambene industrije.
„Ne radi se o pojedinačnim sustavima oružja ni o jednokratnim tehnološkim probojima, nego o sposobnosti obrambene industrije da dugoročno funkcionira pod pritiskom, uz predvidljiv i stabilan output.“
Sigurnosna jamstva potrebna su i zato što je američki predsjednik Donald Trump odbacio opciju koja je za Ukrajinu bila najpoželjnija – pozivnicu za članstvo u NATO-u, koji svoje članice štiti klauzulom zajedničke obrane iz članka 5.
„Uz snažne oružane snage, Ukrajini su potrebna i čvrsta sigurnosna jamstva“, izjavio je glavni tajnik NATO-a Mark Rutte prilikom posjeta Kijevu.
No, bez NATO-a, Ukrajina se mora osloniti na posebne bilateralne ili multilateralne sporazume koji nemaju težinu savezništva. Kijev je prema takvim aranžmanima duboko skeptičan, poučen iskustvom iz 1994., kada su Sjedinjene Države i Ujedinjeno Kraljevstvo dale sigurnosna obećanja u zamjenu za ukrajinsko odricanje od nuklearnog arsenala – obećanja koja su se pokazala praznima.
„Neki europski saveznici već su najavili da će, nakon postizanja dogovora, rasporediti postrojbe u Ukrajini. Vojnike na tlu, zrakoplove u zraku, brodove na Crnom moru. Sjedinjene Države bit će krajnji oslonac“, rekao je Rutte, dodavši da su dana sigurnosna jamstva „čvrsta“.
Rusija, međutim, već sada šalje signale da će se protiviti bilo kakvim sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu.
„Ne znamo kakva su jamstva dogovorena, ali očito je riječ o jamstvima za ukrajinski režim koji je vodio rusofobnu, neonacističku politiku“, izjavio je prošlog tjedna ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.
U središtu ukrajinskih strahova nalazi se i pouzdanost Trumpovih obećanja, s obzirom na njegove nagle i nepredvidive zaokrete – od ideje aneksije Grenlanda do propitivanja vrijednosti NATO saveznika i uspostavljanja toplijih odnosa s Putinom.
„Bi li Trump krenuo u rat s Rusijom zbog Ukrajine? Apsolutno ne. Bi li sankcionirao Rusiju zbog kršenja primirja? Vrlo malo vjerojatno“, napisao je analitičar Timothy Ash.
S obzirom na to da sigurnosna jamstva djeluju sve tanje, ukrajinski plan B svodi se na – oslanjanje na vlastite snage.
„Što rat dulje traje, to su Ukrajinci uvjereniji da se prije svega moraju osloniti na vlastite snage“, rekla je Getmančuk.
„To je istodobno odraz razočaranja prema ranijim sigurnosnim obećanjima, skepticizma prema izgledima za članstvo u NATO-u, ali i rastućeg samopouzdanja u vlastitu sposobnost otpora neprijatelju.“
Izgradnja obrane
Ključni element buduće odvraćajuće sile jest velika vojska.
Tijekom mirovnih pregovora Ukrajina inzistira na zadržavanju vojske od 800.000 vojnika.
Dok rat još traje, čak dva milijuna Ukrajinaca traži se zbog izbjegavanja mobilizacije, dok je oko 200.000 vojnika napustilo postrojbe bez odobrenja, rekao je prošlog mjeseca ministar obrane Mihailo Fedorov. Ako dođe do primirja, mnogi sadašnji vojnici poželjet će demobilizaciju.
To znači golem i iznimno skup pothvat izgradnje i održavanja velike mirnodopske vojske – organizirane, profesionalne i uredno plaćene. Za to su nužna poboljšanja vojne obuke na svim razinama te dubinska transformacija zapovjedne i kadrovske strukture, upozorava vojni analitičar Taras Chmut.
Fedorov je najavio snažnu digitalizaciju i široke reforme:
„Naš je cilj transformirati sustav – provesti vojnu reformu, unaprijediti infrastrukturu bojišnice, iskorijeniti laži i korupciju te razviti novu kulturu vodstva i povjerenja, u kojoj će se stvarni rezultati nagrađivati.“
Zamjenik zapovjednika pukovnije bespilotnih sustava Kraken, Kostantin Nemičev, pozvao je na promjene u obuci novaka te snažnije obrazovanje časnika i dočasnika, koje opisuje kao „kostur vojske“.
„Vojnik mora razumjeti da se obučava za borbu i biti spreman na to. A zapovjednici moraju imati liderske sposobnosti… tada ljudi neće masovno bježati iz postrojbi“, rekao je.
Smrtonosni dronovi
Ukrajina tvrdi da Rusija mjesečno gubi oko 35.000 vojnika, ponajviše zbog ukrajinskih dronova – što je sposobnost koju treba dodatno ojačati kako bi se spriječio novi ruski napad.
Ukrajina je izgradila čitavo tržište dronova, flotu bespilotnih sustava, projektile, sustave elektroničkog ratovanja, streljivo i presretače, rekao je Fedorov.
„No, nemoguće je ratovati novim tehnologijama ako se oslanjate na staru organizacijsku strukturu.“
U 2025. godini Ministarstvo obrane ugovorilo je 4,5 milijuna FPV dronova i potrošilo više od 110 milijardi hrivnji (oko 2,1 milijardu eura) na nabavu povezanu s dronovima – tri puta više nego godinu ranije.
„U području dronova, elektroničkog ratovanja i udarnih sustava proizvodnja se već mjeri u stotinama i tisućama komada. Ključni zadatak sada je stabilnost serija i kontrola kvalitete“, ističe Fedirko.
Ukrajina razvija i vlastite projektile. Ako ih proizvede dovoljno, mogla bi ozbiljno ugroziti ruske rafinerije, infrastrukturu i vojne ciljeve u slučaju novog napada.
Rana obećanja obrambene tvrtke Fire Point o proizvodnji oko 200 projektila Flamingo FP-5 mjesečno – s bojevom glavom od 1.150 kilograma i dometom od 3.000 kilometara – nisu se u potpunosti ostvarila, iako su neki projektili već korišteni protiv ruskih ciljeva.
Ukrajina, međutim, raspolaže i drugim krstarećim projektilima te dalekometnim dronovima sposobnima za udare duboko unutar Rusije. U suradnji s Ujedinjenim Kraljevstvom razvija i taktički balistički projektil dometa 500 kilometara s bojevom glavom od 200 kilograma.
Sve to zahtijeva snažnu obrambenu industriju i stabilne javne financije.
Prošle godine ukrajinske obrambene tvrtke imale su kapacitet proizvodnje vrijedan oko 35 milijardi dolara, no financijski iscrpljena država mogla je ugovoriti tek oko 12 milijardi, rekao je Fedirko.
„Do 60 posto kapaciteta ostaje neiskorišteno. Bez dugoročnih ugovora, predvidivog financiranja i zaštićenih proizvodnih lokacija, serijska proizvodnja ne može opstati.“
Uz opremanje vlastite vojske, Ukrajina se nada i izvozu oružja, iako to trenutačna ratna pravila znatno otežavaju.
Nove inicijative Europske unije za obrambenu potrošnju, poput programa SAFE vrijednog 150 milijardi eura, otvorene su i za ukrajinsku industriju. Bruxelles planira i zajam od 90 milijardi eura za Ukrajinu, od čega bi dvije trećine išle na obranu.
Pravno obvezujući sigurnosni sporazumi sa Sjedinjenim Državama i europskim državama, kao i moguća prisutnost multinacionalne „koalicije voljnih“, ključne su teme aktualnih mirovnih pregovora.
„No, oni se u velikoj mjeri doživljavaju kao nadopuna ukrajinskoj vojsci, a ne kao njezina zamjena“, zaključuje Getmančuk.
Za ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog to znači jedno: izgradnju vlastitih obrambenih kapaciteta koji će Rusiju trajno odvraćati od agresije: „S takvim susjedom Ukrajinci moraju biti vrhunski čuvari obrane svoje države – kako bi Ukrajina uvijek ostala neovisna i slobodna od Rusije.“
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....