Ključni događaji:
- Danilov: Ukrajina je spremna pokrenuti protuofenzivu
- ruski mediji javljaju o napadu dronom na Ministarstvo unutarnjih poslova u Belgorodu
- Wagner predaje položaje ruskim snagama u Bahmutu
- Ukrajina tvrdi da Rusi planiraju lažni nuklearni incident
- u napadu dronova oštećena zgrada ruskoh naftovoda
- Kijev od Berlina traži krstareće projektile Taurus
Ruska pravoslavna crkva otpušta protojereja zbog "ometanja" prijenosa ikona
Patrijarh Kiril, poglavar Ruske pravoslavne crkve, u subotu je otpustio svog stručnjaka za umjetnost i restauraciju zbog ometanja prijenosa povijesne ikone Trojstva iz 15. stoljeća iz moskovskog muzeja u crkvu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin odlučio je da se ikona preda crkvi iz moskovske Galerije Tretjakov zbog njezine važnosti za vjernike, objavio je Kremlj ovaj tjedan.
Protojerej Leonid Kalinjin, voditelj stručnog vijeća Moskovskog patrijarhata za crkvenu umjetnost, arhitekturu i restauraciju, rekao je novinskoj agenciji Interfax ovaj tjedan da se dijalog između muzeja i crkve vodi "u dobroj vjeri", nakon što su stručnjaci utvrdili da ikonu treba restaurirati.
U subotu je patrijarh Kiril dekretom razriješio Kalinjina dužnosti "zbog ometanja unošenja ikone" u moskovsku katedralu Krista Spasitelja. Kalinjinu je također zabranjeno svećeničko zvanje, navodi se u objavi na mrežnoj stranici Ruske pravoslavne crkve.
"Čini se da sam pogriješio", citirala je novinska agencija TASS Kalinjinove riječi u subotu.
Crkva, čiji je konzervativizam Putin zagovarao kao dio svoje vizije ruskog nacionalnog identiteta, jedna je od najvatrenijih institucionalnih pristaša ruskog rata u Ukrajini. Patrijarh Kiril rekao je prošle godine da će oni koji su poginuli boreći se u Ukrajini biti očišćeni od svojih grijeha.
Ikone su stilizirane, često pozlaćene vjerske slike koje se u istočnim pravoslavnim crkvama smatraju svetima.
Trojstvo Andreja Rubljova, jedna od najsvetijih i umjetnički najvažnijih ruskih ikona, smatra se da je naslikana u čast svetog Sergeja Radonješkog u Sergijevom Posadu, blizu Moskve. Prikazuje tri anđela koji su posjetili Abrahama kod hrasta Mamre u Knjizi Postanka, prvoj u Bibliji.
Ikonu su nekoliko puta premještali u razdobljima unutarnjih sukoba.
Vlasti službeno ateističkog komunističkog Sovjetskog Saveza su ju 1929. godine smjestile u Galeriju Tretjakov. Ikona je nekoliko puta premještana tijekom razdoblja unutarnjih sukoba.
Ukrajinski obavještajac priznao ulogu u napadu na Krimski most
Sedam mjeseci nakon eksplozije koja je teško oštetila most kojim je Rusija povezala okupirani poluotok Krim sa svojim teritorijem, čelnik ukrajinske obavještajne službe konačno je potvrdio upletenost u taj napad.
"Budući da je to logistička prometnica koju je trebalo odsjeći od neprijatelja morali smo poduzeti odgovarajuće mjere", rekao je Vasil Maljuk, direktor obavještajne agencije za unutarnju sigurnost SBU u intervjuu ukrajinskom novinaru Dmitru Komarovu na Youtubeu.
Pritom Maljuk nije iznio pojedinosti operacije.
Snimke eksplozije 8. listopada i posljedični požar na mostu obišle su svijet. Napad se dogodio dan nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin proslavio 70. rođendan.
Većina promatrača odavna je pretpostavljala da Ukrajina stoji iza tog napada iako ga je Kijev odbio komentirati. Maljuk je u prosincu dao naslutiti da bi agencija mogla biti upletena.
Most do Krimskog poluotoka danima je bio zatvoren, a danas je obnovljen i važna je prometnica za opskrbu ruske vojske u njezinoj agresiji na Ukrajinu.
Maljuk je rekao da je Ukrajina djelovala u skladu s "tradicijom ratovanja". Također je kazao da je na početku ruske agresije prije 15 mjeseci, SBU osnovao specijalnu jedinicu za sabotažu na ukrajinskom teritoriju protiv neprijatelja.
Maljuk je rekao da su ruske vlasti nastavile "pseudoistrage" o napadu na mostu. Više od 20 ruskih građana osumnjičeno je i uhićeno pod optužbom da je umiješano u taj napad.
Napadi dronovima u listopadu na ratne brodove u sastavu Ruske crnomorske flote u Sevastopoljskom zaljevu također su dio specijalne operacije koju SBU provodi u sprezi s ukrajinskim oružanim snagama, rekao je Maljuk.
Rusi tvrde: ‘Presreli smo dvije britanske rakete Storm Shadow‘
Ruske snage presrele su dvije dalekometne krstareće rakete Storm Shadow koje je Ukrajini isporučila Velika Britanija, objavilo je u subotu rusko ministarstvo obrane. Dodaju kako su presreli i američke rakete kraćeg dometa lansirane sustavom HIMARS te rakete HARM te da je srušilo 12 dronova u zadnja 24 sata.
Rusija nije navela gdje su se ta presretanja dogodila, no objavu je iznijela na dnevnoj konferenciji za novinare na kojoj izvještava o tijeku svoje invazije na Ukrajinu koju od početka naziva "specijalnom vojnom operacijom".
Agencija Reuters nije mogla odmah provjeriti izvješća s bojišta.
Ukrajinsko ministarstvo obrane nije odmah odgovorilo Reutersu na zahtjev za komentarom.
Dužnosnici iz Kijeva prethodno su rekli da će oružje isporučeno iz zapadnih zemalja biti isključivo upotrijebljeno na ukrajinskom teritoriju protiv ruske vojske.
Prema izvješćima ranije u subotu, napadi dronovima dogodili su se duboko unutar ruskog teritorija i pogodili su naftovod.
Rusija za te napade okrivljuje Kijev. Ukrajina nije javno priznala da gađa ciljeve unutar Rusije, no viši dužnosnici u Kijevu povremeno su pozdravljali vijesti o uspješnim napadima dronovima na ruskom tlu.
New York Times u svom tekstu tvrdi kako američka obavještajna zajednica vjeruje da Ukrajina stoji i iza napada dronom na Kremlj ranije ovaj mjesec te da je Ukrajina posljednjih tjedana pojačala intenzitet napada na Rusiju.
Građevinski radnik poginuo u ukrajinskom bombardiranju ruskog sela
Građevinski radnik ubijen je ukrajinskom granatiranju ruskog graničnog sela Plehova, objavio je guverner regije Kursk na Telegramu u subotu, na dan kad je zračnim napadima pogođen niz lokacija u Rusiji.
Nedaleko od Plehova traje gradnja obrambenih linija na granici s Ukrajinom, rekao je guverner Roman Starovoit koji je objavio vijest o stradanju građevinskog radnika.
Reuters nije uspio potvrditi ili odbaciti njegovu tvrdnju.
Ukrajina je u subotu dronovima napala naftnu infrastrukturu duboko unutar Rusije, što uključuje i stanicu naftovode Družba u regiji Tver koji prenosi naftu iz zapadnog Sibira do Europe, tvrde ruski mediji. Jedan od najvećih naftovoda na svijetu napadnut je s dva drona, pišu ruske novine Kommersant.
Ukrajina je posljednjih tjedana pojačala intenzitet napada na Rusiju, a New York Times u svom tekstu tvrdi kako američka obavještajna zajednica vjeruje da Ukrajina stoji i iza napada dronom na Kremlj ranije ovaj mjesec.
Tverske vlasti u subotu pišu da je jedan dron pao blizu sela Erohino, smještenom oko 500 kilometara od granice s Ukrajinom.
Ukrajina nije javno priznala da gađa ciljeve unutar Rusije, no viši dužnosnici u Kijevu su povremeno pozdravljali vijesti o uspješnim napadima dronovima na ruskom tlu.
Ukrajinsko ministarstvo obrane nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentar subotnjeg incidenta.
Naftovod Družba, izgrađen tijekom Sovjetskog Saveza, ima kapacitet od 2 milijuna barela dnevno, no od početka ruske invazije koristi se puno manje jer Europa pokušava postati energetski neovisna od Rusije.
Njegov operater Transnjeft je ranije ovaj mjesec objavio da je napadnuta stanica za punjenje Družbe u ruskoj regiji koja graniči s Ukrajinom.
Napad dronovima u subotu je izazvao eksploziju i u ruskoj Pskovskoj oblasti, blizu granice s Bjelorusijom, pri čemu je oštećena administrativna zgrada naftovoda, rekao je guverner Mihail Vedernikov na komunikacijskoj platformi Telegram.
"Zgrada je oštećena kao rezultat napada dviju bespilotnih letjelica", kazao je Vedernikov.
Dodao je da nije bilo žrtava i da će operativna grupa koja je na terenu donijeti konačne zaključke.
Incident se dogodio blizu sela Litvinova, manje od 10 kilometara od ruske granice s Bjelorusijom.
Kineski izaslanik: Peking će poduzeti konkretne napore za mir u Ukrajini
- Kina će poduzeti konkretne napore za pronalazak političkog rješenja ukrajinske krize, prenosi kinesko ministarstvo vanjskih poslova riječi posebnog izaslanika Lija Huija u subotu.
Kina se uvijek držala objektivnog i pravednog stava po pitanju Ukrajine, zagovarala je mir i razgovore, prenosi ministarstvo Lijeve riječi ruskom ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu.
Li, posebni izaslanik Kine za euroazijska pitanja i bivši veleposlanik u Rusiji, održao je sastanke s Lavrovom i njegovim zamjenicima Andrejem Rudenkom i Mihailom Galuzinom.
Dvije strane razmijenile su mišljenja o kinesko-ruskim odnosima i političkom rješenju za ukrajinsku krizu te su se usuglasile da je nedavni posjet kineskog predsjednika Xija Jinpinga Moskvi dodatno produbio međusobno političko povjerenje, piše kinesko ministarstvo.
Lijev posjet Rusiji došao je na kraju turneje u nekoliko zemalja. Peking je rekao da je njezin cilj bio raspraviti „političko rješenje“ za kraj sukoba, a u sklopu nje sastao se i s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Li je kazao kako će Kina osnažiti razmjenu i dijalog sa svim stranama, uključujući Rusiju, stoji u priopćenju ministarstva.
"Kina je uvijek slijedila svrhe i načela Povelje UN-a, držala se objektivnog i pravednog stava, aktivno zagovarala mir i promicala pregovore, odlučivala o vlastitom stajalištu prema srži same stvari i uvijek čvrsto stajala na strani mira i dijaloga", rekao je Li.
Moskva odbacila kritike SAD-a zbog raspoređivanja nuklearnog oružja u Bjelorusiji
Rusija je u subotu kritike američkog predsjednika Joea Bidena zbog namjere Moskve da u Bjelorusiji rasporedi taktičko nuklearno oružje odbacila kao licemjerne, rekavši da je Washington desetljećima raspoređivao takvo isto naoružanje u Europi.
Rusija je u četvrtak rekla da će po prvi put od raspada Sovjetskog Saveza 1991. rasporediti nuklearno oružje izvan svojih granica, a bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko je kazao da je naoružanje već na putu.
Biden je u petak rekao da je imao "krajnje negativnu" reakciju na izvješće da Rusija provodi svoj plan raspoređivanja taktičkog nuklearnog oružja u Bjelorusiji.
Rusko veleposlanstvo u Sjedinjenim Državama je američke kritike nazvalo licemjernim, rekavši da bi "prije okrivljavanja drugih, Washingtonu dobro došlo malo samoispitivanja".
"SAD desetljećima drži velik arsenal svog nuklearnog oružja u Europi. Zajedno sa svojim saveznicima u NATO-u sudjeluje u sporazumima o dijeljenju nuklearnog oružja i trenira za mogućnost njegovog korištenja protiv naše zemlje", stoji u priopćenju ruskog veleposlanstva.
"Suvereno je pravo Rusije i Bjelorusije da osiguraju svoju sigurnost sredstvima koje smatramo nužnima usred velikog hibridnog rata koji je Washington započeo protiv nas. Mjere koje poduzimamo su u potpunosti u skladu s našim međunarodnim pravnim obvezama", dodali su.
SAD je rekao da se svijet suočava s najvećom opasnošću od nuklearne katastrofe od Kubanske raketne krize 1962. zbog izjava ruskog predsjednika Vladimira Putina tijekom rata u Ukrajini, no Moskva tvrdi da je njen stav pogrešno interpretiran.
Putin, koji rat u Ukrajini prikazuje kao rusku borbu za opstanak protiv agresivnog zapada, u više je navrata upozorio da će Rusija, koja ima više nuklearnog oružja od bilo koje druge zemlje, iskoristiti sva raspoloživa sredstva kako bi se branila.
Taktičko nuklearno oružje koristi se za taktičke dobitke na bojištu i uglavnom je manje od strateškog nuklearnog oružja, stvorenog radi uništenja američkih, europskih ili ruskih gradova.
U napadu dronova oštećena zgrada ruskog naftovoda
Napad dvjema bespilotnim letjelicama izazvao je eksploziju u ruskoj Pskovskoj oblasti blizu granice s Bjelorusijom, pri čemu je oštećena administrativna zgrada naftovoda, rekao je guverner Mihail Vedernikov na komunikacijskoj platformi Telegram u subotu.
Vedernikov nije okrivio Ukrajinu, no Moskva je ranije krivila Kijev za slične incidente, od kojih su neki prouzročili štetu ljudima i imovini stotinama kilometara od granice s Ukrajinom.
Ukrajina nije javno priznala da gađa ciljeve unutar Rusije, no viši dužnosnici u Kijevu su povremeno pozdravljali vijesti o uspješnim napadima dronovima na ruskom tlu.
Kijev nije odmah komentirao subotnji incident.
"Zgrada je oštećena kao rezultat napada dviju bespilotnih letjelica", kazao je Vedernikov.
Dodao je da nije bilo žrtava i da će operativna grupa koja je na terenu donijeti konačne zaključke.
Incident se dogodio blizu sela Litvinova, manje od 10 kilometara od ruske granice s Bjelorusijom.
Kijev od Berlina traži krstareće projektile Taurus
Ukrajina je od njemačke vlade zatražila da joj pošalje krstareće projektile Taurus dok se Kijev pokušava obraniti od ruske invazije koja je započela u veljači prošle godine.
Zahtjev Kijeva zaprimljen je prije nekoliko dana, rekla je glasnogovornica njemačkog ministarstva obrane u petak navečer.
Međutim, pojedinosti zahtjeva, uključujući količinu oružja koju je Kijev zatražio, i dalje su nejasne.
Oporbeni zastupnik iz redova demokršćana u njemačkom parlamentu Roderich Kiesewetter prije nekoliko dana podržao je slanje tog oružja. Navođene rakete s dometom do 500 kilometara omogućit će napadnutoj zemlji da "gađa rusku vojnu infrastrukturu daleko iza crte bojišnice", kazao je.
Vijest o zahtjevu je objavljena nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao da nastavlja s traženjem podrške zapadnih partnera.
"Učinit ćemo sve moguće i nemoguće kako bismo ubrzali dostavu novih sustava protuzračne obrane više kvalitete u Ukrajinu", rekao je u svom videoobraćanju u petak, dodavši da je riječ o "doslovno svakodnevnoj temi u suradnji s partnerima".
Ukrajina brže napreduje u modernizacije svoje obrane nego što se to moglo predvidjeti prije šest mjeseci, rekao je.
Wagnerove snage se počele povlačiti iz Bahmuta, ali to ne znači da neće biti korištene drugdje
Wagnerove snage počele su s povlačenjem iz okolice opkoljenog Bahmuta, priopćilo je Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva i dodalo da će se, unatoč Prigožinovom stalnom sukobu s ruskim Ministarstvom obrane, Wagnerove snage vjerojatno koristiti za daljnje ofenzivne operacije u Donbasu.
Danilov: Ukrajina je spremna pokrenuti protuofenzivu
- Ukrajina je spremna pokrenuti svoju dugoočekivanu protuofenzivu protiv ruskih snaga, rekao je jedan od najviših sigurnosnih dužnosnika te zemlje u razgovoru za BBC.
Oleksij Danilov nije govorio o datumu mogućeg početka protuofenzive, no rekao je da bi napad za ponovno preuzimanje teritorija od okupacijskih snaga Vladimira Putina mogao započeti sutra, prekosutra ili za tjedan dana.
Upozorio je i da ukrajinska vlada nema pravo na pogrešku u vezi s ovom odlukom jer se radi o povijesnoj prilici koju ne smiju prokockati.
Kao tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu Ukrajine, Danilov je jedan od ključnih suradnika ratnog kabineta predsjednika Zelenskog.
Njegov rintervju za BBC prekinut je telefonskom porukom predsjednika Zelenskog koji ga je pozvao na sastanak kako bi se razgovaralo o protuofenzivi.
Tijekom intervjua je potvrdio da se neke Wagnerove snage uistinu povlače iz grada Bahmuta, mjesta najkrvavije bitke u ratu do sada - ali je dodao da se pregrupiraju na još tri lokacije te da to ne znači da će se prestati boriti.
Danilov je također rekao da je "apsolutno smiren" u pogledu toga što je Rusija počela raspoređivati nuklearno oružje u Bjelorusiji, rekavši: "Za nas to nije neka vijest".
Ukrajina prizemljila 7 ruskih bespilotnih letjelica u 24 sata
Ukrajinske snage su presrele pet bespilotnih letjelica Orlan-10 i dvije bespilotne letjelice Zala, objavio je jutros Glavni stožer ukrajinskih oružanih snaga.
Ukrajinske raketne i topničke snage pogodile su tri područja koncentracije ruskog oružja i vojne opreme, tri kontrolne točke, dva skladišta streljiva, dvije topničke jedinice, sustav protuzračne obrane i dvie druge važne mete, dodaje se u priopćenju Stožera.
U posljednja 24 sata Rusija je lansirala 20 projektila i izvela 68 zračnih napada te oko 89 MLRS napada na Ukrajinu.
Ruski mediji: Napad dronom na zgradu Ministarstva u Belgorodu
Dron je napao zgradu ruskog ministarstva unutarnjih poslova u selu Maysky u Belgorodskoj oblasti, objavila je na Telegramu ruska internetska novinska kuća Baza.
Kako navode, dron je navodno bacio eksplozivnu napravu na zgradu odjela za migracije.
Ranije je guverner Belgoroda Vjačeslav Gladkov rekao da je eksplozivna naprava iz drona oštetila upravnu zgradu ruske državne energetske kompanije Gazprom.
Wagner još uvijek predaje položaje ruskim snagama u Bahmutu
Jevgenij Prigožin, čelnik skupine Wagnet, tvrdi da njegove snage još uvijek predaju svoje položaje u Bahmutu ruskim snagama. Wagner se povlači iz grada nakon što su to potvrdili ranije ovoga tjedna, a ruske regularne snage ulaze. Taj će proces biti dovršen do početka lipnja, rekao je Prigožin.
No još uvijek se događaju ukrajinski protunapadi u blizini, a ruski vojni blogeri tvrde da je Ukrajina izvela uspješne protunapade u blizini Bahmuta.
- Smanjeni tempo ruskih ofenzivnih operacija u području Bahmuta i izvješće o tekućoj operaciji pružanja pomoći na mjestu vjerojatno će dati dodatnu inicijativu ukrajinskim snagama u tom području za pokretanje nove faze operacije oko grada, ako to budu željeli, stoji u izvješću.
Dodaje se i da Kremlj vjerojatno oživljava svoju informacijsku kampanju kako bi prisilio Zapad da prisili Ukrajinu da prihvati ustupke i pregovara pod uvjetima koji su povoljni za Rusiju.
Ukrajina tvrdi da Rusija planira lažni nuklearni incident u Zaporožju
Ukrajinsko ministarstvo obrane tvrdi da Rusija planira lažirati nuklearni incident u elektrani Zaporožje, i to u roku od nekoliko sati.
Ministarstvo kaže da njihovi obavještajni pdoaci kažu da Rusi planiraju lažirati nesreću u postrojenju koje su ruske trupe zauzele prošle godine.
Tvrdi se i da Rusija želi prisiliti prekid vatre u toj regiji te incident planira pripisati Ukrajini.
- Cilj je isprovocirati međunarodnu zajednicu i provesti detaljnu istragu koja zahtjeva prekid vatre, kaže Ministarstvo i dodaje da će Rusi ovo iskoristiti za pregrupiranje okupacijskog osoblja i zaustavljanje ukrajinske protuofenzive.
Zelenski: ‘Rusi su apsolutno bolesna stvorenja‘
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski osudio je jučerašnji raketni napad na bolnicu u Dnjepru, u kojem su poginule dvije osobe, a više od 30 ih je ozlijeđeno. Zelenski je one koji stoje iza tog napada nazvao ‘apsolutno bolesnim stvorenjima‘ te je dodao da se radi o čistom zločinu.
Zelenski je dodao i da se svakodnevno rad na uvođenju novih sustava protuzračne obrane kako bi se pomoglo u zaštiti ukrajinskih mjesta i gradova od ruskih zračnih napada.
Medvjedev: ‘Ovaj sukob će trajati desetljećima‘
Zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti Dmitrij Medvjedev rekao je da bi sukob u Ukrajini mogao trajati desetljećima i da su pregovori s Ukrajinom nemogući sve dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, kojeg podržava Zapad, na vlasti, pišu ruske novinske agencije.
‘Ovaj sukob će trajati jako dugo. Desetljećima, vjerojatno. Ovo je nova stvarnost‘, rekao je Medvjedev.
Dodao je da Rusija ne može vjerovati nikakvom primirju sa sadašnjim vlastima u Kijevu jer bi sukob jednostavno ponovno izbio i pa bi sama priroda sadašnje vlade Ukrajine morala biti uništena te da su pregovori s ‘klaunom Zelenskim‘ nemogući:
‘Uvijek se sve završi na pregovorima i to je neizbježno, ali dok god su ovi ljudi na vlasti, situacija za Rusiju se, što se pregovora tiče, neće promijeniti‘, rekao je Medvjedev.
Alekseju Navaljnom idući tjedan počinje suđenje za ekstremizam
Zatvorenom ruskom disidentu Alekseju Navaljnom u srijedu počinje novo suđenje za ekstremizam, objavila je u petak ruska novinska agencija TASS.
Prvo ročište u novom slučaju započet će u srijedu, objavio je TASS pozivajući se na gradski sud u Moskvi. Suđenje neće biti otvoreno za javnost.
Suočen je sa sedam optužbi, što uključuje osnivanje, financiranje i djelovanje u ekstremističkoj organizaciji, poticanje na ekstremizam i trivijalizaciju nacizma.
Gradski sud u Moskvi presudio je prije dvije godine da je Zaklada za borbu protiv korupcije (FBK), koju je osnovao Navaljni, ekstremistička organizacija.
FBK je objavio dokaze o korupciji vodećih političara, uključujući ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Navaljni, najpoznatiji ruski disident, u zatvoru je više od dvije godine. Otrovan je nervnim otrovom novičokom na putovanju u Sibir u ljeto 2020., a potom je liječen u berlinskoj bolnici.
Disident optužuje rusku domaću obavještajnu službu FSB da stoji iza pokušaja njegovog ubojstva. Kremlj odbacuje te optužbe.
Navaljni je uhićen po dolasku u Rusiju u siječnju 2021. pod optužbom da je prekršio uvjete ranije uvjetne zatvorske kazne.
Prošle godine je osuđen na devet godina zatvora pod posebno teškim uvjetima zbog prijevare.
Amnesty International ga priznaje kao zatvorenika savjesti, a Europski sud njegovu je osudu proglasio nepravednom.