PRORAČUN U RASULU

Ukrajina je u ogromnim financijskim problemima. Hoće li MMF, prvi put u povijesti, morati financirati nečiji rat?

U zemlji postoji snažno protivljenje MMF-ovim planovima štednje jer se vjeruje da će im tim putem strani investitori preuzeti imovinu

Redovi za hranu u Ukrajini, arhivska snimka 

 Mykhailo Palinchak/Alamy/Alamy/Profimedia

U sjeni ukrajinskih vojnih uspjeha, koji su snažno uzdrmali režim Vladimira Putina, odvija se financijska drama koja može paralizirati ne samo plaćanje ratnih troškova nego i zaustaviti normalno funkcioniranje života i u onim dijelovima Ukrajine koji nisu pod ruskim napadima ili okupacijom.

Matematika je jednostavna: Iako su zapadni kreditori osigurali reprogramiranje ukrajinskih dugova, koje je Zelenskom uštedjelo 6 milijardi dolara, Ukrajini i dalje svaki mjesec nedostaje oko 5 milijardi dolara. Financijska rupa u javnim financijama stvorena je zbog drastičnog pada poreznih prihoda te ogromnog rasta troškova vojnih operacija. Ukrajinski BDP pao je od početka ruske invazije više od 30 posto, dok istodobno inflacija dosiže 24 posto te se u zemlji koja se suočava s ruskim terorom više ne može uopće govoriti o bilo kakvoj makroekonomskoj stabilnosti. Kao jedino rješenje nameće se otvaranje novih linija zapadne financijske pomoći. Ove godine Ukrajina je primila oko 17 milijardi dolara međunarodnih zajmova i grantova, ali je to nedovoljno za krpanje financija zemlje kojoj se šteta samo na infrastrukturi približava šokantnom iznosu od 100 milijardi dolara. Uz to, Ukrajina je već neko vrijeme na skliskom teritoriju financiranja izdavanjem ratnih obveznica.

Do sada su ih prodali 14,5 milijardi dolara te nemaju izbora, pa, iako su ukrajinski financijski eksperti pribojavaju da će time prijeći s visoke inflacije u zonu hiperinflacije, planiraju nova izdanja. Čak i ako se nekako smanji kratkoročni financijski deficit Ukrajine, ostat će otvoreno pitanje financiranje obnove nakon prekida sukoba. Ti troškovi zasad se procjenjuju na 350 milijardi dolara.

Sve više se govori o mogućnosti da Međunarodni montetarni fond (MMF) na sebe preuzme financiranje značajnog dijela ukrajinskih financijskih potreba, ali ta međunarodna institucija nikada do sada u svojoj povijesti nije aktivirala programe strukturne prilagodbe u zemlji koja ratuje. MMF-u ostaje za procijeniti hoće li se ipak izložiti financijskom riziku kakav očekuje Kijev (program na razini od oko 15 milijardi dolara). Sa sličnim iznosima gasili su financijske krize u Grčkoj i Argentini, zemljama u kojima također nisu bili zadovoljni reakcijom vlada i provođenjem dogovorenog. Poznato je, naime, da je MMF već imao iskustva u Ukrajini 2015. kada im je dva puta dao manju pomoć od po 1,5 milijardi dolara, ali su potom imali niz pritužbi na loše upravljanje tim sredstvima odnosno korupciju, koja je veliki ukrajinski problem.

Pri ovome ne treba zaboraviti niti na detalje koji bez obzira na sve nešto znače u glavama financijaša: u Ukrajini postoji snažno protivljenje MMF-ovim planovima restrukturiranja i posebno štednje jer dio Ukrajinaca smatra kako je to samo put u preuzimanje ukrajinske imovine od stranih investitora, što je atmosfera koja ne odgovara niti MMF-u niti drugim međunarodnim financijskim institucijama, a kamoli privatnim investitorima. Ne treba zaboraviti niti da je Zelenski bio TV glumac koji je prije nego je postao stvarni predsjednik glumio izmišljenog predsjednika u seriji Sluga narodu, a u toj je seriji s puno entuzijazma njegov lik izbacio MMF iz Ukrajine. Vlada Zelenskog sada pak tvrdi da će pokazati punu financijsku odgovornost pred MMF-om. Šefica MMF-a za sada se čini spremnom Kijevu ponuditi financiranje programa reformi, pogotovo investiranja u privatni sektor. Nakon razgovora sa Zelenskim diskretno je najavila puni program, ali su još nejasni njegovi obrisi.

Ono što je nejasno u ovoj situaciji jest pitanje hoće li MMF kako međunarodna financijska institucija direktno ili indirektno financirati ratne operacije jedne države, u ovom slučaju Ukrajine. Sada su sve oči uprte u glavni odbor MMF-a, koji de facto kontroliraju europske i američka vlada.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. studeni 2022 01:17