IZVJEŠTAJ S JUGA

‘Ukrajina ne može izgubiti. Mi ratujemo za zemlju i čast, oni da ukradu perilicu veša‘

Sljedećih nekoliko tjedana moglo bi odrediti granice Ukrajine za nekoliko narednih godina
 Genya Savilov/Afp

U devastiranom uredu unutar upravne zgrade grada Mikolajeva u južnoj Ukrajini, Dmitro Pletenčuk pokazuje reporteru Guardiana svoju kolekciju ruskog oružja. Naslonjene na zid posložene su rakete i kazetne bombe koje su Rusi ispalili na njegov grad...

“Razmišljam o otvaranju bara za veterane. Jednom kada rat završi. Moj prijatelj koji je ubijen u Harkovu vodio je jedan takav bar. Ovo rusko oružje mogli bi koristiti kao ukrase”, priča Pletenčuk britanskim novinarima.

Upravna zgrada, njegovo nekadašnje radno mjesto, sada je spektakularna ruševina. U ožujku je ruski projektil udario u zgradu izdubivši ogromnu rupu, ubivši 37 ljudi i ranivši njih barem duplo toliko. Zaštitari na recepciji su čudom preživjeli. Njihove kolege koje su doručkovale u menzi imali su manje sreće. Mrlje od krvi još uvijek su na stepenicama i hodniku na katu zgrade. Na početku invazije ruske trupe bile su blizu zauzimanja Mikolajeva, poznatog u sovjetsko vrijeme po velikom brodogradilištu.

“Borimo se protiv prokletih idiota. Što je dobro za nas. No problem je što oni imaju nuklearno oružje. Rusija je kao majmun s ručnom bombom. To je problem za cijeli svijet. Ne znam hoće li jednostavno odlučiti sve dići u zrak” priča Pletenčuk.

Ukrajinski plan

U rujnu Kremlj planira održati “referendume” u pokrajinama Herson i Zaporožja, što će gotovo sigurno rezultirati njihovim pripajanjem Rusiji. Ukrajina je zato odlučna zaustaviti ono što se događa. Predsjednik Volodimir Zelenski naredio je protuofenzivu. Cilj je osloboditi Herson i okolna naselja pod ruskom okupacijom na desnoj obali rijeke Dnjepar, nakon čega planiraju krenuti prema teritoriju na jugu i istoku, a naposljetku i prema samom Krimom, koji su 2014. zauzeli tajni ruski operativci.

Sljedećih nekoliko tjedana moglo bi de facto odrediti granice Ukrajine za nekoliko narednih godina. U istočnom Donbasu ruske trupe nastavljaju napredovati, pritišćući gradove Bakhmut i Sloviansk koji su pod ukrajinskom kontrolom. Na jugu, gdje linija bojišnice prolazi između Mikolajeva i Hersona, preko stepskog krajolika polja i zdrobljenih sela, ruski je stisak mnogo slabiji. Znamo kako od lipnja Ukrajina koristi višestruke raketne sustave HIMARS koje im je isporučio SAD. Njime su na jugu klinički uništili ruske mete. Uništena su tako i četiri mosta preko Dnjepra, uključujući most Antonivski koji povezuje Herson s gradom Oleški na lijevoj obali. Čini se da je ruska obrana protiv HIMARS-a impotentna.

Navođene rakete pogodile su i hidroelektranu Kakhovka, čime je tamošnji most postao neupotrebljiv za teška vozila. Odlagališta streljiva i zapovjedna mjesta dignuta su u zrak. Prošli tjedan Ukrajinci su u diverzantskoj operaciji duboko iza neprijateljskih linija s lica zemlja izbrisali aerodrom Saki na zapadnoj obali Krima. Uništeno je osam ratnih zrakoplova. Turisti su zatim u panici pobjegli s Krima natrag u Rusiju, što je uzrokovalo prometne gužve na Krimskom mostu.

Povratak Hersona

Ukrajinski zapovjednici, međutim, priznaju da je osvajanje Hersona još daleko.

“Sada imamo nešto više oružja. Dovoljno da obranimo svoj teritorij. No još uvijek nedovoljno da napravimo ofenzivu i da pobijedimo neprijatelja”, priča Roman Kostenko, proeuropski zastupnik koji vodi parlamentarni odbor za obranu i sigurnost. Kao časnik specijalnih snaga, Kostenko je vodio operaciju u ožujku za obranu Mikolajeva, gdje se on i njegov vojni tim danas nalaze.

“Prije su na nas ispalili 100 granata, sada 20. Da bismo oslobodili Herson, ne moramo napasti Herson. Ako mi kontroliramo most, oni nemaju logistiku. Ako naprave improvizirani most, možemo ga lako srušiti”, dodaje Kostenko.

Čini se da su Rusi došli do istog zaključka. Neki zapadni obavještajni stručnjaci vjeruju da je samo pitanje vremena kada će napustiti Herson i povući se preko rijeke. Njihov vojni vrh navodno je prošli tjedan već pobjegao na sigurniju lijevu obalu.

Ukrajinci žele ATACMS

Zasad Bidenova administracija odbija opskrbiti Kijev raketama ATACMS, koje se mogu koristiti u sustavima HIMARS i imaju domet od 300 kilometara. Riječ je o raketama zemlja-zemlja koju proizvodi američka obrambena tvrtka Lockheed Martin. Usporedbe radi, rakete koje sada ispaljuju iz HIMARSA imaju domet od 80 kilometara. Bidenovo obrazloženje je da bi ih Ukrajina mogla upotrijebiti da udari samu Rusiju, čin za koji se SAD boji da bi mogao dovesti do trećeg svjetskog rata. Zelenski odbacuje ovaj scenarij i obećao je da neće napadati ruski teritorij. Pregovori se nastavljaju dok Pentagon nastavlja razmatrati situaciju. No, okupirani Krim nije Rusija. Poluotok, koji je Moskva snažno militarizirala, Washington vidi kao legitimnu metu za ukrajinske rakete.

“Ako bismo dobili ATACMS, mogli bismo pogoditi most koji povezuje Krim s ruskim kopnom. To bi dramatično promijenilo naš položaj na jugu. Razumijemo američke strahove ali s ATACMS-om mogli bismo potpuno uništiti rusku logistiku”, objašnjava Kostenkov.

Kostenkov stranački kolega iz Golosa Roman Lozinski tvrdi kako je Himars potpuno promijenio situaciju na bojnom polju. Guardianu je pokazao video isječak od 60 sekundi koji je prošlog mjeseca snimio negdje u Mikolajivskoj oblast. Može se jasno vidjeti kako više od desetak navođenih projektila tutnji i para nebo. Vidi se i dim i jarko bijela svjetlost.

Lozinski je jedan od nekolicine zastupnika iz Verkhovna Rada, ukrajinskog parlamenta, koji su se pridružili vojsci. Služi od veljače na južnom frontu. U hodniku njegove baze nalazi se lako protutenkovsko oružje sljedeće generacije i rakete Stinger, primjećuje reporter Guardiana.

”Ukrajina ne može izgubiti”

Dok Ukrajina ne potisne ruske snage, oni Mikolajiv mogu bombardirati svaki dan. Taj grad, danas dom za 240.000 ljudi, u kome je prije ruske invazije živjelo njih pola milijuna – teško je oštećen. Ove subote su tri rakete Uragan udarile u luku. Projektili su uništili škole, nacionalno sveučilište, nekoliko hotela i restoran Zlatni fazan. Najmanje 121 osoba je poginulo od početka, a 534 je ozlijeđeno, uključujući šestero djece. Granatiranje je uništilo i glavni vodovod koji opskrbljuje grad. Mjesno vijeće je instaliralo potporne cijevi; stanovnici provode dio dana u redu za pitku vodu i mogu se svakodnevno vidjeti na ulicama kako vuku boce od pet litara.

“Ignoriram eksplozije. Imamo izreku: ‘Ne možeš pobjeći od svoje sudbine“ priča reporteru Guardiana 72-godišnja Valentina Bevz dok čeka svoj red na komunalnoj slavini.

Kaže i kako je njezina sestra nazvala na dan invazije s Krima, pitajući je u suzama: "Hoćeš li prekinuti kontakt sa mnom?" Bevz objašnjava: “Ona razumije što se događa i njezini prijatelji su pristojni ljudi. Ali većina Rusa su zombiji i šovinisti. Oni misle da je Rusija uvijek u pravu.” Irina Moroz (79) opisala je ruskog predsjednika kao "Putlera". "To ime koje sam izmislila je križanac između Putina i Hitlera", kaže veselo.

Guverner regije Mikolajiv, Vitalij Kim, ne zna kada bi točno Ukrajina mogla krenuti u ofenzivu. “Pitanje je vremena. Nadam se da će se to dogoditi što prije. Imamo naredbu da vratimo naše teritorije i naše ljude. Zapad bi mogao ubrzati ponovno zauzimanje Hersona dajući Ukrajini više teškog naoružanja i ne podliježući umoru od rata, dodao je.

Kim je opisao taktiku Kremlja kao "terorizam". Rekao je da ruski vojnici redovito granatiraju civile kako bi "slomili našu volju". Na pitanje je li obećani protunapad samo blef, guverner ukazuje na dobitke koje su ukrajinske oružane snage već postigle. "Potisnuli smo Ruse i oslobodili niz sela istočno od Mikolajeva, oko rijeke Inhul", kazao je.

Pletenčuk – kapetan u mornarici i časnik za odnose s javnošću – rekao je novinaru Guardiana kako ne sumnja da će Ukrajina pobijediti.

"Ukrajinci su se uvijek opirali ruskom imperijalizmu. Među njima je bio i moj djed kojeg je Staljin poslao u Sibir. Imamo motivaciju. Oni ne žele umrijeti u ovoj zemlji. Mi branimo svoju domovinu. Oni se bore da ukradu perilicu rublja”, zaključuje za Guardian, Pletenčuk.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. kolovoz 2022 23:20