Ukrajina je izjavila da je spremna pomoći zemljama Bliskog istoka u obrani od iranskih dronova – oni često imaju za cilj infrastrukturu i vojne objekte u zaljevskim državama. Prema riječima predsjednika Volodimira Zelenskog, njegova zemlja ima vrlo veliko iskustvo u obrani od dronova i spremna je to iskustvo podijeliti. Kijev već vodi konzultacije sa SAD-om, Europom i zemljama u okolini Irana, objavio je na svom Telegram-kanalu.
Međutim, taj prijedlog vezan je uz uvjete. „Predlažem sljedeće: državni i vladini čelnici Bliskog istoka imaju dobre odnose s Rusima. Mogli bi zamoliti Ruse za jednomjesečni prekid vatre“, rekao je Zelenski u intervjuu za Bloomberg. Nakon stupanja prekida vatre na snagu Ukrajina bi „mogla poslati najbolje operatere sustava za obranu od dronova u zemlje Bliskog istoka“.
Slično se kasnije izrazio ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha u intervjuu za Reuters. Rekao je da ukrajinske oružane snage obaraju 90 posto iranskih dronova Šahed, osobito uz pomoć presretačkih dronova proizvedenih u zemlji. „Nećemo moći poslati sve svoje operativne snage, ali ćemo svakako moći poslati neke, ako bude zajamčeno da će ruski napadi na našu zemlju izostati“, rekao je Sibiha.
Što Ukrajina može ponuditi zaljevskim državama?
Arapske države dugo su ignorirale karakter rusko-ukrajinskog rata i nisu prepoznale da je Rusija važan saveznik Irana te da mu pomaže u poboljšanju njegove tehnologije dronova, kaže Oleksandr Čara iz ukrajinskog Centra za obrambene strategije u razgovoru za Deutsche Welle. Napominje da se situacija promijenila tek kada su iranski dronovi, pojačani ruskim komponentama, počeli ciljati ciljeve u samoj zaljevskoj regiji.
Dronove od 10.000 dolara skidaju rakete vrijedne 4 milijuna. Sada svi preklinju Ukrajinu za pomoć!
Prema Čari, Kijev može ponuditi ne samo iskustvo u obrani od iranskih dronova nego i dobro obučene operativne snage. Ukrajina svake noći presreće stotine dronova i zna kako i čime to najbolje učiniti. On ističe da je obrana od dronova za bogate zemlje regije prije svega pitanje ekonomske isplativosti. „Problem je u tome što je obaranje drona vrijednog 30.000 dolara raketom koja košta najmanje 100.000 dolara, a u slučaju sustava Patriot čak i desetke milijuna, bezizgledan pothvat. S obzirom na ovu prijetnju iz Irana, logično je ulagati u ukrajinske sposobnosti“, kaže ovaj stručnjak.
Čara vidi tri moguća scenarija suradnje između Ukrajine i zaljevskih država. Prvo: slanje iskusnih ukrajinskih operativnih snaga s presretačkim dronovima, koje bi kao hitnu pomoć mogle početi sa zaštitom objekata. Drugo: obuka pilota dronova u arapskim zemljama i u Ukrajini, što bi ojačalo „vojnu povezanost“. Treće: ulaganja arapskog kapitala u ukrajinsku obrambenu industriju radi masovne proizvodnje presretačkih dronova za obje strane.
Razmjena sa SAD-om?
Ukrajina razmatra mogućnost da zaljevskim državama ustupi vlastite razvojne projekte u proizvodnji presretačkih dronova, rekao je Zelenski novinarima 3. ožujka. Kijev se zauzvrat nada dobiti američke protuzračne rakete PAC-3 za sustav Patriot, koje su prijeko potrebne za jačanje ukrajinskog sustava protuzračne obrane, rekao je predsjednik.
Pentagon i vlada najmanje jedne zaljevske države vode razgovore o kupnji presretačkih dronova proizvedenih u Ukrajini, izvijestio je Financial Times 5. ožujka, pozivajući se na neimenovane predstavnike industrije u Ukrajini.
Oleh Katkov, vojni stručnjak i glavni urednik Defense Expressa, naglašava da zaljevske države raspolažu golemim financijskim resursima i mogu si priuštiti svaku vrstu opreme. Međutim, nedostaje im ono što Ukrajina posjeduje: stvarni podaci i u borbi provjereni algoritmi. „Vrijednost je upravo u tome što na temelju vlastitog iskustva možemo pomoći u izgradnji odgovarajućeg sustava protuzračne obrane. Riječ je o iznimnoj količini informacija. Osim Ukrajine nitko nema podatke o tome koliko je mobilnih vatrenih timova potrebno, koliko je streljiva potrebno i koja oprema doista funkcionira, a koja ne“, rekao je Katkov za DW.
Što Ukrajina želi dobiti zauzvrat?
Predsjednik Volodimir Zelenski očito želi kapitalizirati vojno iskustvo Ukrajine i partnerima postavlja uvjete. Prema tome, Rusiji se više ne bi smjelo pomagati u zaobilaženju sankcija, nego bi Moskvu trebalo staviti pod pritisak da okonča rat protiv Ukrajine.
Oleksandr Čara govori o „klasičnoj win-win situaciji“. Zemlje Bliskog istoka profitirale bi od ukrajinskog iskustva u borbi protiv iranskih dronova, a Ukrajina bi dobila „bliskoistočnu koaliciju“ protiv Rusije. Saudijska Arabija bi, kaže stručnjak, u vrlo kratkom roku mogla drastično sniziti cijenu nafte. „Smanjenje cijene na 20 do 30 dolara odmah bi potkopalo sirovinsku osnovu Rusije, koja svoju naftu ionako prodaje uz popuste“, objašnjava Čara.
Oleh Katkov, međutim, ne vjeruje u brzu korist za Ukrajinu. Po njegovu mišljenju, razgovori o pomoći zemljama Bliskog istoka u obrani od dronova nadilaze čisto tehničku raspravu. Ako te zemlje prihvate ukrajinsku ponudu, očekuje brze odluke o obaranju iranskih dronova. No kada je riječ o političkim odlukama, one se rijetko donose brzo, kaže stručnjak.
Igor Semivolos iz ukrajinskog think-tanka „Association of Middle East Studies“ (AMES) u Kijevu smatra da je ponuda Ukrajine zemljama Bliskog istoka prije diplomatski potez Zelenskog nego konkretan plan za blisku budućnost. „Ideja da bi šeici pritiskom na Rusiju trebali okončati rat u Ukrajini trenutačno djeluje pomalo utopijski. Naravno da imaju utjecaj na Rusiju, ali slijede i vlastite interese“, rekao je ovaj stručnjak za DW.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....