S povezom preko očiju voze nas na tajnu lokaciju na kojoj Ukrajina proizvodi jedno od svojih najnovijih oružja, pišu novinari BBC-a.
Traže od njih da ugase mobitele, naime, tolika je razina tajnosti oko proizvodnje krstareće rakete Flamingo.
Za Ukrajinu je raspršivanje i skrivanje proizvodnje oružja pitanje golog opstanka. Dvije tvornice tvrtke Fire Point, koja stoji iza ovog projekta, već su pogođene u ruskim napadima.
U hali koju posjećuju strogo je zabranjeno snimati bilo kakve prepoznatljive detalje - stupove, prozore ili stropove. Ne smiju prikazivati ni lica radnika na proizvodnoj liniji, gdje se rakete Flamingo nalaze u različitim fazama sklapanja.
Unatoč stalnim napadima, Ukrajina ubrzano jača svoju vojnu industriju. Predsjednik Volodimir Zelenski tvrdi da zemlja danas sama proizvodi više od 50 posto oružja koje koristi na bojištu, dok je gotovo cjelokupan arsenal oružja dugog dometa domaće proizvodnje.
Na početku rata Ukrajina se uvelike oslanjala na zastarjelo oružje iz sovjetskog razdoblja. Zapadna vojna pomoć pomogla je modernizaciji oružanih snaga, no danas Ukrajina prednjači u razvoju besposadnih sustava - robota i dronova.
Sada se tom arsenalu pridružuju i domaće krstareće rakete, čime se dodatno jačaju sposobnosti za udare na velikim udaljenostima.
Nesuđena arhitektica u misiji uništavanja ruskog stroja
Irina Tereh tehnička je direktorica Fire Pointa, jednog od najvećih ukrajinskih proizvođača dronova i projektila. Latinski moto tvrtke glasi: ‘Ako ne mi, tko onda?‘.
Tridesettrogodišnjakinja je nekoć studirala arhitekturu, a danas pokušava razmontirati ruski ratni stroj. Sitna stasa, stoji ispred goleme rakete Flamingo i objašnjava da je obojena u crno, a ne u ružičasto kao rani prototipovi, ‘jer jede rusku naftu‘.
Gotov proizvod izgledom podsjeća na njemačku raketu V1 iz Drugog svjetskog rata. Riječ je o velikom mlaznom motoru postavljenom na cijev dugu poput londonskog autobusa, objašnjava BBC.
Rakete su već korištene u borbenim djelovanjima, iako tvrtka ne želi potvrditi konkretne ciljeve.
Flamingo spada u kategoriju dubinskog udarnog oružja koje su zapadne zemlje dosad nerado isporučivale Ukrajini. Procjenjuje se da mu je domet oko 3000 kilometara, što je usporedivo s američkim Tomahawkom - znatno sofisticiranijim i skupljim projektilom koji bivši američki predsjednik Donald Trump nije želio isporučiti Kijevu.
Dubinski udari smatraju se ključnim dijelom ratne strategije, a Ukrajina ih uglavnom izvodi pomoću dronova dugog dometa. Na bojišnici dugoj više od tisuću kilometara i dalje gubi teritorij, pa sve više pokušava pogađati rusku ratnu ekonomiju kako bi usporila napredovanje protivnika.
Zapovjednik ukrajinskih oružanih snaga, general Oleksandr Sirski, tvrdi da su ukrajinski udari dugog dometa ove godine rusko gospodarstvo već koštali više od 21,5 milijardi dolara.
Ruslan, časnik ukrajinskih Snaga za specijalne operacije, strategiju opisuje jednostavno:
- Smanjiti vojne sposobnosti neprijatelja i njegov ekonomski potencijal. Kaže da su specijalne postrojbe izvele stotine napada na rafinerije nafte, tvornice oružja i skladišta streljiva duboko unutar ruskog teritorija.
Naravno, i Rusija čini isto, i to u većem opsegu. U prosjeku dnevno lansira oko 200 dronova Shahed, dok ukrajinski odgovor iznosi otprilike polovicu tog broja.
Rusija pritom ne bira isključivo vojne ciljeve. Dugodometni raketni i dronovski napadi izazvali su masovne nestanke struje diljem zemlje, dodatno otežavajući život milijunima civila. ‘Volio bih lansirati onoliko dronova koliko i Rusija‘, kaže Ruslan. ‘Ali mi se vrlo brzo širimo‘.
Borba znanjem i taktikom
Irina Tereh priznaje da Ukrajina ne može parirati ruskim resursima, ali ističe: ‘Pokušavamo se boriti znanjem i taktikom‘.
Denis Štilerman, glavni dizajner i suosnivač Fire Pointa, otvoreno kaže da ne postoji nikakvo ‘čudesno oružje‘.
- Pravi ‘game changer’ je naša volja za pobjedom, naglašava.
Fire Point nije postojao prije ruske invazije punog razmjera. Danas taj start-up proizvodi oko 200 dronova dnevno. Njihovi modeli FP1 i FP2, veličine malog zrakoplova, izveli su 60 posto ukrajinskih udara dugog dometa. Svaki dron stoji oko 50.000 dolara - tri puta manje od ruskog Shaheda, kojih Rusija i dalje proizvodi gotovo 3000 mjesečno.
Ukrajini je i dalje potrebna vanjska pomoć, posebno u obavještajnom segmentu, navođenju ciljeva i financiranju, no nastoji postati što samostalnija. Tereh kaže da su svjesno odlučili nabavljati što više komponenti unutar zemlje.
- Vodimo se načelom da nitko ne smije imati utjecaj na oružje koje proizvodimo, kaže. Izbjegavaju dijelove iz dviju zemalja - Kine i Sjedinjenih Država.
Na pitanje zašto i američke komponente, odgovara bez zadrške:
- S Amerikom ne znamo kako stojimo. Sutra netko može odlučiti sve zaustaviti, a mi više ne bismo mogli koristiti vlastito oružje.
Do kraja prošle godine, za mandata predsjednika Joea Bidena, SAD je Ukrajini isporučio gotovo 70 milijardi dolara vojne pomoći. Dolaskom Donalda Trumpa to je zaustavljeno, a umjesto toga uveden je model prema kojem europske članice NATO-a kupuju američko oružje. SAD više nije najveći vojni saveznik Ukrajine, a Europa teško nadoknađuje nastalu prazninu.
Zabrinutost oko buduće američke potpore prelijeva se i na pitanje sigurnosnih jamstava, ključnu temu aktualnih mirovnih pregovora. Tereh te razgovore naziva ‘pregovorima o kapitulaciji‘ i smatra da je proizvodnja vlastitog oružja ‘jedini stvarni način osiguranja sigurnosti‘.
Bivša studentica arhitekture nada se i da ostatak Europe pažljivo promatra i uči.
- Mi smo krvavi primjer, kaže, ‘kako izgleda nespremnost za rat‘. Zaključuje za sam kraj razgovora da bi svaka druga država, suočena s onakvim napadima kakve trpi Ukrajina, ‘već bila pokorena‘, piše BBC.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....