Kad je vatra zahvatila selo Studenok pokraj Izjuma na istoku Ukrajine, Natalia Pryprosta brinula je o svojim svinjama. Nije bilo vremena. Zgrabila je dokumente, pomogla starijoj majci da uđe u automobil prijatelja i pokušala otvoriti svinjac, no vatra i dim širili su se tom brzinom da nije stigla. Kasnije je doznala da su joj sve životinje izgorjele.
Gusti dim prekrio je selo i pretvorio dan u noć. Mještani su lopatama kopali rovove da zaustave plamen, a vatrogasci su se borili protiv vatrene stihije koja se nezaustavljivo širila. Zbog vatre su počele eksplodirati mine i neeksplodirana streljiva, ostaci razdoblja ruske okupacije. Svaka detonacija raspršila je zapaljene grane i žar, šireći vatru još dalje. Tek kasno navečer, kad se vjetar smirio i eksplozije utihnule, vatrogasne jedinice uspjele su prići i suzbiti požar.
Kada su se stanovnici vratili, Studenok je bio crno zgarište. Kuće su nestale, drveće pretvoreno u pepeo, a selo – već razoreno ratom – dobilo je novi ožiljak.
Zemlja koja gori iznutra
Prema podacima državnog poduzeća Šume Ukrajine, upravo je na području oko Izjuma zabilježeno najviše požara u zemlji, piše Guardian. U prvih osam mjeseci 2025. čak 60% svih šumskih požara u Ukrajini dogodilo se u Harkivskoj oblasti. Požar koji je progutao Studenok krenuo je iz obližnjeg nacionalnog parka i u nekoliko dana spalio više od 6.000 hektara šume.
Ukrajina gori kao nikad prije. Tijekom 2024. izgorjelo je gotovo milijun hektara zemlje – više nego dvostruko od površine spaljene u cijeloj Europskoj uniji. Analize satelitskih snimaka i svjedočanstava pokazuju izravnu vezu između požara i ruske invazije. Većina gori duž bojišnice – u oblastima Donjeck, Luhansk, Zaporižja i Harkiv – gdje stalne eksplozije i suša pretvaraju krajolik u bure baruta.
Nevjerojatne scene: Rusi napali Kijev, pogledajte otkud su Ukrajinci morali izvlačiti dronove
Za razliku od golemih sezonskih požara u Kanadi ili Sibiru, ukrajinski su požari manji, ali česti i gotovo uvijek izazvani detonacijama. Napuštena poljoprivredna zemljišta, zarasla u travu i mladu šumu, čine trećinu izgorjelog područja. U takvim uvjetima i najmanja eksplozija može izazvati vatru koju je nemoguće kontrolirati zbog prisutnosti mina.
‘U Donjeckoj oblasti gubitak šuma od požara bio je više od 40 puta veći od prosjeka prethodnih desetljeća‘, kaže James MacCarthy iz organizacije Global Forest Watch. ‘Kombinacija rata, degradacije šuma i ekstremnih vrućina stvorila je savršene uvjete za katastrofu.‘
Vatrogasci na nišanu
Za one koji pokušavaju gasiti požare, opasnost dolazi i s neba. Dronovi redovito nadlijeću vatrogasce i ponekad ih napadaju. ‘Dok gasimo vatru, dvoje ljudi uvijek stoji s puškama i pazi da se dron ne približi kamionu‘, kaže Serhii Skoryk, direktor nacionalnog parka Kamianska Sich.
Zbog opasnosti od mina državne službe često ne smiju djelovati u tim područjima, pa radnici gase požare sami. Isprva su na kamione postavljali uređaje za ometanje signala, no novije generacije dronova na njih ne reagiraju. Danas im preostaje samo – lovačka puška.
‘U pola slučajeva dok gasimo vatru, pojavi se dron koji moramo neutralizirati‘, kaže Skoryk. Snimke objavljene na ruskim kanalima pokazuju napade na jasno označene vatrogasne kamione i spasioce, često prema obrascu tzv. ‘dvostrukog udara‘ – prvo eksplozija izazove požar, a zatim drugi napad pogodi vatrogasce koji dolaze gasiti.
Takvi napadi, ako se dokažu namjernima, predstavljaju ratni zločin prema međunarodnom pravu. Ukrajinsko tužiteljstvo istražuje slučajeve u kojima su šume, parkovi i prirodni resursi bili namjerno uništavani.
‘Nema slučajnih granatiranja‘, kaže zamjenik tužitelja Hersonske oblasti Vitalij Nikitin. ‘Svaki napad koji nanese štetu okolišu – od šuma do nacionalnih parkova – dokumentiramo.‘ No, istrage su spore: mnoga su područja i dalje minirana, pod vatrom ili pod ruskom okupacijom.
Zemlja prepuna mina
Više od 2 milijuna mina razasuto je po Ukrajini, što je čini jednom od najminiranijih zemalja na svijetu. Tijekom ljeta eksplozivi se pregrijavaju i spontano detoniraju, izazivajući nove požare.
U šumarijama blizu bojišnice pirotehničke ekipe prvo moraju pregledati teren prije nego vatrogasci uopće smiju prići vatri. Oporavak će trajati desetljećima, jer mine i neeksplodirana streljiva onemogućuju pošumljavanje i obnavljanje tla. ‘Bez tih šuma, poljoprivredna produktivnost regije znatno će pasti‘, upozorava Peter Potapov iz Svjetskog instituta za resurse.
Ekološka katastrofa koja traje
Rat i požari razaraju ekosustave. ‘Priroda pati jednako kao i ljudi‘, kaže ekologinja Kateryna Polianska. ‘Neke se promjene mogu ispraviti, ali mnoge nikada neće.‘
U područjima poput nacionalnih parkova Sviati Hory i Kamianska Sich spaljene su rijetke borove šume koje su rasle na krednim padinama – staništa jedinstvena u Europi. ‘Možda će trebati 70 ili 80 godina da se te šume obnove, ako se uopće ikad oporave‘, kaže Polianska.
Za Skoryka, ravnatelja Nacionalog parka Kamianska Sich, uništenje prirode osobna je tragedija. Njegov je dom spaljen 2022., a danas živi u podrumu parka koji pokušava spasiti. ‘Ovo je moj čitav život‘, kaže. ‘Ako mi odemo, tko će ostati?‘
U međuvremenu, on i njegov mali tim nastavljaju borbu – gase požare, čiste mine i bilježe razinu otrova u kraterima od granata. Između eksplozija i vatre, pokušavaju očuvati ono malo što je ostalo od prirode.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....