Ključni događaji:
- Trump: ‘Ako me Putin vuče za nos, drugačije ću odgovoriti‘
- Kremlj: ‘Predlažemo pregovore 2. lipnja u Istanbulu‘
- Moskva upozorava Berlin: ‘To je opasna provokacija, sudionik ste u ratu‘
- Sastali se Zelenski i Merz: ‘Pomoći ćemo Kijevu da razvije oružje dugog dometa‘
- Ukrajina uzvratila i izvela jedan od najvećih napada dronovima od početka sukoba
- Zelenski spreman na summit s Trumpom i Putinom, Kremlj odbija
- Zelenski: ‘Rusija gomila snage‘
Trump: ‘Ne znam želi li Putin kraj rata, a ako nas vuče za nos, odgovorit ću drugačije‘
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je rekao kako ne može reći želi li Vladimir Putin okončati rat, ali da će to doznati za otprilike dva tjedna.
Trump je rekao da ruski predsjednik možda namjerno odgađa pregovore o prekidu vatre u ratu u Ukrajini te dodao da su njegove riječi kada je Rusija u pitanju jasne i da će odgovoriti "drugačije" ako utvrdi da Putin ‘zavlači‘ SAD.
"Otkrit ćemo vuče li nas za nos ili ne, a ako da, odgovorit ćemo malo drugačije", rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući, prenosi Sky News.
Također je izrazio razočaranje ruskim bombardiranjima Ukrajine, ponavljajući svoje kritike koje je uputio nakon masivnih ruskih napada tijekom vikenda.
"Kad vidim da se rakete ispaljuju na gradove, to nije dobro. Nećemo to dopustiti", rekao je Trump, kako prenosi Politico.
Na pitanje zašto nije uveo sankcije Rusiji, rekao je da ne želi "upropastiti" šanse za mirovni sporazum, dodajući da će sjesti zajedno s Volodimirom Zelenskim i Putinom, ako bude potrebno.
usija predložila mirovne pregovore 2. lipnja u Istanbulu
Ruski šef diplomacije Sergej Lavrov izjavio je da je Rusija predložila da se idući krug pregovora s Ukrajinom održi u ponedjeljak 2. lipnja. Kao domaćina Moskva je odabrala Istanbul, dodao je, prema ruskim novinskim agencijama, kako prenosi Sky News.
U tom turskom gradu održaonje posljednji krug pregovora između izaslanstva dviju država.
Ukrajina još nije odgovorila na prijedlog.
Ruski ministar vanjskih poslova dao je izjavu u kojoj je rekao da je Moskva "sastavila odgovarajući memorandum".
Dvije strane su se u prvom krugu pregovora ranije ovog mjeseca složile da formiraju memorandume o mogućem mirovnom sporazumu, a Ukrajina će dati svoje uvjete SAD-u.
Sergej Lavrov rekao je da će Rusija izravno dati svoj dokument Ukrajini i "pružiti potrebna objašnjenja".
Moskva također tvrdi da nije postignut dogovor o američkom posredovanju u razmjeni dokumenata. Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova, Marija Zaharova, kako prenosi ruska državna novinska agencija Tass, izjavila je da Rusija i Ukrajina nisu pristale na američko posredovanje u razmjeni nacrta memoranduma o mogućem mirovnom sporazumu.
To je odgovor izaslaniku Donalda Trumpa, Keithu Kelloggu, koji je jučer rekao da je primio popis uvjeta sporazuma od Kijeva i da čeka Moskvu.
Lavrov: ‘Njemačka je sudionik u ratu‘
Nakon što je Njemačka najavila da će podržati zajedničku proizvodnju projektila dugog dometa u Ukrajini, stižu nove reakcije iz Moskve.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da potez Berlina pokazuje da je Njemačka već sudionik u ratu. Lavrov je novinaru ruske državne televizije rekao da odluke Berlina "podižu napetosti", dodajući kako se nada da će "odgovorni političari" u Njemačkoj "donijeti pravi zaključak" i "zaustaviti ludilo".
Rusija: ‘Ponudili smo Ukrajini datum i mjesto održavanja drugog kruga izravnih pregovora‘
Rusija je ponudila Ukrajini datum i mjesto pregovora u narednim danima kako bi razmijenili memorandume o dogovoru, rekao je pregovarač Vladimira Putina, Vladimir Medinski.
Rusija, kako prenosi Sky News, očpekuje odgovor što je prije moguće, rekao je Medinski, potvrđujući telefonski razgovor s ukrajinskim ministrom obrane Rustemom Umerovim.
Medinski je na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram dodao da je ruska delegacija spremna osobno se sastati s ukrajinskom stranom u narednim danima. Još nije jasno gdje bi se ti predloženi razgovori održali, ali ranije u srijedu glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da bi Istanbul mogao biti mjesto održavanja idućeg kruga pregovora.
Moskva je ranije sključila mogućnost da to bude Vatikan, nakon što je papa Lav XIV. predložio da bi se razgovori mogli održati tamo.
Kremlj i dalje odbija samit između Zelenskog, Putina i Trumpa
Kremlj je u srijedu odbacio prijedlog ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog o održavanju trilateralnog samita s kolegama Vladimirom Putinom i Donaldom Trumpom, čiji je cilj unaprijediti mirovne pregovore nakon više od tri godine ruske invazije.
"Takav sastanak mora biti rezultat konkretnih dogovora između dvaju izaslanstava", ruskog i ukrajinskog, rekao je kremaljski glasnogovornik Dmitrij Peskov na brifingu za novinare kojemu je prisustvovao i novinar AFP-a.
Ruski predsjednik Vladimir Putin već je ignorirao Zelenskijev poziv da se sredinom svibnja sastane s njim u Turskoj.
Volodimir Zelenski je na konferenciji za novinare u srijedu ujutro spomenuo mogućnost trilateralnog samita s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
"Ako se Putin ne osjeća ugodno u pogledu bilateralnog sastanka ili ako svi žele trilateralni sastanak, to me ne smeta", dodao je.
Tijekom posjeta Berlinu, gdje je doputovao da bi razgovarao s novim njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom ukrajinski je predsjednik optužio Rusiju da opstruira mirovne pregovore tražeći "razloge da se ne rat ne prekine".
Zelenskij je kritizirao Moskvu jer odugovlači s izborom zemlje domaćina za organizaciju novih razgovora nakon neuspješnoga prvog sastanka u Istanbulu u svibnju.
Posebni američki izaslanik za Ukrajinu Keith Kellogg rekao je da će se razgovori "vjerojatno" održati u Ženevi, no Kremlj je u srijedu istaknuo da još nije donesena nikakva odluka.
Njegov glasnogovornik, Dmitrij Peskov je rekao da je priprema "memoranduma" koji bi se trebao poslati Kijevu i u kojemu bi se iznijeli ruski uvjeti za trajan mirovni sporazum, "u završnoj fazi".
Kremlj upozorava Berlin: ‘To je opasna provokacija, neodgovorni ste‘
Iz Moskve stižu reakcije reakcije na odluku Njemačke da podrži Ukrajinu financiranjem zajedičke proizvodnje projektila dugog dometa. Kremlj je taj potez opisao kao daljnju provokaciju rata u Ukrajini.
"Ovo je vrlo opasan trend, neodgovorno stajalište koje zauzima Njemačka", komentirao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
Njemački kancelar Friedrich Merz ranije u srijedu je najavio da će Njemačka i Ukrajina zajednički proizvoditi oružje dugog dometa i da će Berlin pomoći Kijevu u razvoju novog oružja koje može pogoditi ciljeve na ruskom teritoriju, izvijestio je AFP.
"Naši ministri obrane danas će potpisati memorandum o razumijevanju u vezi s nabavom ukrajinskih sustava oružja dugog dometa", rekao je Merz, ne imenujući proizvođače koji bi bili uključeni u to.
Kremlj: Trump nije bio dobro informiran o ratu
Kremlj smatra da američki predsjednik Donald Trump nije bio u potpunosti informiran o sukobu Rusije i Ukrajine, rekao je danas Jurij Ušakov, savjetnik Vladimira Putina za vanjsku politiku.
Komentirao je Trumpove izjave da se Vladimir Putin "igra vatrom" zato što odbija sudjelovati u pregovorima o prekidu vatre s Kijevom.
Papa pozvao na kraj rata u Ukrajini
Papa Lav XIV je i danas apelirao na prekid rata u Ukrajini, prenosi Reuters.
Tijekom svoje tjedne audijencije na Trgu Svetog Petra papa je osudio nove napade na civile i infrastrukturu u Ukrajini i ponovio svoj poziv da se rat zaustavi te da se podupre svaka inicijativa dijaloga i mira.
Bjelorusija smanjuje vojne vježbe
Iz Minska je priopćeno da će Bjelorusija smanjiti vojne vježbe s Rusijom planirane za rujan. Smanjit će broj vojnika koji će sudjelovati te će uh udaljiti od zapadne granice.
- Odlučili smo smanjiti parametre vježbe ‘Zapad-2025’ i njezine glavne manevre premjestiti duboko u područje Republike Bjelorusije, dalje od zapadnih granica, rekao je bjeloruski ministar obrane Viktor Khrenin.
General Valery Revenko je dodao da će se broj vojnika koji sudjeluju u vježbama smanjiti gotovo za polovicu.
Rusija tvrdi da je zauzela dvije regije u Ukrajini
Rusija je ustvrdila da su njezine trupe preuzele kontrolu nad naseljem Kostyantynivka u regiji Suma.
Rusko ministarstvo obrane tvrdi i da su preuzeli kontrolu nad selom Zelene Pole u Donjecku.
Podsjetimo, jučer je guverner Sume Oleh Hryhorov rekao da su ruske snage zauzele četiri sela u toj regiji te da je stanovništvo evakuirano.
Zelenski stigao u Berlin
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski stigao je u Berlin, gdje ga je s vojnom počasnom stražom dočekao njemački kancelar Friedrich Merz.
Ukrajinski predsjednik je u Njemačkoj dok Ukrajina traži daljnju vojnu potporu usred nedavne eskalacije ruskog bombardiranja.
Njemačka je bila drugi najveći dobavljač vojne pomoći Ukrajini nakon SAD-a, ali Merzova vlada nije rekla hoće li Ukrajini isporučiti svoje krstareće rakete dugog dometa Taurus, što je njegov prethodnik Olaf Scholz odbio učiniti.
Zelenski: Rusija predlaže Bjelorusiju za mirovne pregovore
Volodimir Zelenski je rekao da je Rusija predložila Bjelorusiju, čiji je čelnik ključni saveznik Vladimira Putina, kao mjesto za mirovne pregovore. Zelenski je taj prijedlog nazvao nemogućim.
Dodao je da su najrealnija mjesta za razgovore Turska, Švicarska ili Vatikan.
Zelenski: Ruske snage gomilaju 50.000 vojnika
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao da ruske snage gomilaju 50.000 vojnika u blizini ukrajinske Sumske obkasti i tako pokušavaju stvoriti tampon zonu dugu 10 kilometara na tom području.
- Sada gomilaju trupe u smjeru Sume. Više od 50.000. Razumijemo, no tamo smo imali uspjeha, rekao je Zelenski o upozorenju o novoj mogućoj ruskoj ofenzivi ovog ljeta, nakon što mirovni napori uz posredovanje SAD-a nisu doveli do sporazuma o prekidu vatre.
Zelenski je dodao da će ruske snage učiniti sve da uđu u ukrajinsku Dnjepropetrovsku oblast, istočnu regiju koja je obično meta zračnih napada, prenosi Kyiv Independent.
- Učinit će sve da prijeđu administrativnu granicu Dnjepropetrovske oblasti... Za sada im to nije uspjelo, rekao je Zelenski i dodao da je ključni strateški cilj Rusije preuzimanje pune kontrole nad Donjeckom i Luganskom oblašću.
Kremlj odgovorio Zelenskom
Iz Kremlja je stigla poruka da se mirovni samit koji uključuje Vladimira Putina, Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog može održati tek nakon što se postigne konkretan sporazum između Rusije i Ukrajine.
Putinov je glasnogovornik rekao da nije donesena odluka o mjestu na kojem će se idući pregovori održati, no ranije je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao da mu se Turska ‘sviđa‘.
Rusija tvrdi da je zauzela još jedno selo u Sumskoj oblasti
Rusija tvrdi da je njezina vojska zauzela još jedno selo u ukrajinskoj sjeveroistočnoj regiji Suma, gdje Vladimir Putin želi stvoriti tampon zonu unutar ukrajinskog teritorija.
Rusko ministarstvo obrane je na društvenim mrežama reklo da su njegove trupe zauzele selo Kostiantynivka, koje se nalazi na ukrajinskoj strani granice.
Podsjetimo, Moskva je ranije priopćila da je u utorak zauzela četiri sela u regiji.
Putin za mir u Ukrajini želi obećanje o prestanku proširenja NATO-a
Uvjeti ruskog predsjednika Vladimira Putina za okončanje rata u Ukrajini uključuju zahtjev da zapadni vođe napismeno obećaju zaustaviti proširenje NATO-a prema istoku i da ukinu dio sankcija Rusiji, prema trima ruskim izvorima upućenima u pregovore.
Američki predsjednik Donald Trump neprestano govori da želi prekinuti najsmrtonosniji sukob u Europi od Drugog svjetskog rata, a proteklih dana pokazuje sve veću frustraciju zbog Putina te je u utorak upozorio da se ruski vođa "igra s vatrom" jer odbija sudjelovati u pregovorima o primirju s Kijevom dok njegove snage ostvaruju dobitke na bojištu.
Nakon što je s Trumpom razgovarao preko dva sata prošlog tjedna, Putin je rekao da je pristao surađivati s Ukrajinom na memorandumu koji će utvrditi načela mirovnog sporazuma, uključujući vremenski okvir za prekid vatre.
Rusija tvrdi da trenutno sastavlja nacrt vlastite verzije memoranduma te da ne može procijeniti koliko će to dugo potrajati.
Kijev i europske vlade optužuju Moskvu da zavlači dok njeni vojnici napreduju na istoku Ukrajine.
"Putin je spreman sklopiti mir, no ne pod svaku cijenu", kazao je jedan ruski izvor upućen u razmišljanje najviših dužnosnika Kremlja, koji je pristao govoriti pod uvjetom da ostane neimenovan.
Tri ruska izvora su kazala da Putin želi "pisano" obećanje većih zapadnih sila da NATO savez predvođen Sjedinjenim Američkim Državama ne proširuju prema istoku, što bi značilo isključivanje članstva za Ukrajinu, Gruziju, Moldaviju i druge bivše republike Sovjetskog Saveza.
Rusija želi da Ukrajina bude neutralna, ukidanje nekih zapadnih sankcija, rješavanje pitanja zamrznute ruske imovine na zapadu i zaštitu za govornike ruskog jezika u Ukrajini, kazala su tri izvora.
Prvi je rekao da ako Putin shvati da ne može postići mirovni sporazum pod vlastitim uvjetima, nastojat će vojnim pobjedama pokazati Ukrajincima i Europljani da "će sutrašnji mir biti još i bolniji".
Kremlj nije odgovorio na zahtjev za komentarom.
Putin i ruski dužnosnici su u više navrata rekli da se bilo kakav mirovni sporazum mora baviti "temeljnim uzrocima" sukoba, što za Rusiju prije svega znači pitanje proširenja NATO-a.
Kijev govori da Rusija ne bi smjela dobiti pravo veta što se tiče ukrajinskih težnji za članstvom u NATO-u i tvrdi da treba snažna sigurnosna jamstva zapada kako bi odvratila bilo kakav ruski napad u budućnosti.
Administracija ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija nije odgovorila na zahtjev za komentarom.
NATO je u prošlosti također rekao da neće mijenjati svoju politiku "otvorenih vrata" samo zato što Moskva to zahtijeva. Glasnogovornik 32-članog saveza nije odgovorio na pitanja Reutersa.
Rusija trenutno kontrolira nešto manje od petine ukrajinskog teritorija. Iako su se ruska napredovanja ubrzala tijekom prošle godine, rat se pokazuje veoma skupim i za Rusiju i za Ukrajinu u vidu žrtava i izdvajanja za obranu.
Trumpov izaslanik prozvao ruskog dužnosnika zbog prijetnji o Trećem svjetskom ratu
Keith Kellogg, izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa, prozvao je visokog ruskog sigurnosnog dužnosnika i bivšeg predsjednika Dmitrija Medvedeva zbog poticanja straha od Trećeg svjetskog rata, prenosi The Telegraph.
Trump je ranije na svojoj društvenoj mreži Truth Social izjavio da se Vladimir Putin igra s vatrom, navodeći da bi se Rusiji već dogodile "stvarno loše" stvari da nije bilo njega. Medvedev je odbacio Trumpovu kritiku.
- Što se tiče Trumpovih riječi o tome da se Putin "igra vatrom" i da bi se Rusiji mogle dogoditi "stvarno loše stvari", ja znam samo za jednu stvarno lošu stvar: Treći svjetski rat. Nadam se da Trump to razumije! - napisao je Medvedev na platformi X.
Kellogg je zatim citirao njegovu objavu i nazvao je neprimjerenom.
- Poticanje straha od Trećeg svjetskog rata je nesretna, neodgovorna izjava i neprimjerena za jednu svjetsku silu. Predsjednik Trump radi na zaustavljanju ovog rata i okončanju krvoprolića. Još čekamo ruski memorandum (nacrt sporazuma) koji ste obećali prije tjedan dana. Prekid vatre odmah - poručio je Kellogg.
Zelenski poziva na sastanak s Trumpom i Putinom
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je na održavanje summita s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i ruskim čelnikom Vladimirom Putinom.
- Ako Putinu ne odgovara sastanak u formatu jedan na jedan, ili ako svi žele da to bude sastanak u troje, nemam ništa protiv. Spreman sam na bilo koji format - izjavio je Zelenski, kako prenosi The Telegraph.
Ukrajinski predsjednik također je rekao da bi "zaista volio" da Trump uvede sankcije ruskom bankarskom i energetskom sektoru kao odgovor na val zračnih napada i odbijanje Moskve da pristane na prekid vatre.
Ukrajina zasula Rusiju dronovima
Ukrajina je tijekom noći izvela jedan od najvećih napada dronovima od početka rata, gađajući više ciljeva na teritoriju Rusije. Zbog napada su moskovski aerodromi morali privremeno obustaviti rad, što je izazvalo kaos u zračnom prometu.
Među pogođenim objektima je i tvornica Mikron u Zelenogradu, jedan od najvažnijih ruskih proizvođača mikroelektronike i poluvodiča, koji se koriste u razvoju raketnih sustava, protuzračne obrane i radara.
Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da su njihovi sustavi protuzračne obrane presreli i uništili ukupno 296 ukrajinskih dronova, uključujući 40 koji su bili usmjereni prema Moskvi.
„Tijekom noći sustavi protuzračne obrane uništili su i presreli 296 ukrajinskih bespilotnih letjelica“, stoji u službenom priopćenju Ministarstva obrane Rusije.
Na društvenim mrežama pojavljuju se snimke napada.
Kijev se još nije oglasio, no ovaj napad predstavlja jednu od najvećih zračnih ofenziva koje je Ukrajina izvela dosad, u okviru intenziviranja napada unutar ruskog teritorija posljednjih tjedana.
Ova eskalacija dolazi uoči današnjeg posjeta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Berlinu, gdje će se sastati s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom.
Merz je početkom tjedna izjavio kako podržava ukrajinsko pravo da gađa ciljeve duboko unutar Rusije zapadnim oružjem te da su sva ograničenja dometa ukinuta još prije nekoliko mjeseci.
Zelenski stiže kod Merza
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski očekuje se u srijedu u Berlinu na razgovorima s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom, objavila je njemačka vlada, kao dio diplomatskih napora da se okonča rat u Ukrajini.
Merz će primiti ukrajinskog predsjednika uz vojne počasti u srijedu u podne, objavila je vlada u priopćenju.
"Fokus posjeta bit će njemačka potpora Ukrajini kao i napori da se postigne prekid vatre", dodaje se.
Ukrajinski i ruski dužnosnici susreli su se ovog mjeseca na prvim izravnim pregovorima otkad je Moskva pokrenula invaziju na svog susjeda 2022., a pod pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa da se zaustavi rat.
No pregovori nisu uspjeli polučiti sporazum o prekidu vatre, a Rusija je tijekom vikenda tri noći zaredom izvela velike zračne napade.
Dok Trump posljednjih mjeseci pokazuje kolebljivu podršku Ukrajini, Njemačka bi mogla igrati sve važniju ulogu kao najveći vojni i financijski podupiratelj zemlje nakon Sjedinjenih Država.
Merz, konzervativac koji je ovog mjeseca preuzeo dužnost, obećao je preuzeti veću vodeću ulogu u osiguravanju podrške Ukrajini od svog prethodnika socijaldemokrata Olafa Scholza.
Posjetio je Ukrajinu s drugim europskim čelnicima nekoliko dana nakon što je postao kancelar, a u ponedjeljak je podržao pravo Ukrajine da lansira napade raketama dugog dometa na ruski teritorij - za razliku od Scholzove oprezne retorike po tom pitanju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....